O Gusinju i dijaspori sa profesorom Rizahom Grudom (VIDEO)

„Sve do 1939. godine Gusinjani su naseljavali prostore Turske, odnosno Anadolije, u vječitoj težnji za svojim krajem. Poslije Drugog svjetskog rata odlaze u Podgoricu, Sarajevo, Ljubljanu, Peć, Beograd, Kosovsku Mitrovicu…, a od 1965. u Njemačku, Skandinaviju, Holandiju, Austriju, Belgiju… Od 1969. godine počela su velika iseljavanja za SAD“, rekao je Gruda.

Na prostoru Gusinja se živjelo od najdavnijih vremena. Kao karavanska stanica, pominje se još u 14. vijeku. Impresivan je, svakako, podatak da je na početku prošlog vijeka u Gusinju živjelo više stanovnika nego u Podgorici.

Profesor Rizah Gruda, jedan od najboljih hroničara tog grada, bio je gost u emisiji „Zapis“, TV Crne Gore.

Na početku razgovora, Gruda je rekao da su oni koji su odlazili u svijet dolazili na Ali-pašine izvore da se oproste od izvora života.

“Kada dođu Gusinjani, prvo što posjete su Ali-pašini izvori. Ovaj kraj je oaza za brđane koji su ga naseljavali prije 400 godina“, kazao je Gruda.

Priča o Gusinju ne bi bila kompletna bez dijaspore.

„Sve do 1939. godine Gusinjani su naseljavali prostore Turske, odnosno Anadolije, u vječitoj težnji za svojim krajem. Poslije Drugog svjetskog rata odlaze u Podgoricu, Sarajevo, Ljubljanu, Peć, Beograd, Kosovsku Mitrovicu…, a od 1965. u Njemačku, Skandinaviju, Holandiju, Austriju, Belgiju… Od 1969. godine počela su velika iseljavanja za SAD“, rekao je Gruda.

Istakao je da pet puta više Gusinjana vani nego u Gusinju.

Pogledajte kompletnu emisiju:

Idi na VRH
error: Content is protected !!