Naredna administracija mora razviti novu regionalnu strategiju. Predlažem tri elementa. Prvi je uska saradnja sa EU. Zemlje Balkana trebaju biti u EU”, kazala je ona. Kao drugo, kazala je da se mora obračunati s korupcijom. Na kraju SAD i saveznici trebaju da se okrenu regionalnom pristupu i treba osnažiti ekonomske veze zemalja sa EU

Eliot Engel (Foto: Printscren)

U Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD održano je saslušanje na kojem su učestvovali stručnjaci za Zapadni Balkan.

Oni su dali prepruke budućnoj administraciji, koju će predvoditi Džo Bajden, o tome kakve stavove zauzeti prema BiH regiji.

Stručnjaci, među kojima su bivša državna sekretarka Medlin Olbrajt, profesor Džon Hopkins univerziteta Danijel Server i analitičar Januš Bugajski novoj administraciji su dali preporuke za dalje djelovanje na Balkanu.

Saslušanje je otvorio kongresmen Eliot Engel, predsjedavajući Komiteta.

On je najprije govorio o Kosovu, potom i o BiH.

Podsjetio je da je uskoro godišnjica potpisivanja sporazuma u Parizu kojim je okončan rat u BiH.

Dodao je da je Dejton zaustavio rat ali je kreirao pat poziciju. Dodao je da je BiH sada etnički kontrolisana država koja je „zaglavila“ u ovoj situaciji.

“Bosna je zamrznuta, Republika Srpska blokira odluke od interesa za BiH. Ovo mora prestati”, rekao je Engel.

Dodao je da Bajden mora pitati šta dolazi sljedeće, jer Dejton više ne funkcioniše.

Potom se obratila Medlin Olbrajt.

Ona je takođe podsjetila da je uskoro 25. godišnjica Dejtona.

“SAD i saveznici su uradili pravu stvar da zaustave krvoproliće na Kosovu i u BiH.

No, regija se suočava danas s mnogo izazova. Balkan je danas stabilniji nego što su mnogi mislili. Zemlje nisu otišle u nasilje već rade na integracijama”, rekla je Olbrajt.

Dodala je da je Bajden angažovan na Balkanu još iz vremena dok je bio senator.

“Znam da razumije ovu regiju i njenu važnost za SAD. Njegov tim je spreman da pomogne zemljama da krenu naprijed u integracijama”, rekla je ona.

Dodala je da je ova vizija regiona danas u opasnosti.

Korupcija je veliki problem a nacionalistički lideri koriste etničke podjele, naglasila je. Dodala je da Kina i Rusija sprovode svoje interese u regiji.

“Naredna administracija mora razviti novu regionalnu strategiju. Predlažem tri elementa. Prvi je uska saradnja sa EU. Zemlje Balkana trebaju biti u EU”, kazala je ona.

Kao drugo, kazala je da se mora obračunati s korupcijom.

Na kraju, SAD i saveznici trebaju da se okrenu regionalnom pristupu i treba osnažiti ekonomske veze zemalja sa EU.

“Kosovo treba treba da postane normalna država u UN-u. U BiH je Dejton zaustavio rat ali lideri žele zadržati vlasti makar time zadržavali i državu. SAD moraju pomoći državama da krenu naprijed. Sprema sam da uradim sve što mogu da pomognem novoj administraciji da uspije”, naglasila je.

Nakon nje se obratio Danijel Server.

“Suverenitet i teritorijalni integritet BiH jednako su opterećeni kao i Kosovo. Dejtonski sporazum postignut prije 25 godina ostavio je teritorijalnu podjelu i etničku podjelu vlasti, završavajući strašni rat.

Medlin Olbrajt (Foto: Printscren)

Ta formula više nema smisla za međunarodnu zajednicu koja plaća mnoge račune u BiH ili za njene građane koji trpe disfunkcionalno upravljanje”, kazao je Server.

