Dijaspora u prošlosti i sadašnjosti (XLIV): Iseljavanje iz Ulcinja

U periodu osmanske uprave Ulcinj je bio značajno brodogradilište, ali i gusarsko gnijezdo. Njegovo stanovništvo je u etničkom pogledu bilo šaroliko. Dominirali su Albanci kao najbrojnija etnička zajednica, a pored njih bilo je i crnaca, Roma i Turaka. Masovnija pojava muslimanskog stanovništva u Ulcinju evidentna je od početka XVII vijeka. U Ulcinju je 1878. godine bilo 126 kuća sa 2.973 stanovnika, odnosno u čitavom ulcinjskom okrugu bilo je 248 muslimanskih kuća sa 3.500 stanovnika. Umjesto Plava i Gusinja Crnoj Gori je, zahvaljujući diplomatskim akcijama, 1880. godine dodijeljen Ulcinj

AUTOR: MR. SC. SAIT ŠABOTIĆ

Ulcinj je grad koji je u svojoj dugoj istoriji više puta mijenjao gospodare koji su ga posjedovali.

Pored ratova koji ga nijesu mimoilazili, Ulcinj se mnogo puta suočavao sa raznim epidemijama i sušama. Pod vlašću Mletačke republike grad je bio do 1571. godine, kada su ga osvojile osmanske snage. Od tada, grad će se razvijati u orijentalnom duhu, bivajući jedna od najznačajnijih luka u tom dijelu Jadrana.

U periodu osmanske uprave Ulcinj je bio značajno brodogradilište, ali i gusarsko gnijezdo. Njegovo stanovništvo je u etničkom pogledu bilo šaroliko. Dominirali su Albanci kao najbrojnija etnička zajednica, a pored njih bilo je i crnaca, Roma i Turaka.

Ulcinj krajem XIX stoljeća

Masovnija pojava muslimanskog stanovništva u Ulcinju evidentna je od početka XVII vijeka.

U Ulcinju je 1878. godine bilo 126 kuća sa 2.973 stanovnika, odnosno u čitavom ulcinjskom okrugu bilo je 248 muslimanskih kuća sa 3.500 stanovnika. Umjesto Plava i Gusinja Crnoj Gori je, zahvaljujući diplomatskim akcijama, 1880. godine dodijeljen Ulcinj.

Godinu dana kasnije u ovom gradu biće otvoren i osmanski konzulat koji će raditi deset godina, nakon čega će biti zatvoren.

Stanovništvo grada činili su do tada albanski stanovnici islamske i katoličke vjeroispovijesti, ali do 1890. godine, zbog potreba crnogorske administracije, u njega pristiže oko 200 porodica iz raznih krajeva Crne Gore – Katunske nahije, Pipera, Kuča, Vasojevića i Ljubotinja. Nešto izraženije iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Ulcinja uslijedilo je nakon uvođenja obaveznog školovanja djece prirasle za školu i vojne obaveze 1880/1881. godine.

Ulcinj početkom prošlog vijeka

Pomenutih godina iz Ulcinja se, najvećim dijelom na područje Skadarskog vilajeta, iselilo “oko 200 domova”. Taj talas, međutim, nije bio i jedini.

Ulcinjani su se raseljavali i početkom XX vijeka,ostavljajući za sobom svoja imanja i kuće.

Glavna fotografija: Ulcinj u drugoj polovini XVI stoljeća 

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH