Prije pet dana, u nedjelju 1. juna, Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) izvela je vjerovatno najuspješniji napad na ruske vojne baze. U operaciji “Paukova mreža” Ukrajinci su dronovima napali pet vazdušnih baza razmještenih širom Rusije, od Murmanska na sjeveru pa sve do oblasti Amur na dalekom istoku.

Napadnute su baze Olenja (90 km od Murmanska), Ivanovo (pokraj istoimenog grada i 260 km sjeveroistočno od Moskve), Djagiljevo (pokraj Rjazanj i oko 200 km jugoistočno od Moskve), Belaja (oblast Irkutsk u Sibiru) i Ukrainka (oblast Amur na dalekom istoku Rusije).

Operation Pavutyna, delivered more than symbolic damage, but a permanent degradation of Russia’s long range strike and nuclear delivery capabilities. Given the limited production capacity, aging fleets, and long overhaul timelines, each aircraft lost constitutes a long term… pic.twitter.com/r3OZR5bViS

— Intelschizo (@Schizointel) June 5, 2025

Prema onome što je dosad objavila SBU, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i drugi izvori bliski predsjedniku, napad je bio pripreman punih 18 mjeseci, a njegovi su organizatori bili u Rusiji. Kao što je više puta napisano, dronovi su bili skriveni u kamionima čiji su ih vozači, ne znajući šta zapravo voze, dopremili u blizinu vazdušnih baza. Potom su se na kamionima otvorili pokretni krovovi te su iz njih bespilotne letjelice krenule prema metama.

Prema tvrdnjama SBU-a, dronovima su upravljali njihovi operateri, a u slučaju gubitka veze s letjelicama (što se događalo tokom akcije) njihovo upravljanje, detektovanje mete i konačnu aktivaciju eksploziva preuzimala je e evještačka inteligencija. Kako navode neki mediji, Ukrajinci su algoritme kojima je AI raspoznao mete “trenirali” uz pomoć izložbenih primjeraka aviona koji se nalaze u vojnim muzejima.

KOJI JE UČINAK NAPADA

I dok svakog dana curi sve više detalja o samoj akciji, pitanje koje javnost najviše zanima vrlo je jednostavno – koliko je aviona uništeno, oštećeno ili izbačeno iz stroja. Neposredno nakon akcije, u nedostatku drugih izvora osim SBU-a i nekoliko objavljenih video-snimaka i komentara ruskih vojnih blogera, nije bilo sasvim jasno kolika je šteta nanesena ruskoj strateškoj avijaciji.

Pet dana kasnije situacija je ipak nešto jasnija – objavljeni su novi video-snimci napada i puno važniji, satelitski snimci s nekih od napadnutih vazdušnih baza na kojima se sada jasno vidi nanesena šteta.

Iako i te treba uzeti s rezervom budući da su Rusi, barem u jednom slučaju, na mjesta na kojima su se nalazili ostaci uništenih bombardera, “parkirali” one koji nisu oštećeni. U Kremlju je očito prepoznat ogromni propagandni učinak ove operacije, stoga ovakvim potezima vjerovatno nastoje da umanje dojam uspješnosti “Paučine”.

Vratimo se na osnovno pitanje – koliko je ruskih aviona uništeno ili oštećeno, o kojim se tačno modelima radi i na kojim su lokacijama bili smješteni? Kad dobijemo odgovor na to pitanje možemo približno ocijeniti koliki je postotak ruskih strateških bombardera (i Awacsa) izbačen iz upotrebe i što to znači za rusku stratešku avijaciju.

Prve informacije o šteti dao je sam SBU, a potom i predsjednik Zelenski koji su utvrdili da je “pogođeno više od 40 aviona”, da bi taj broj kasnije precizirali na 41 i dodali da je uništeno ili oštećeno 34 odsto ruske flote strateških bombardera. Potom je zvaničnik iz bezbjednosnog aparata Ukrajine, Andrij Kovalenko, rekao da je “uništeno najmanje 13 aviona”.

Dva dana nakon napada na društvenim mrežama ovjavljeni su prvi satelitski snimci prema kojima se moglo izbrojati do 12 uništenih aviona, jedan oštećeni i još dva za koja nije bilo sasvim jasno jesu li pogođena. Ali, već je tada bilo jasno da je najveća šteta na tehnici nanesena u vazdušnim bazama Belaja i Olenja.