Rekao je da Dejton danas služi interesima „etničkih pljačkaških barona“, od kojih „jedan naoružava svoju državnicu za otcjepljenje, drugi ga ohrabruje, a treći se žali“, piše “Avaz”.

“SAD bi trebale pritisnuti Evropljane da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske te da ojačaju i premjeste svoje trupe, uz vidljivu podršku SAD, u grad Brčko na sjeveroistoku zemlje kako bi blokirali secesiju. Sjedinjene Države bi trebale blokirati prekomjerno rusko naoružavanje entitetske policije, kao i hrvatsko i srbijansko političko uplitanje”, istakao je Server.

Evropa i SAD žele postdejtonsku BiH koja se može kvalifikovati za članstvo u EU, navešće u svom govoru.

“Takva BiH neće se temeljiti na etničkoj podjeli moći, već na većini građana koji biraju svoje predstavnike. Kantoni i entiteti, kao i etnički veto i ograničenja, nestaće. Amerikanci i Evropljani trebali bi pozdraviti mogućnost novog građanskog ustava. Niko izvan Bosne i Hercegovine ne može reformirati njen ustav. Potreban je narodni pokret. Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, trebaju zaštititi taj narodni pokret od represije, dok lišavaju entitete finansijskih sredstava i preusmjeravaju ih na centralnu vladu i opštine”, Serverov je stav.  

Nakon Severa govorio je Bugajski. 

“Stalne prijetnje integritetu BiH moraju imati posljedice i kazne, jer ograničavaju ekonomski razvoj, ograničavaju strana ulaganja, podstiču međuetničke nesloge, radikalizam i ugrožavaju opstanak države”, istakao je Bugajski.

Bugajski predlaže i da se BiH što prije približi članstvu u NATO kako bi se odbio negativan uticaj Rusije. Ističe kako će to donijeti sigurnost svim narodima u BiH i spriječiti izglede za oružane sukobe i podjele.

“U ovoj klimi državne paralize, srpski entitet se neprestano pomicao s autonomije prema suverenitetu, a njegov vođa Milorad Dodik, s moskovskim finansijskim, političkim i propagandnom podrškom stalno nade u podjele. To je dovelo u iskušenje i neke hrvatske političare da pozovu za formiranje trećeg entiteta. Bošnjački političari su još uvijek predani očuvanju teritorijalnog integriteta”, navodi Bugajski, između ostalog.

Da bi riješili bosanski ćorsokak, navodi on, američki funkcioneri usko sarađujući s predstavnicima EU moraju osmisliti putokaz za dalekosežne administrativne, ustavne i izborne reforma.

“Bez napretka u sljedećih nekoliko godina nova frustrirana generacija 25 godina nakon Dejtona bi ponovno mogla posegnuti za drugim oružjem kao izlazom iz slijepe ulice. Za razliku od 1990-ih, Vašington mora spriječiti izbijanje nasilja i ne pokušavati da ga ugasi nakon što se razbukta. Status quo između dva entiteta nije održivo dugoročno rješenje i može se pretvoriti u regionalni haos”, smatra Bugajski.

Američka administracija u tandemu s EU ima, kako ističe, na raspolaganju nekoliko alata kojima može promovisati reforme i njegovati građansku BiH.

“Diplomatska, politička i materijalna podrška građanskoj politici u cijeloj zemlji može se značajno povećati, vladavina zakona se može ojačati kako bi se osiguralo da se pravosudni sistem odvoji od političkog interesa. Ekonomski instrumenti su i mrkva i štap – podstičući reformu, jačanje centralne vlade i učinkovitije lokalne samouprave, istovremeno istiskujući sredstva entitetima i kantonima koji blokiraju funkcionisanje države. Separatisti mogu biti potisnuti i sankcionisani razotkrivanjem njihove korupcije i ilegalnih veza s ruskim oligarsma”, navodi Bugajski.