Prema rezultatima popisa u R. Albaniji, koji su objavljeni septembra 2012. godine, ukupan broj Crnogoraca u Albaniji iznosio je svega 366, iako predstavnici crnogorskih udruženja osporavaju taj podatak. Prema njihovim navodima u Albaniji živi između 10.000 i 25.000 Crnogoraca, uglavnom u skadarskom okrugu, gdje djeluju dva crnogorska udruženja: Alba–Montenegro, i Duklja.

Otvaranje postavke posvećene kultu Sv. Vladimira Dukljanskog u Nacionalnom muzeju u Tirani, 2019.

U Albaniji su nedavno osnovana još dva udruženja: Zajednica Crnogoraca u Republici Albaniji sa sjedištem u Elbasanu, a koja okuplja pripadnike crnogorske manjine iz središnjeg dijela Albanije (Elbasan, Tirana i Drač) i srpsko-crnogorsko udruženje „Skadarlija” u Tirani.

Susret predstavnika crnogorskih udruženja u Albaniji, Skadar 2019. godine

Iseljenici, kojih najviše ima na području između crnogorsko-albanske granice i Skadra, kao i u samom Skadru, uglavnom su vjekovima tu živjeli, mijenjajući gospodare i prilagođavajući im se. Osim hrišćana, među našim iseljeništvom su i pripadnici islamske vjeroispovijesti, koji su nakon 1878. godine iselili u Skadar i njegovu okolinu. Prema procjenama, ovog dijela iseljeništva u Albaniji (skadarski okrug) danas živi oko 12.000 lica porijeklom iz Crne Gore.

Predsjednik Republike Albanije Iljir Meta i predsjednik Zajednice Crnogoraca u Republici Albaniji Marinko Ćulafić

Naseljavanje Skadra i okoline odvijalo se u ciklusima, a više konretnih podataka imamo za XVIII i XIX vijek, kada je formirano više seoskih zajednica na području Vrake. Vodili su upornu borbu za očuvanje etno-nacionalne svijesti, jezika i kulturnog identiteta uprkos permanentnoj izloženosti procesu asimilacije. Međutim, sticajem istorijskih okolnosti, crnogorska zajednica u Albaniji je pretrpjela ozbiljne konsekvence koje su se reflektovale na obrazovanje novih generacija  sveukupnu nacionalnu emancipaciju i odnose među narodima i državama.

Tribina u konaku Manastira Sv. Jovan Vladimir u Elbasanu posvećena kultu Sv. Vladimira, 2019.

S padom režima Envera Hodže, započetom demokratizacijom i otvaranjem R. Albanije, stekli su se neophodni uslovi i za revitalizaciju crnogorske nacionalne manjine i njenu punu integraciju u albansko društvo, ali i za jačanje nacionalnog identiteta i veza sa maticom Crnom Gorom.

Glavna fotografija: Radna posjeta delegacije Uprave za dijasporu iseljenicima u Skadru