Amerikanac predaje studentima u CG: Rijetko gdje u svijetu se mogu vidjeti crnogorski ponos, kultura i gostoprimstvo

Od crnogorskih specijaliteta mu se, kako kaže, najviše sviđa kačamak. “Moj prijatelj iz Kolašina mi je preporučio da probam kačamak i baš mi se dopao. Studenti iz Nikšića su mi predlagali crnogorske specijalitete. Za večeru povodom Dana zahvalnosti okupili smo se u pozitivnoj prijateljskoj atmosferi, nekoliko nas iz američkog okruženja, i pozvali crnogorske prijatelje koji su nam donijeli slavske specijalitete. Bili su odlični”, rekao je Džonson

Crnogorski ponos i kultura, a ponajviše gostoprimstvo, rijetko gdje se mogu vidjeti u svijetu.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao nastavnik engleskog jezika Mičel Džonson.

Porijeklom iz Amerike, u Crnu Goru došao je preko Fulbrajtovog programa gostujućih stipendista i planira da se zadrži do jula.

“Dolazim iz Floride i imam 23 godine. Trenutno predajem na dva mjesta u Crnoj Gori. Na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore sam saradnik u nastavi na stručnom engleskom jeziku. Međutim, na Filološkom fakultetu u Nikšiću sam profesor sa punim radnim angažmanom”, započinje razgovor za “Vijesti”.

“FULBRAJT PROGRAM SJAJNA PRILIKA ZA SPOZNAJU NOVIH STVARI”

Zahvaljujući Fulbrajt programu, Mičel se, kako kaže, veoma lako našao u Crnoj Gori.

Fulbrajt program gostujućih stipendista raspisuje vlada Sjedinjenih Američkih Država i omogućava inostranim studentima da nastave postdiplomske studije ili vrše istraživanja u nekoj od obrazovnih ustanova u Americi. Cilj programa je uspostavljanje dobre saradnje između SAD i drugih nacija.

“Individualni Fulbrajt grantovi dostupni su naučnicima iz svih oblasti, za sprovođenje istraživanja i/ili predavanja na univerzitetima u Sjedinjenim Državama. Grantovi se najčešće nude za jednosemestralno istraživanje u SAD”, piše na sajtu američke ambasade.

Prema riječima sagovornika “Vijesti”, predavanje engleskog jezika na internacionalnom nivou “bio je veoma privlačan izazov”.

“Interesovale su me evropske države u kojima sam mogao da predajem. Odabrao sam Crnu Goru iz više razloga. Jedan od njih je sam opis posla. Želio sam da boravim u zemlji u kojoj mogu da podučavam ljude koji imaju napredno znanje iz engleskog jezika. Crna Gora bila je ta država i istakla se od svih drugih zemalja koje su bile u ponudi. Iako nijesam znao puno o njoj, naučio sam vremenom i zaista je lijepo, druželjubivo i prirodom bogato mjesto”, kaže Džonson.

STUDENTI “GLADNI” NOVIH, LIJEPIH ISKUSTAVA

Sagovornik “Vijesti” kaže da je srećan što program razmjene sjajno funkcioniše, ali i što ima punu podršku američke ambasade i prijatelja koje je upoznao u Podgorici.

“Bez njih znam da bi stvari bile znatno teže. Dosta mi pomažu u administrativnim stvarima. Imam kontakt u američkoj ambasadi koji mi je pomogao da dobijem dozvolu za boravak. Između ostalog, pomogli su mi i da se snađem u Limenci (Područna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, prim. aut) i dobijem sva neophodna dokumenta. Za sada mi nije teško kao strancu ovdje. Jedna jako lijepa stvar je što Crnogorci zaista dobro pričaju i razumiju engleski jezik. Zainteresovani su i da ga nauče. Na kraju krajeva, dovoljno je i to što znaju osnovne stvari, neophodne za komunikaciju”, rekao je Džonson.

Ističe da kroz predavačku profesiju uči dosta o Crnoj Gori i društvenim običajima.

Cilj mu je, kako kaže, da još bolje upozna svoje studente.

“Volim taj posao i cilj mi je da upoznam dosta novih prijatelja. Fascinantno je to što i moji studenti žele da me upoznaju, kao stranca. To zaista stavlja stvari u jednu jako lijepu perspektivu. Biti nastavnik je jako lijepo i korisno iskustvo”, objašnjava Džonson.

