Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga proslavio je jubilej – deset godina postojanja.

Obilježanju jubileja prisustvovao je veliki broj zvanica iz Luksemburga, Crne Gore i Evrope – ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Vladimir Radulović, direktor Uprave za dijasporu Crne Gore, mr Predrag Mitrović, konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, političar i funkcioner Rifat Rastoder, predstavnik Opštine Rumelange (Rumelanž) Peiffer Jean-Pievre Edmond, luksemburški pisac Guy Helminger i crnogorski književnik Saladin Dino Burdžović koji živi i radi u Njemačkoj.

Predsjednik UO ZK “Bihor” Esko Halilović, sekretar Hamdija Rastoder i Remzija Hajdarpašić, prvi predsjednik UO ZK, naglasili su da je Crna Gora njihova jedina domovina, Petnjica i Bihor – zavičaj.

“Naš zadatak je da njegujemo dobre međuljudske odnose sa svima koji prihvataju našu ruku, bez obzira na vjeru, naciju i zemlju iz koje dolaze”, istaknuto je na skupu.

Esko Halilović je podsjetio na veliki broj aktivnosti udruženja i istakao da će ostati na svom putu, čvrsto riješeno da širi i unapređuje, kako svoje programe, tako i veze sa zavičajem i Crnom Gorom.

Remzija Hajdarpašić je, govoreći o počecima kluba, rekao da su prve dvije godine bile najteže.

“Bilo je onih kojima se nije dopadao način funkcionisanja kluba – jedni su tvrdili da pravimo novi džemat, drugi da smo previše okrenuti državi, treći procijenjivali da ne možemo trajati duže od jedne godine. Bilo je to vrijeme sa dosta tenzija u radu, pa je veliki broj članova napustio naše redove. Ostali su oni koji su bili spremni da priznaju sopstvene, a oproste tuđe greške. Takvih je bilo sve više, tako da ih danas ima više od 300. Tri stotine ljudi spremnih da pomognu one koji nemaju dovoljno, one koji se školuju, one koji stvaraju, koji se takmiče i one koji se bore da naš zavičaj stvori uslove za život dostojan ovog vremena. Naš trud nije ostao neprimijećen. Dobili smo najveća državna priznanja i nagrade. Hvale nas svi koji su osjetili duh ZK ‘Bihor’. Bude i onih koji nas napadnu, a kad shvate da u nama nemaju takmaca za svađu čestu se izvinjavaju. Tako nas je skoro napao jedan političar. Shvatiće i on da za njegov način komunikacije u nama nema sagovornika, pa će se i on izviniti, u to sam prilično siguran. Napadaju nas oni koji još nijesu shvatili šta je ZK. A ZK ‘Bihor’ je asocijacija ljudi koji dobro znaju iz koje države dolaze, koje su nacije i koje vjere. Mogu ljudi imati primjedbi na državu, ali je ona naša i mi je volimo. Svi koji prihvataju ove postulate su dobrodošli kao članovi, prijatelji ili gosti kluba. Naši gosti bili su istaknuti kulturni i naučni stvaraoci, sportisti, humanitarci, ali i političari”, rekao je Hajdarpašić.

On je istakao da, što se tiče politike, ZK “Bihor” nije podružnica ni jedne političke partije.

“Naša saradnja sa predstavnicima vlasti Crne Gore daje rezultate. Klub je dobio značajna finansijska sredstva za svoje projekte od Uprave za dijasporu. I za to trebamo reći hvala, ali mnogo veće hvala gospodinu Mitroviću, gospodinu Stamatoviću i svima koji su uložili puno truda da na Konzularnim danima, koji se organizuju u Luksemburgu, naši ljudi mogu da završe poslove oko dobijanja putnih isprava”, kazao je Hajdarpašić.

Ambasador Radulović se zahvalio svima.

