U organizaciji časopisa “Komun@”, u Skoplju je održana promocija knjige – omaž “Janko Nikolovski, po-etika života”, koju su priredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević.

Knjiga, čiji je izdavač “Komun@”, je posvećena je publicističko – naučnom radu Janka Nikolovskog, makedonskog novinara, teoretičara kulture i politike medija, esejiste, intelektualca i autora zapaženih knjiga.

Knjiga sačinjava zbirku tekstova regionalnih intelektualaca, profesora, teoretičara medija i prijatelja Janka Nikolovskog, koji su u dužem periodu sa njim naučno sarađivali u okviru tematskih projekata posvećenih slobodi izražavanja tekstova među kojima su prof. dr Ratko Božović, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Ljiljana Bulatović, dr Zulfo Ahmetović…

Knjiga sa različitih aspekata osvjetljava lik, djelo i naučni doprinos Nikolovskog, iskrenog posvećenika i zaljubljenika u istoriju, kulturu i prirodne ljepote Crne Gore.

U knjizi su sadržani i njegovi naučno kulturološko esejistički tekstovi koje je objavljivao kako u naučnim časopisima. tako i u štampanim medijima i portalima u Crnoj Gori.

U ime izdavača, o knjizi je govorio direktor i glavni urednik časopisa “Komun@”, mr Amer Ramusović, koji je istakao da je Janko bio iskreni prijatelj Crne Gore i da se u čestim susretima sa prijateljima u Crnoj Gori uvijek divio snazi slobode koju, kako je često isticao, imaju Crnogorci.

“Pisao je za brojne štampane i elektronske medije u regionu i, naravno, za naš časopis ‘Komun@’, koji je neizmjerno poštovao i volio, tražeći priliku da svaki put, na iskren i originalan način, to konstatuje svojim pismima iz Makedonije.  Volio je Crnu Goru toliko da je bio ponosan i bila mu je čast što su mu Crnogorci prijatelji, kao i nama koji smo druženje sa njim doživljavali kao privilegiju koja nam snaži um, slušajući mudru riječ koja svijetli put posut trnjem, kojeg se valja oslobađati. A slobodarska iskra Crnogoraca ga je toliko obuzimala i prema njoj je pokazivao divljenje koje je isticao kad mu se god za to ukazivala prilika”, istakao je između ostalog Ramusović, dodajući da je Janko Crnogorce nazivao mitskim narodom jer je često ponavljao da nijesu htjeli da imaju cijenu za slobodu.

“Razumio je tu crnogorsku potrebu kao što nije razumio pokušaje da se Crnogorcima sloboda zamijeni tragičnom linijom gubljenja identiteta, pa je revnosno pisao o vezama makedonskog i crnogorskog naroda i u ‘Komuni’”, rekao je Ramusović.

Ramusović je na kraju podsjetio da je Janko s pažnjom pratio šta se u posljednje tri godine dešava sa Crnom Gorom.

“Nije mogao da shvati, niti razumije, da ima ljudi koji bi vlastitu državu predali nekom drugom ističući: ‘Kako ste vi Crnogorci srećni što imate ovakvu državu sa ovakvom tradicijom i istorijom. Vi ste mitski narod, jer ste slobodu i čast znali da cijenite više od vlastitog života. Zato ste veliki i zato vam se dive i oni koji nadiru na vas. Džabe im je. Neće moći da pobijede slavni crnogorski narod. Jer to nije mogao ni moćniji od ovih koji su se danas okomili na njene vrijednosti’”, citirao je na kraju Ramusović počivšeg Janka Nikolovskog, burno pozdravljen od prisutnih.

Rutović, Jankov veliki prijatelj, zahvaljujući kome je inicijativa za štampanje knjige realizovana, rekao je da je “Nikolovski bio intelektualac u izvornom značenju riječi, dostojnik i uglednik javne riječi, erudita polivalentne obrazovanosti koji pripada onom krugu rijetkih ljudi koji sa mjerom svijet, ljude i događaje, kritički i argumentovano promišlja i analizira”.