SATELITSKI SNIMCI

Konačno, u srijedu i četvrtak objevljeni su satelitski snimci kompanije Maxar Technologies, uvjerljivo najjasnije i najdetaljnije do sada. Nakon što su one objavljene, jedan dio analitičara i vojnih entuzijasta iskompilirao je sve dostupne podatke iz otvorenih izvora, što je rezultiralo sljedećim saldom napada.

Najdestruktivniji je bio, kako se čini, napad na vazdunu bazu Belaja. Tamo su, prema snimcima Maxara, uništena tri strateška bombardera Tu-95MS te četiri bombardera Tu-22M3, a analitičari smatraju da je, prema njihovim pozicijama na aerodromu, riječ o avionima u aktivnoj službi.

Profil Intelschizo, čiju procjenu dijele open source izvori poput OSINTDefendera, ali i uglednog analitičara Michaela Kofmana, dodaje i da su u Belaji oštećena još 4 Tu-22M3.

Veliku štetu pretrpio je i aerodrom Olenja na kojem su uništena 4 Tu-95 i jedan transportni avion An-12. Također, čini se da su oštećena i dva Tu-22M3, a potencijalno je uništen još jedan Tu-95.

Čini se da je znatno manje uspješan bio napad na bazu Djagiljevo u kojoj je udar pokušan na tri Tu-22M3, ali s nejasnim rezultatima.

U vazdušnoj bazi Ivanovo dronovima su napadnuta i dva aviona za rano upozorenje i nadzor, Beriev A-50. Nije sasvim jasno kolika je šteta na njima nastala (na snimku koju je u srijedu objavio SBU vidi se kako se dronovi približavaju avionima neposredno prije kontakta). Tu valja dodati da u ovom slučaju vjerovatno nije bila riječ o operativnim avionima.

U vazdušnoj bazi Ukranika možda je uništen ili oštećen “tek” jedan Tu-95, ali to nije potvrđeno. Jednako je vjerovatan i scenario u kojem napad uopšte nije uspio.

Kad zbrojimo sve ovo, ispada da je SBU uništio 7 bombardera Tu-95, 4 bombardera Tu-22M3 i jedan transportni avion An-12. Takođe, još 6 Tu-22M3 su oštećena, kao i potencijalno dva A-50. Ukupno to daje broj od 12 uništenih aviona (od čega 11 strateških bombardera) te osam oštećenih, od čega dva potencijalno vrlo vrijedna “Awacsa”.

Za procjenu gubitaka u ratu u Ukrajini uvijek valja konsultovati i stranicu Oryx, koja bilježi vizuelne dokazane gubitke teže i vrijednije vojne tehnike. Prema Oryxu, uništeno je 7 Tu-95MS, uništena su i 4 Tu-22M3, a još dva su oštećena. Kao uništen se navodi i jedan An-12. Ukupno, 11 uništenih bombardera i 1 transportni avion te dva oštećena bombardera.

KOLIKO SU GUBICI ZNAČAJNI?

Drugo pitanje koje se ovdje postavlja je koliki efekt ovi gubici imaju na rusku stratešku avijaciju, odnosno koliko je ovim osakaćena njihova flota? Prvo, ova šteta nije bila samo simbolična. Naime, prema zadnjem “World Air Forces” izvještaju za 2025. godinu, a kojeg objavljuje Flight Global, vazdušne snage Rusije imale su ukupno 118 strateških bombardera: od toga 56 Tu-22M3, 47 Tu 95MS te 15 supersoničnih Tu-160. Transportnih Antonova An-12 ima pak 55.

Ovo znači da je čak i prema konzervativnim procjenama izbrisano 9,3 odsto flote ruskih strateških bombardera. Dakle, gotovo svaki deseti. Ako u obzir uzmemo nešto širu procjenu s profila Intelschizo, dolazimo do broje od 15 odsto strateških aviona izvan stroja.

Posebno je pak škakljivo pitanje oko Berieva A-50. Riječ je, vjerovatno, o najrjeđem i najvrijednijem resursu ruskih vazdušnih snaga, Awacsu kojih su Rusi u operativnom stanju, prije ovih napada, imali između 6 i 10 (ovisno o procjeni). Prije rata bilo ih je 12, od čega je modernizovanih, na standard A-50U – no, nije jasno jesu li baš svi bili u operativnom stanju (Reuters je svoje vremeno naveo da ih je samo 9 u aktivnoj službi).