“Uz duboki naklon i poštovanje stojim ovdje večeras pred vama, duboko zahvalan i dirnut. I pomalo zbunjen i zatečen. I pomalo postiđen. Znam da može zazvučati kao lažna skromnost (mada je i takve malo u vremenima koje dijelimo), ali ne razumijem baš sasvim čime sam zaslužio i ovakve riječi i ovu nagradu. Ja sam samo jedan od mnogih ambasadora u prolazu. Tragovi za nama su najčešće tanki i neprimijetni. Ako ih uopšte ima. Vaši su duboki, ozbiljni i trajni. Crnogorski, bošnjački, bihorski…. Više od svega – ljudski”, rekao je on.

Često se, kazao je, tokom svih ovih godina, pitao čime je zaslužio njih.

“Biti ambasador, predstavljati, pomagati, družiti se i istinski, bez i najmanjeg interesa, prijateljevati sa našom iseljeničkom zajednicom u Luksemburgu (a ja, eto, imam i nešto malo prethodnih iskustava, ne sasvim zanemarljivih, i iz Njemačke i iz Danske), bilo je i zadovoljstvo i radost i čast. Jer vi ste sve ono i baš onakvi kakvi bi trebali biti građani Crne Gore. I kad su tamo, u svom domu, i kad su ovdje – opet u svom domu. Već sam, na nekom od naših čestih susreta govorio o tome, ali, neka, vrijedi ponoviti: gotovo pola vijeka traje priča o vašim odlascima sa bihorskih i crnogorskih vrleti u neki bolji i bogatiji život. U veliki svijet! Isto toliko traje neprekinuta nit, ljubav i tuga za zavičajem. Jer tamo, na petnjičkim i sandžačkim obroncima, kraj zvonkih i bistrih potoka, pod plavetnilom i snijegom, ispod vrhova Hajle, tamo gdje jednom bijaše dom, majka i otac, draga lica komšija i prijatelja, djetinja nevinost i spokoj bihorskih sutona, tamo je, u malenoj Crnoj Gori, zapravo sve počelo. Tamo se, za mnoge od nas, i sve završava. A mimo toga – iako možda ima boljeg, spokojnijeg i bezbrižnijeg života – nema ni zavičaja ni domovine”, rekao je on.

“Želio sam večeras nekako bez politike. Ali ne mogu, ne umijem, ne smijem preskočiti vaš doprinos obnovi crnogorske državnosti. Tu najljepšu ljubavnu nit između iseljenika i zavičaja. Vašu hrabrost i mudrost za nezaborav. I zato ovo i pominjem jer to i nije bila politika. Možda je sve nakon toga bila politika, možda je i danas sve politika, ali ta 21. majska noć je bila istorija i ljubav. I ništa više i ništa drugo! Te večeri ste vi sačuvali i nas. Od nekih od nas! Sačuvali nadu i smisao, pomogli da sačuvamo vezu među ljudima, tu najplemenitiju i najčistiju nit po kojoj se ljudska vrsta razlikuje od drugih. Bez obzira na daljinu, nacionalnost, jezike i bogove pred kojima se klanjamo ili krstimo. I ako neko misli da ste vi danas u građanskoj Crnoj Gori manjina, onda sam i ja ta manjina, skupa sa vama”, dodao je ambasador.

Rifat Rastoder je kazao da poziv da prisustvuje svečanosti doživljava svojevrsnim priznanjem.

“Zarad same svečanosti možda ne bih ni dolazio. Ali, došao sam iz dubokog poštovanja vas, odnosno onoga što vi iz ZK ‘Bihor’ godinama već, radite – istovremeno i čuvate svoj identitet i na najljepši mogući način reprezentujete i zavičaj, i svoj narod, i domovinu Crnu Goru. I zbog toga smatram da svako moguće priznanje pripada, prije svega, vama. Pritom i ne sumnjam da ćete se vi i dalje jednako odvažno znati suočiti i sa svim novim izazovima, kao što su dalja evropska afirnacija naroda kojem pripadate, kao i domovine Crne Gore iz koje dolazite, tu su i rasprave oko izborne regulative u domovini i vašeg statusa u tim izborima, zatim mogućnosti i uslovi vaše participacije u daljim razvojnim projektima, prestojeći popis stanovništva i slično”, rekao je Rastoder.