“Ne radi on to reklame radi, ne radi on da bi bilo kome dokazivao superiornost duhovnog bogatstva, naprotiv, on to čini nalik mjerama antičke mudrosti, nalik provokaciji i upitanosti filozofske sentence za čijim mislima trajno traga, ne dolazeći do krajnjeg i finalnog odgovora”, istakao je Rutović.

Dodao je da “Janko, nalik renesansnim intelektualnim pustolovima i posvećenicima duha, propituje svaku tačku, njenu stajnost i otpornost na sve (ne) moguće podražaje, logične i nelogične, voljne i nevoljne (ne)očekivane obrte, u okviru čije kosmogonije tačke ubrzano mijenja svoja mjesta, uloge, značenja i vrijednosti.

Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara i jedan od autora tekstova o Janku u knjizi, istakao je da “na mostu prijateljstva između makedonskog i crnogorskog naroda koji je star više od deset vjekova…od ljubavi Vladimira dukljanskog kneza i makedonske prelijepe Košare…preko zajedničke borbe za slobodu kada su u borbi za Kruševsku republiku prije 120 godina dobrovoljno Nikoli Karevu u pomoć stigli Crnogorci koje je predvodio Nikola Andrijin Vukmirović, kasnije vojvoda kruševski, inače otac Bora Vukmirovića, narodnog heroja i saborac heroja Ramiza Sadikua…”

“Prije 110 godina, kada su na Bregalnici zajedno ginuli Crnogorci i Makedonci, pa tokom Drugog svjetskog rata, kada Blažo Jokov Orlandić i Svetozar Vukmanović Tempo pripremaju i podižu ustanak i tokom poslijeratnog prijateljstva i izgradnje sa posebnim mjestom za Mateju Mateskog i viteza makedonske književnosti Sretena Perovića, u novije doba posebno mjesto pripada nezaboravnom prijatelju Crne Gore Janku Nikolovskom, publicisti, političaru i borcu za slobodnu novinarsku i političku misao, dobitniku Plakete poštovanja, najznačajnijeg priznanja Društva crnogorskih novinara, velikom borcu za istinu i pravdu i prijateljstvo među narodima”, kazao je Đurović, govoreći o Nikolovskom.

O radu i djelu Janka Nikolovskog, zajedničkom druženju, govorio je i njegov dugogodišnji prijatelj, drug sa studija i advokat Nikola Polenak, koji je kazao da je “Janko uvijek bio izvanredan sagovornik koji se isticao svojim mudrim, objektivnim, logičnim i kritičkim stavovima o svim društvenim dešavanjima i pojavama”.

“Naše druženje je postalo intenzivnije za vrijeme studija na Pravnom fakultetu u Skoplju kada smo sve ispite zajedno učili i polagali, a Janko se još u to vrijeme isticao osobinama kao što su odlično memorisanje činjenica, razlikovanje bitnog od nebitnog, logiciranje i retorika a, iako je završio Pravni fakultet, kod Janka se ipak stvorila ljubav prema novinarstvu, gde je napravio uspješnu karijeru kao novinar, urednik aktuelnih političkih emisija, eseista i publicista, a kasnije je bio najveći stručnjak u Makedoniji za slobodno izražavanje u medijima, kada je postao prvi predsjednik Komisije za slobodan pristup informacijama”, istakao je Polenek.

Zahvalnost crnogorskim prijateljima uputila je njegova kćerka, Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja je sa suzama u očima kazala da je oduševljena prvo što je u Crnoj Gori štampana knjiga o njenom ocu, što je čula toliko lijepih riječi o njemu i prijateljstvu crnogorskog i makedonskog naroda, koje trebaju da njeguju i još više produbljuju nadolazeće generacije.

Njoj je posthumno Plaketu Društva crnogorskih novinara za izuzetan doprinos razvoju slobodne novinarske i politčke misli za Janka Nikolovskog uručio Đurović, a u ime izdavača knjige Ramusović primjerke brojeva “Komune” u kojima je Janko objavljivao tekstove pod nazivom “Pisma iz Makedonije”, kao i reprezetativnu monografiju “Vladari Crne Gore”, autora Živka Andrijaševića i Milana Šćekića.

Foto: Simon Gegaj