Kako se određuje pobjednik na predsjedničkim izborima u SAD

Imamo dan izbora, kada se biraju elektori, onda imamo dan u decembru kada se oni sastaju i glasaju za predsjednika. Imamo i datum u januaru kada Kongres potrvrđuje glasove elektora”, kaže Ejmi Dejsi, izvršna direktorka Sajn instituta za politiku na Američkom univerzitetu. Pored Elektorskog koledža, potvrđivanje pobjednika izbora uključuje i Senat, Predstavnički dom i Nacionalni arhiv. Proces dug 4 mjeseca rezultat je kompromisa među “osnivačima nacije”, koji nisu bili uvjereni da se glasačima može povjeriti da izaberu pravog vođu

Foto: YouTube/Printscreen

Mnogi ljudi misle da se ko je pobjednik predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama odredi kada se to objavi u medijima i kandidat koji je izgubio održi govor u kome priznaje poraz. Međutim, istina je da je zvanično proglašenje pobjednika na predsjedničkim izborima mjesecima dug proces, koji neće biti okončan do januara.

Taj proces obuhvata i Amerikance koji glasaju za elektore, elektore koji glasaju za predsjednika, da bi potom Kongres proglasio pobjednika.

“Imamo dan izbora, kada se biraju elektori, onda imamo dan u decembru kada se oni sastaju i glasaju za predsjednika. Imamo i datum u januaru kada Kongres potrvrđuje glasove elektora”, kaže Ejmi Dejsi, izvršna direktorka Sajn instituta za politiku na Američkom univerzitetu.

Pored Elektorskog koledža, potvrđivanje pobjednika izbora uključuje i Senat, Predstavnički dom i Nacionalni arhiv.

Proces dug 4 mjeseca rezultat je kompromisa među “osnivačima nacije”, koji nisu bili uvjereni da se glasačima može povjeriti da izaberu pravog vođu.

“To je uvedeno prvenstveno jer nije bilo povjerenja u građanstvo da donese takvu odluku. Nisu vjerovali da američki narod treba direktno da bira predsjednika i potpredsjednika, ali nisu htjeli ni da daju isključivo Kongresu pravo da bira”, objašnjava Dejsi.

Stručnjaci za izbore predviđaju da će brojanje glasova ove godine trajati duže zbog pandemije koronavirusa i povećanog broja glasača koji će glasati poštom.

“To su pravne procedure koje moraju da se poštuju”, kaže Lia Merivaki, asistentkinja za američku politiku na Univerzitetu Misisipija

“Svako forsiranje da se objave rezultati u izbornoj noći bi izazvalo dodatnu konfuziju i nepovjerenje, a moguće je i da mnogi podnesu prijave protiv saveznih država, jer očekuju da rezultati budu objavljeni te noći. To će otežati posao izbornim zvaničnicima i saveznim državama, dok pokušavaju da očuvaju proces transparentnim i poštenim”.

Kada 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija izbroje sve glasove sa glasačkih mjesta i glasove poštom, svaki guverner države izvlači listu elektora. Kopije tih lista se daju šefu Nacionalnog arhiva, prenosi Glas Amerike.

Elektori se potom sastaju u glavnim gradovima saveznih država, Distrikt Kolumbija u Vašingtonu, kako bi zvanično dali svoj glas za predsjednika i potpredsjednika. To mora da se desi prvog ponedjeljka posle druge srijede u decembru. Ove godine, to će biti 14. decembar.

Elektori u svakoj saveznoj državi popunjavaju Sertifikat o glasanju i šalju ga Senatu, Nacionalnom arhivu i državnim zvaničnicima. Kada se to obavi, Elektorski koledž više nema dužnosti do sledećih predsjednikčkih izbora.

Poslednji korak se dešava 6. januara, kada se Kongres sastaje da izbroji glasove elektora i zvanično utvrdi pobjednika. Proces je uglavnom ceremonijalan, ali može biti i primjedbi. Tako je bilo 1969. godine i 2005, kada su uložene primjedbe Elektorskom koledžu, ali su ih odbili i Senat i Predstavnički dom i sporni glasovi su ubrojani.

Da li će biti primjedbi posle izbora ove godine još se ne zna, ali je predsjednik Donald Tramp više puta neosnovano tvrdio da postoje velike izborne neregularnosti prilikom glasanja poštom.

“Ovo je sve nepoznato i nadam se da nećemo doći to toga, jer na taj način dovodite u pitanje godine demokratskih normi i procedura. Mislim da bi bilo veoma ekstremno ako će Senat preduzeti radnje koje bi poništile volju građana. Mislim da će ovo biti vrlo problematično za status demokratije u Sjedinjenim Državama… hoću reći, to onda više nije demokratija”, kaže Merivaki.

Dejsi smatra da se komplikacije mogu dogoditi ako onaj ko osvoji glasove građana ne osvoji i Elektorski koledž. Tramp je osvojio glasove Elektorskog koledža 2016, ali je izgubio glasove birača od demokrate Hilari Klinton.

Isto se dogodilo 2000, kada je republikanac Džordž Buš mlađi osvojio Elektorski koledž, ali je sa malom razlikom izgubio glasove birača od demokrate Ala Gora.

“Mislim da je najveće pitanje: Da li glasači kada glasaju na izborima misle da je to određujući faktor ko ih predstavlja? Na svakim drugim izborima jeste, pošto ih određuje volja glasača. Mislim da to može da uruši povjerenje građana u izborni proces da ugrozi učešće, želim da više ljudi glasa. Ako misle da njihova volja, njihov glas na dan izbora zaista ne odlučuje, mislim da će to biti izazov za učešće i povjerenje građana u sistem”, kaže Dejsi.

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!