Vladi Crne Gore ne odgovara postojeća dijaspora, što su dokazali oglušavanjem na njihove zahtjeve, smatra Emira Ličina, predsjednica Zajednice „eMDe Alijansa“.

Predstavnici 46 udruženja iz svih krajeva svijeta uputili su prošle sedmice čelnim ljudima u državi pismo povodom najave izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta (u međuvremenu se pridružilo više od 5o udruženja).

Kako kaže Ličina, ni sa jedne adrese nisu dobili odgovor.

“To je poruka koju dijaspora jasno umije da pročita i shvati”, kazala je Ličina u intervjuu za Portal Revije Fokus.

Bez obzira, kaže, “kako se to nama činilo i makar bilo uzaludno, dijaspora treba da nastavi s obraćanjem preko institucija sistema”.

Međutim, dodaje, potpuno je već sada jasan značaj koji međunarodni faktor može da ima na odluke aktuelne Vlade.

“Iz tog razloga mislim da treba da iskoristimo naše pozicije u svojim zemljama i da se preko međunarodnih adresa u zemljama prijema, odjela ministarstava vanjskih poslova zemalja u kojima živimo, ambasada ovih zemalja u Crnoj Gori – dakle da preko svih ovih adresa treba da stanemo u zaštitu ne samo direktno ugroženih prava dijaspore, već u zaštitu temeljnih vrijednosti naše Crne Gore, a to su multietničnost, mulikulturalnost, multikonfesionalnost i antifašizam. Kada se iscrpe ovi diplomatski kanali treba razmišljati i o protestima, tamo gdje oni mogu doprinijeti podizanju svijesti o civilizacijskom sunovratu Crne Gore koji za sada međunarodna zajednica samo posmatra”, rekla je Ličina.

Kada su u pitanju smjene u Upravo za dijasporu, Ličina kaže da “ostaje da vidimo o kakvim se ekspertima radi i da li će doći do saradnje, kakve i sa kim, jer je potpuno jasno da Vlada Crne Gore postojeću dijasporu doživljava kao nepodobnu.

Nakon nedavnog pisma iseljeničkih organizacija i ignorisanja od državnih organa iz Crne Gore, kakvi će biti Vaši naredni koraci?

– Mi smo nedavno ispred pedeset udruženja crnogorske dijaspore iz cijelog svijeta svim relevantnim adresama u matičnoj zemlji poslali dopis u kojem smo iznijeli stavove povodom zbivanja u Crnoj Gori i zahtjev da se odustane od namjere brisanja dijaspore iz biračkih spiskova, jer se time direktno ugoržavaju Ustavom i međunarodnim konvencijama garantovana prava građana na privremenom radu i boravku u inostranstvu koji isključivo posjeduju crnogorsko državljanstvo. To okupljanje dijaspore nije bilo planirano, već spontano. Međutim, sada kada smo se jednom okupili za očekivati je da i ubuduće zajednički radimo na pitanjima koja nas sve pogađaju. A u posljednje vrijeme materijala ima napretek. Vlada Crne Gore očigledno ne zna koliko dijaspora srcem doživljava i preživljava ovaj sunovrat Crne Gore. To je i razlog zbog kojeg računam na udruženo djelovanje dijaspore po pojedinim pitanjima. Fali nam koordinacije, ali ne i volje, i sigurna sam da ćemo i to lako prevazići. U ovom trenutku čini se da je donošenje Odluke za liberalizaciju uslova za sticanje državljanstva odloženo. Kažem odloženo jer smo i do sada svjedočili tajnom usvajanju bitnih dokumenata, njihovom donošenju preko noći, vikendom i sl. U dijelu izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta Vlada je, izgleda, odlučna da stvar dovede do kraja. Nadamo se da ovakav neustavan zakon kojim se pokušava crnogorskim državljanima oduzeti prebivalište i s njim povezano biračko pravo neće proći u Skupštini Crne Gore. Ukoliko se to desi, spremni smo za pokretanje žalbe pred Ustavnim sudom, kao i Sudom za ljudska prava u Strazburu.

Da li imate informaciju da je nekome od udruženja odgovoreno?