Na proslavi su dodijeljene jubilarne i godišnje nagrade. Jubilarne nagrade dobili su Vladimir Radulović, Predrag Mitrović, Samir Agović, Henri Haine iz opštine Rumelange, Opština Kayl/Tetange – John Lorent, predsjednik opštine, Rifat ef. Fejzić, Rifat Rastoder i Radio Petnjica.

Jednogodišnja nagrada dodijeljena je Isadu Mehoviću, Melihi Agović, Faku Rastoderu, Miftu Sabotiću, Esmiru Muratoviću, Aldinu Kočanu, Faiku Rastoderu i preduzeću “Euro Šuntić.

Jubilarna nagrada, kao i sat za pedeseti rođendan, dodijeljena je jednom od osnivača ZK „Bihor“, Suki Kijametu.

Prikazan je film o ZK “Bihor”, a u muzičkom dijelu programa učestvovala je grupa Selme.

Program su vodili Amra Muhović i Hamdija Rastoder.

MITROVIĆ: Uprava će nastojati da bude glavna spona između crnogorskih iseljenika i njihove matične zemlje

Direktor Uprave za dijasporu, mr Predrag Mitrović, prisustvovao je proslavi jubileja – 10. godišnjice od osnivanja Zavičajnog kluba “Bihor” u Luksemburgu.

Mitrović je podsjetio na brojne realizovane aktivnosti “Bihora” i dodao da će Uprava nastojati da bude glavna spona između crnogorskih iseljenika i njihove matične zemlje, da svakodnevno ulaže napore da na najbolji način predstavi aktivnosti i inicijative naših iseljenika, kao i da unaprijedi već postojeću, dobru saradnju.

“Imajući u vidu značajan doprinos naših udruženja iz Luksemburga na planu očuvanja državnog i kulturnog identiteta Crne Gore i učvršćivanju veza sa matičnom državom, kao i unapređenju međudržavnih odnosa, Uprava za dijasporu će pružiti podršku u realizaciji projekata iz pomenutih oblasti u narednom periodu. Siguran sam da će sve ovo doprinijeti našoj još boljoj komunikaciji i saradnji, a u Upravi za dijasporu imate i imaćete svog partnera za svaku ideju od interesa za Crnu Goru i njenu dijasporu, kako za onu u Luskemburgu, tako i za dijasporu širom svijetu. Uvjeren sam da će ZK ‘Bihor’ i u budućnosti ostvarivati značajne rezultate i još snažnije doprinositi razvoju vašeg zavičaja, Petnjice, Bihora i cijele Crne Gore”, rekao je Mitrović.

Faiz Softić

Fokus – SPECIJALNO IZDANJE

Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i “velikim” ljudima, o životu u Americi, Kanadi, Zapadnoj Evropi…, priča iz zavičaja… Sve je to bio sadržaj nekada štampane verzije Revije Fokus, a danas Portala Revije Fokus. 

U želji da poboljšamo kvalitet našeg medija i da još više pažnje posvetimo iseljenicima, odlučili smo da pokrenemo specijalno izdanje Fokusa.

Podršku za ovaj projekat dobili smo i od Uprave za dijasporu Crne Gore

Prvi broj Specijala ugledao je svijetlo dana 21. maja 2019. godine, tačno na jedanaestogodišnjicu od štampanja prvog broja Revije Fokus u Njujorku. Ovo je istovremeno i poziv našim iseljeničkim udruženjima i pojedincima da nam se priključe, da daju svoje sugestije i prijedloge.

Cjelokupan sadržaj drugog broja objavićemo u narednim danima.