Igor Lukšić na iseljeničkoj tribini u Njujorku: Sve uslove za članstvo u NATO je moguće ostvariti u narednim mjesecima

Trenutno oko 38 procenata stanovništva podržava članstvo u NATO, dok se otprilike isto toliki broj protivi ovoj odluci. Ostali su zasad neutralni po ovom pitanju i mi ćemo u narednom periodu nastojati da im objasnimo šta su to prednosti ukoliko se učlanimo u NATO

“Crna Gora stabilno korača naprijed kada je pitanju realizacija naših strateških ciljeva – članstvo u EU i članstvo u NATO. Ove godine ključni zadatak naše Vlade je da ispunimo sve uslove kako bi ministri inostranih poslova zemalja članica NATO-a donijeli odluku o pozivu Crnoj Gori da uđe u ovu Alijansu”, kazao je iseljenicima u Njujorku ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.

Govoreći na tribini koju je u restoranu “Renaissance Event Hall“, čiji je vlasnik poznati biznismen Refik Radončić, organizovao Generalni konzulat Crne Gore u Njujorku, ministar Lukšić je dodao da je Crna Gora spremna za članstvo u NATO i da je sve uslove moguće postići u narednim mjesecima.

“Vjerujemo da je to važno za bezbjednost Crne Gore, kao i za bezbjednost čitavog regiona. Ukoliko pogledate mapu, shvatićete da će se ulaskom Crne Gore u NATO čitav sjeverni Mediteran naći u jednom sistemu kolektivne bezbjednosti”.

Za razliku od članstva u EU koje, kako je kazao ministar Lukšić, podržava 65 odsto crnogorskog stanovništva, pitanje članstva u NATO je nešto što u ovom trenutku polarizuje Crnu Goru.

“Trenutno oko 38 procenata stanovništva podržava članstvo u NATO, dok se otprilike isto toliki broj protivi ovoj odluci. Ostali su zasad neutralni po ovom pitanju i mi ćemo u narednom periodu nastojati da im objasnimo šta su to prednosti ukoliko se učlanimo u NATO. Najveći broj onih koji podržavaju članstvo u NATO otprilike su i podržavaoci vladajuće koalicije, a istovremeno i partija koje su bile u frontu za obnovu nezavisnosti. Isto tako, najveći broj onih koji su protiv članstva u NATO su 2006. godine bili protiv nezavisnosti Crne Gore. Da li je to slučajna podudarnost ili možda nešto drugo, svako na tu temu može izvesti zaključak”.

Govoreći o strategiji saradnje sa dijasporom, ministar Lukšić je kazao da će Vlada nastaviti da sprovodi aktivnosti na stvaranju što boljeg ambijenta za ekonomske, kulturne i obrazovne veze s iseljeništvom.

„Zajedničkim naporima i saradnjom matične države s iseljenicima, osmišljavanjem ideja kroz dijalog, bićemo u prilici da dodatno doprinesemo razvoju Crne Gore u mnogim oblastima“, poručio je Lukšić.

Nakon izlaganja ministra Lukšića, ambasador Zoran Janković, koji se nalazi na čelu Generalnog konzulata u Njujorku, pozvao je predstavnike udruženja i pojedince da postave pitanja visokom gostu iz Podgorice.

Etem Kolenović, predsjednik Fondacije Gusinje, interesovao se za putni pravac Gusinje – Podgorica, koji većim dijelom prolazi preko teritorije Albanije.

“Na teritoriji Crne Gore je manje-više sve urađeno po pitanju ovog putnog pravca. Kao što je poznato, veći dio puta prolazi kroz teritoriju Albanije i ja sam sa kolegama iz ove države razgovarao o tome. Kazali su mi da su za taj put obezbijedili sredstva od Njemačke razvojne banke, tako da vjerujem da će put biti završen”, kazao je Lukšić.

Rafet Hot, predsjednik Humanitarnog udruženja “Euro Gusinje”, tražio je od ministra Lukšića da država Crna Gora omogući iseljenicima da glasaju na izborima u Crnoj Gori.

“Iako gajim simpatije prema vašem predlogu, u ovom trenutku je teško obezbijediti dvije trećine u parlamentu kako bi se promijenio Zakon o izborima i na taj način omogućilo iseljenicima da glasaju u domovini, kao što je to slučaj sa nekim državama u okruženju”, odgovorio je Lukšić.

Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, između ostalog, tražio je od ministra Lukšića da prokomentariše sudski postupak protiv Ibrahima Čikića, koji je devedesetih bio žrtva policijske torture, a danas ga u Crnoj Gori progone zbog knjige “Gdje sunce ne grije”, u kojoj je opisao taj period.

“Ne mogu da ocjenjujem kakav je bio sudski proces i da li je presuda bila dobra ili ne. Mogu samo da vam iznesem lični stav i kažem vam da nijesam ponosan na period ranih devedesetih u Crnoj Gori. To su godine u kojima je mnogo ljudi patilo, godine kada je mnogo mladih napustilo Crnu Goru, godine koje su neke od nas koji su odrastali u Crnoj Gori lišile nekih drugih mogućnosti koje su imali naši vršnjaci u nekim drugim evropskim zemljama. Ono na šta treba da budemo ponosni je da je Crna Gora izbjegla da bude zahvaćena ratom”, odgovorio je Lukšić.

Iseljenici su se interesovali i za druga pitanja, koja nijesu u nadležnosti ministra Lukšića, ali je on, i pored toga, pokušao da im odgovori.

Ministar Lukšić je na kraju govorio i o projektu Crnogorske kuće u Njujorku, čija se dalja implementacija očekuje u skorijem roku.

Sead Hodžić

FOTOGRAFIJE SA TRIBINE

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Idi na VRH
error: Content is protected !!