Građani Crne Gore platiće skoro 64.000 eura neto, odnosno 100.000 bruto zarada bivšim savjetnicima premijera Zdravka Krivokapića koji su tu funkciju obavljali tek nekoliko mjeseci, ali su po razrješenju tražili da u narednih godinu primaju izdašne funkcionerske naknade.

Od pet razriješenih savjetnika, samo jedan – Aleksandar Novović, od marta ne prima naknadu po prestanku funkcije, s obzirom na to da je zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), pišu “Vijesti”.

Vlada Zdravka Krivokapića formirana je 4. decembra prošle godine, nakon čega je premijer počeo da bira prve saradnike.

Srećko Crnogorac (Foto: Twitter)

Željko Savović je na funkciju Krivokapićevog savjetnika imenovan 17. decembra, a razriješen dva mjeseca kasnije – 11. februara. Njegova zarada iznosila je, odgovoreno je “Vijestima” iz Vlade, 1.607 eura neto, odnosno 2.399 u bruto iznosu.

Srećko Crnogorac imenovan je savjetnika premijera 23. decembra prošle godine, a razriješen 4. marta. Tokom nepuna tri mjeseca na funkciji zarađivao je 1.200 eura neto, odnosno 1.791 euro bruto.

Istog dana imenovan je i Novović, a premijera je savjetovao do 11. marta. Nije tražio funkcionersku nagradu u narednih godinu, jer je zaposlen u MUP-u.

Bivša savjetnica premijera Andrijana Đordan razriješena je 11. juna, a primala je 1.200 eura neto, odnosno 1.791 euro bruto.

Krajem januara imenovana je Gordana Radović, a razriješena 17. juna. Tokom tog perioda, njena plata iznosila je 1.323 eura neto, odnosno 1.975 eura bruto.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da su “i ranije kritikovali način na koji je uređeno ovo pitanje, imajući u vidu da je država Crna Gora, zahvaljujući postojećim odredbama, kada su u pitanju naknade za bivše funkcionere, neuobičajeno široke ruke”.

Saradnik na programima u CGO Vasilije Radulović podsjetio je u izjavi za “Vijesti” da je Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđeno pravo javnog funkcionera da, po prestanku funkcije tokom naredne godine, prima naknadu koja je jednaka visini naknade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.

”Osim toga, predviđa se i mogućnost da se naknada produži za još godinu dana ukoliko u tom periodu bivši funkcioner stiče pravo na penziju. Ovim su javni funkcioneri dovedeni u nesrazmjerno povoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene u državi, uključujući i zaposlene u javnom sektoru koji nemaju status funkcionera. Javni funkcioneri i tokom samog mandata uživaju brojne privilegije, a dio tih privilegija, poput prilično visokih naknada, ne prestaju ni po završetku mandata, pri čemu se zanemaruje razlog njegovog prestanka, odnosno da li je ta osoba sa funkcije razriješena, podnijela ostavku ili joj je jednostavno prestao mandat”, poručio je Radulović.

On smatra da poseban problem predstavlja i to što ne postoji ograničenje kada je u pitanju vrijeme provedeno na funkciji.

”U praksi to znači da funkcioneri koji su od četvorogodišnjeg mandata na funkciji proveli i nekoliko mjeseci dana mogu tu istu naknadu primati i narednih 12 mjeseci, odnosno 24 ukoliko im je toliko potrebno da bi stekli pravo na penziju. Osim što je to apsurdno, treba ukazati da ni bogatije države od Crne Gore ne mogu sebi priuštiti takve troškove u javnoj administraciji. Dodatno, kada su u pitanju određeni funkcioneri koji su pokrivali mjesta savjetnika u ovoj Vladi, pitanje je koliki je mogao biti njihov doprinos u periodu od, recimo, mjesec i po dana da bi im građani plaćali platu da sjede kući narednih godinu”, naglašava Radulović.

Ističe i da ovakva praksa ne postoji ni u regionu.

”Naime, države regiona su ili u potpunosti ukinule ovu privilegiju, ili su redukovale uslove kroz smanjenje perioda primanja i visine naknade. Na primjer, u susjednoj Hrvatskoj, koja je i članica EU kojoj stremimo, sagledani su i razlozi zbog kojih je funkcija prestala, pa njihovi propisi predviđaju da funkcioneri koji su razriješeni dužnosti, ili su podnijeli ostavku nemaju pravo na tu naknadu”, precizira Radulović.

Prema njegovim riječima, zanimljivo je da, iako se vlasti mijenjaju, svi podjednako ostaju slabi na privilegije tokom i nakon trajanja funkcije i da nijedna Vlada, a ni parlamentarna grupacija nije podnosila prijedloge da se izmjenama i dopunama zakona ova nepotrebna i sporna privilegija ukine javnim funkcionerima.

”To je jedan od indikatora koji ukazuje koliko su uski lični interesi ispred javnog, jer se nesumnjivo radi o neodgovornom rasipanju novca svih građana i građanki kao poreskih obveznika. Konačno, i ovo je pokazatelj da skromnost o kojoj mnogo slušamo tokom predizbornih kampanja nestaje kad se sračunaju privilegije”, zaključio je Radulović.

Glavna fotografija: Zdravko Krivokapić (Foto: GOV.ME)