Prema njegovim riječima, kapacitet crnogorskih studenata i volja za učenjem su prisutni, naročito na predavanjima.

“Impresioniran sam njihovom voljom za spoznajom novih stvari. Prema mom mišljenju, predavanje u univerzitetima je lakše nego u srednjim školama. Studenti ne bi bili na predavanjima da to zaista ne žele. Time što su dobri učenici su mi znatno olakšali stvari. Kad malo bolje upoznam crnogorski sistem, steći ću jasniju sliku o stanju stvari. Moram da kažem da stanje sa učenicima i studentima nije savršeno ni u Americi”, kazao je Džonson.

STUDENTSKI PROBLEMI ISTI NEZAVISNO OD KONTINENTA

Američki studenti sa crnogorskim, kaže Džonson “Vijestima”, dijele univerzalne probleme. Kako objašnjava, njihov položaj zavisi i od obrazovnog sistema koji “nerijetko stavlja teret na mlade pojedince”.

“Mislim da je univerzitetski sistem u Americi drugačiji od onog u Crnoj Gori. Američko obrazovanje je orijentisano ka rezultatima. Ne uvijek, ali nekad jeste i to se primjećuje. Zavisi sve od sektora i oblasti u kojoj diplomirate i želite da se specijalizujete. Dosta je i u disciplini”, kazao je Džonson.

Prema njegovim riječima, mladi u Americi imaju mnogo više mogućnosti i opcija.

“U Crnoj Gori nema previše univerziteta. U SAD mladi imaju mnogo više izbora kada je riječ o fakultetima. Koledži su i mnogo skuplji u Americi, a to dosta opterećuje mlade. Često se stiče utisak da je univerzitetsko obrazovanje znatno više oportunističko, pa su i sami Amerikanci spremni da plate više i budu bolji u određenoj oblasti. I to ima svoje začkoljice, jer neki moraju da dižu kredit ne bi li sve otplatili”, objašnjava Džonson.

“CRNA GORA OBILUJE LJEPOTOM”

Kod Crne Gore cijeni dvije stvari – ljude i prirodne ljepote.

“Upoznao sam veoma divne ljude koji su mi postali prijatelji. Imate predivne prirodne ljepote. Želim da posjetim mnoga mjesta u Crnoj Gori. Moje omiljeno mjesto, za sada, je Kotor. Volim stari šmek kojim taj grad odiše. Sviđaju mi se umjetnička nota koju ima i osjećaj kojim samo starija mjesta odišu. Sličan grad Kotoru u regionu je Split. Jedno od najljepših mjesta koje sam posjetio je Durmitor. Imao sam priliku da šetam šumom oko Crnog jezera”, kazao je Džonson, dodajući da je posjetio i Biogradsku goru.

Od crnogorskih specijaliteta mu se, kako kaže, najviše sviđa kačamak.

“Moj prijatelj iz Kolašina mi je preporučio da probam kačamak i baš mi se dopao. Studenti iz Nikšića su mi predlagali crnogorske specijalitete. Za večeru povodom Dana zahvalnosti okupili smo se u pozitivnoj prijateljskoj atmosferi, nekoliko nas iz američkog okruženja, i pozvali crnogorske prijatelje koji su nam donijeli slavske specijalitete. Bili su odlični”, rekao je Džonson.

Do jula će, kako tvrdi, nastojati da upozna što više crnogorski narod i običaje.

“Želim da osjetim novo mjesto i kulturu. Nešto može biti drugačije, ali to ne znači da je nužno loše. U nekim trenucima mi treba previše vremena da se prilagodim. Pokušavam da pustim stvari da idu svojim tokom, polako”, zaključuje Džonson.

ŽELI DA CRNU GORU UPOZNA NAJBOLJE ŠTO MOŽE

Osim Biogradske gore i Durimitora, Džonson je posjetio i Njegošev mauzolej na Lovćenu.

“Želim da vidim više nacionalnih crnogorskih parkova. Ponekad stičem utisak da ću određena mjesta vidjeti samo jednom u životu, pa zbog toga želim da izvučem maksimum iz svih obilazaka. Iako u vazduhu visi to famozno ‘možda ću još jednom posjetiti određeno mjesto’, nikad se ne zna šta život nosi”, iskren je sagovornik “Vijesti”.

Foto: Privatna arhiva

 

Idi na VRH

error: Content is protected !!