Dijaspora u prošlosti i sadašnjosti (LX): Susreti u Čikagu

Na susretima su govorili Blažo Sredanović, presjednik američke asocijacije Crnogoraca, princ Nikola Petrović, generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer, predsjednik Liberalnog saveza Slavko Perović, član uprave Crnogorskog PEN centra Rajko Cerović, profesor Šerbo Rastoder, delegat Vlade Crne Gore Bojan Vuksanović, predsjednik udruženja Crnogoraca iz Australije Mihailo Mandić, Savić Rašović, Rako Kršikapa i drugi

U Čikagu je 10. i 11. oktobra 1998. godine održan susret crnogorskih iseljenika iz SAD i Kanade. Domaćin je bio Kulturni klub „Rumija”, čiji je predsjednik Fadil Redžović.

Ovaj klub osnovan 27. aprila 1995. godine, okuplja uglavnom građane porijeklom iz Mrkojevića kod Bara koji čine brojnu koloniju u Čikagu. Oko 150 porodica su sakupili pola miliona kanadskih dolara, kupili staru fabriku sladoleda i opremili prostorije za sastajanje i rad raznih sekcija. Klub je veoma dobro organizovan i pokazao se izuzetan domaćin crnogorskim iseljenicima iz Amerike.

Na skup je došlo oko tri stotine članova crnogorskih klubova iz Toronta, Njujorka, San Franciska i Bostona. Na susretima su govorili Blažo Sredanović, presjednik američke asocijacije Crnogoraca, princ Nikola Petrović, generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer, predsjednik Liberalnog saveza Slavko Perović, član uprave Crnogorskog PEN centra Rajko Cerović, profesor Šerbo Rastoder, delegat Vlade Crne Gore Bojan Vuksanović, predsjednik udruženja Crnogoraca iz Australije Mihailo Mandić, Savić Rašović, Rako Kršikapa i drugi. Rasprava se vodila uglavnom o prilikama u Crnoj Gori i načinu organizovanja crnogorskog iseljeništva.

Princ Nikola je rekao da „uprkos današnje konfuzije u kojoj se cinizam i brutalnost nadmeću sa glupostima i sljepilom drugih, nama ostaje samo jedan cilj i interes: Crna Gora”.

Marko Špadijer je naglasio da je politika prolazna, a Crna Gora vječna i da na nju polažu jednako pravo svi oni koji je drže za domovinu. Rekao je da su organizacije koje se bore za dostojanstvo Crne Gore „još uvijek u stanju elementarnih potreba i nemaštine, ali intelektualni i moralni potencijal u njima skupljen i enegrija koja do sada nije dala rezultate će se tek vrednovati u budućnosti”.

Blažo Sredanović je izvijestio Kongres: „Naša organizacija će nastaviti sa širenjem znanja i svijesti o našoj tradiciji, i sa naporima da zajedno sa Crnogorcima iz Crne Gore učinimo našu zemlju boljom, ljepšom i razvijenijom i takvu predamo potomstvu. Bez crnogorske nacije i države ne može biti ni Crnogoraca na ovoj strani Atlantika”.

Slavko Perović je govorio o stanju u Crnoj Gori iz ugla Liberalnog saveza.

Skup u Čikagu predstavlja prekretnicu u organizovanju i homogenizaciji crnogorskog iseljeničkog korpusa i povezivanju sa Crnom Gorom.

 

 

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Idi na VRH
error: Content is protected !!