Od početka ruske invazije Ukrajinci su oborili dva i oštetili jedan ruski Awacs, a sada potencijalno oštetili ili čak trajno onesposobili još dva (kako tvrde neki izvori bliski SBU). Jesu li ti avioni bili u operativnom stanju (vjerovatno nisu budući da se u vazdušnoj bazi Ivanovo čuvaju i primjerci koji se ne koriste) i koliko je uopće upotrebljivih A-50 ostalo Rusiji, nije do kraja jasno. U za Moskvu najpovoljnijem scenariju 8, a u onom za Ukrajince – samo 4. Istina je vjerovatno negdje između.

Ali, ove brojke takođe treba staviti u kontekst, a pritom su važna dva aspekta. Prvi je taj da ih je gotovo nemoguće zamijeniti, naprosto zato jer se više ne proizvode.

Awacs Beriev A-50 prestao se proizvoditi 1992., a njegov nasljednik A-100 i dalje, koliko je poznato, nije u aktivnoj službi. Strateški bombarder Tu-95MS je prestao da se proizvodi 1993., kao i Tu-22M3. Jedini koji se i dalje proizvodi je Tu-160 u novijoj Tu-160M varijanti (oznaka je jednaka i za starije avione koji su modernizovali), kojih je 2018. naručeno 10 komada. Koliko ih je tačno proizvedeno, nije jasno – razni izvori spominju od jednog do tri primjerka. U svakom slučaju, radi se o vrlo sporom ritmu. Valja dodati i da Tu-160, prema dosadašnjim snimcima nije pretrpio štete u napadu, iako neki ukrajinski izvori tvrde da su pogođena dva, a možda i četiri primjerka. Čvrstih dokaza za to zasad nema.

NISU SVI U POGONU

Drugi aspekt uticaja ovog napada na rusku stratešku avijaciju je podatak da nije svih 118 bombardera u operativnom stanju, već ih je otprilike trećina u raznim stadijumima održavanja/remonta. To bi značilo da je Rusija na raspolaganju sada ima “tek” 62 strateška bombardera. Naime, od početka invazije uništeno ih je najmanje 15, oštećena su tri (ili potencijalno 5), a 36 ih se nalazi u nekoj fazi remonta/modernizacije. To konačni učinak ove akcije po ruske bombardere čini znatno ozbiljnijim.

Treći aspekt napad je njegov uticaj na rat u Ukrajini – svi ovi bombarderi lansirali su krstareće projektile na Ukrajinu, od Kh-22 (Tu-22 M3) do Kh-55 i Kh 101/102. Krstarećih (i balističkih) projektila, kontra predviđanju niza analitičara, nije nestalo i Rusi ih proizvode usprkos sankcijama. Ali, kao što smo vidjeli gore, s bombarderima to nije slučaj. To bi trebalo da znači da će Moskva u budućnosti ipak imati manje platformi na raspolaganju za vazdušne napade na Ukrajinu. Koliko će to uticati na sam rat – vjerovatno ne previše.

I četvrti aspekt ovog napada, a koji je po Kremlj posebno neugodan, je degradacija jednog od krakova njihove nuklearne trijade, budući da Tu-95MS predstavlja ključnu platformu kojom se nuklearno naoružanje može isporučiti iz vazduha. Ako ih je uništeno 7 od 47 (od kojih je trećina bila na održavanju), to je ozbiljan udarac. Naravno, to ne znači da Rusija više ne može da lansira svoje nuklearno oružje – ona ima još bombardera, tu je i mnoštvo lansirnih silosa širom zemlje, a balističke nuklearne podmornice da i ne spominjemo. Ukratko, Rusija je uz SAD i dalje najveća nuklearna sila svijeta.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Screenshot/X

Evidence appeared that Russia is trying to diminish the number of aircraft destroyed/damaged during Operation Spiderweb.

For example, on June 2, a damaged Tu-95 is visible on satellite images. On June 4, it is replaced with an intact one. https://t.co/aRIotHQDwi pic.twitter.com/X5MCMWrG9w

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 4, 2025