– Odgovore smo dobili od Ambasade SR Njemačke koji su, uvažavajući našu zabrinutost povodom direktnog ugrožavanja naših prava, informisali o stavovima izrečenim od portparola Evropske komisije Petra Stana koji je poručio: “Svaka promjena legislative u tako važnoj oblasti treba da bude urađena na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne donosioce odluka i nakon širokih konsultacija o toj temi”, a čije stavove, kako je navedeno u odgovoru, Njemačka dijeli. Takođe, iako smo dopis uputili ministru vanjskih poslova, odgovoreno nam je nekakvim saopštenjem na sajtu ministarstva i tom prilikom nam je rečeno da se uključimo u Javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu. Jasno je, međutim, da se ovdje radi o političkoj odluci koja se ne rješava nikakvim učešćem u javnoj raspravi, već političkim dogovorom najvažnijih državnih adresa. Imajući u vidu pozadinu ove priče i očiglednu skrivenu, da ne kažem lošu namjeru, dijaspori ne pada na pamet da učešćem u Javnoj raspravi da doprinos fingiranju poštovanja procedura u donošenju zakona od strane MUP-a Crne Gore. Ovo smo jasno poručili Ministarstvu vanjskih poslova, kao odgovor na poruku koju su nam uputili.

Šta mislite, šta je razlog ignorisanja i da li Vlada Crne Gore svjesno ide u pravcu da pokida mostove sa dijasporom?

– Moje mišljenje kao pojedinca o ovoj stvari nije bitno, ja ću vam prenijeti da većinska dijaspora, a kad kažem većinska to je procenat za koji tvrdim da je preko 85% ukupne crnogorske dijaspore, misli da ovoj Vladi ne odgovara postojeća dijaspora. Oni su to i dokazali oglušavanjem na naše zahtjeve. Pazite, niti jedna adresa nam nije zvanično odgovorila! To je poruka koju dijaspora jasno umije da pročita i shvati.

Imate li informaciju o broju ljudi iz Crne Gore koji se nalaze na privremenom radu u Njemačkoj?

– Tačan broj nemam za 2020. godinu. Može se, naravno, relativno lako doći do njega jer Njemačka vodi preciznu statistiku, a mogu vam reći da se kreće između 15 i 20.000 ljudi. Da se razumijemo, ne glasaju svi ti ljudi, ja imam crnogorsko državljanstvo – nijesam glasala, što je lako provjerljivo. Ali to je moje pravo i moj izbor. Potpuno je drugačija situacija kada vam neko to pravo želi oduzeti. Onda se stvara revolt kod ljudi i oni se organizuju da zaštite svoja prava. To je ono što se sada dešava u dijaspori. To je ono što gledamo u Crnoj Gori. Nije to, kako sadašnja Vlada želi predstaviti, podrška niti jednoj političkoj partiji. To je jednostavno reakcija na sve jednostrane odluke i rješenja koja sadašnja Vlada servira svojim građanima, bez šireg konsenzusa, praktično na silu.

Desila se i smjena rukovodstva u Upravi za dijasporu. Koliko će to uticati na budući odnos dijaspore i državnih organa?

– I to je jedan od primjera na kojima je ova Vlada dodatno izgubila kredibilitet. Koliko se sjećam, a nije davno bilo, lično je premijer najavljivao da nemaju potrebe da se plaše oni koji su uspješno radili. Nevezano za to da li je konkretno udruženje čija sam predsjednica sarađivalo sa Upravom za dijasporu, ta Uprava je u nekom kratkom roku ipak unaprijedila rad sa dijasporom. Niko ne spori značaj aktivnosti koje je realizovala Uprava, poput osnivanja Savjeta za saradnju sa dijasporom,  organizacije škole jezika i kulture Crne Gore na Ivanovim koritima, online kursa jezika, izdavačkih projekata, konkursa za sufinansiranje projekata dijaspore i dr. To je bio tim za koji se objektivno gledano može reći da se radilo o profesionalcima. Upravo zbog svih rezultata ovog organa i dijaspori je jasno da ono što gledamo u Crnoj Gori nema veze sa profesionalizacijom, već isključivo sa revanšizmom i partijskim zapošljavanjem. Smatram da u Crnoj Gori ne postoji veći stručnjak i poznavalac dijaspore od Elvire Bekteši, koja je pokrivala poziciju pomoćnice direktora. Elvira je apolitični profesionalac u svakom smislu te riječi, a takvima je put najteži ne samo u Crnoj Gori, nego i u demokratski razvijenijim državama. Zato je i pominjem kao primjer da ovoj Vladi nijesu potrebni EKSPERTI, već očigledno nešto sasvim drugo. Što se novih namještenja tiče, ostaje da vidimo o kakvim se ekspertima radi i da li će doći do saradnje, kakve i sa kim, jer je potpuno jasno da Vlada Crne Gore postojeću dijasporu doživljava kao nepodobnu. Pitanje je kako će se čelnici Uprave za dijasporu izboriti s činjenicom da ih je imenovala ova ovakva Vlada, koja je sve samo ne dobronamjerna prema neistomišljenicima kako u zemlji, tako i u dijaspori. Koliko će i da li će Uprava istinski zastupati interese većinske dijaspore koja ima i sopstvene stavove i očekivanja, jer pogrešna je predstava u glavi sadašnje parlamentarne većine, a koju su vrlo otvoreno ispoljili još na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Očigledno je da nova vlast ne shvata da dijasporu niko ne može izmanipulisati, jer mi interesa drugog nemamo do ljubavi prema Crnoj Gori.

Nakon svega, da li ima svrhe obraćati se državnim organima? Bilo je i najava da će biti organizovane demonstracije u evropskim zemljama i SAD. Kad ih možemo očekivati?

– Bez obzira kako se to nama činilo i makar bilo uzaludno, dijaspora treba nastaviti sa obraćanjem preko institucija sistema. Međutim, potpuno je već sada jasan značaj koji međunarodni faktor može da ima na odluke aktuelne Vlade. Iz tog razloga mislim da treba da iskoristimo naše pozicije u svojim zemljama i da se preko međunarodnih adresa u zemljama prijema, odjela ministarstava vanjskih poslova zemalja u kojima živimo, ambasada ovih zemalja u Crnoj Gori – dakle da preko svih ovih adresa treba da stanemo u zaštitu ne samo direktno ugroženih prava dijaspore, već u zaštitu temeljnih vrijednosti naše Crne Gore, a to su multietničnost, mulikulturalnost, multikonfesionalnost i antifašizam. Kada se iscrpe ovi diplomatski kanali treba razmišljati i o protestima, tamo gdje oni mogu doprinijeti podizanju svijesti o civilizacijkom sunovratu Crne Gore koji za sada međunarodna zajednica samo posmatra. Ono čega međunarodna zajednica nije svjesna, ali jeste i njena dijaspora i njeni građani, je da je kompletan Balkan zapaljivo područje i da ove tenzije i očigledan porast nacionalizma mogu rezultirati i novim sukobima. To je ono čega, nažalost, nije svjesna ni Vlada Crne Gore čiji predstavnici sopstvenom agresijom u javnim nastupima daju loš primjer građanima Crne Gore, pa se stvara društvo u kojem su agresija, mržnja i nasilničko ponašanje gotovo legitimni. E to je prava pogibija današnje Crne Gore i ono od čega je prvenstveno treba zaštiti.

Sead Hodžić

46 udruženja crnogorskih iseljenika pisalo čelnim ljudima u državi: Nećemo dati svoja prava, ovo je pokušaj prekrajanja etničke i političke karte Crne Gore!

Ničija nije gorela do zore, a vaša neće ni kvarat od URE

Crnogorska društva iz Slovenije: Vlada i parlament se bave pitanjima koja ugrožavaju bezbjednost države, za posljedice će biti odgovorna Vlada

Crnogorska udruženja iz Švajcarske uputila protestno pismo Vladi: Nemojte da mislite da je smo naivni i da ćemo vam olako dopustiti da nam uskratite pravo glasa

Dijaspora u Njujorku oštro osudila namjere Vlade i poručila: Ako im je do borbe, onda ćemo se sigurno boriti!

Udruženje “Monte Australia”: Najoštrije se protivimo predlogu Zakona o državljanstvu, žalićemo se sudovima

ZK “Bihor”: Odluka Vlade da smijeni rukovodstvo Uprave za dijasporu je diskriminatorska, u pitanju je očigledni politički revanšizam