Izložba bihorskog ćilima u Frankfurtu: Dragulj čiju proizvodnju treba oživjeti
Ti ćilimi su nešto što je bilo sastavni dio svakog doma na našim prostorima i sama pomisao na te tkanine vraća emocije iz djetinjstva, dok naša djeca, moguće, rijetko imaju dodira sa njima. Ovo je prilika da ih upoznamo sa ćilimom i da barem na ovaj način nauče koliko važnu ulogu igraju ćilimi u našim životima, da je bitno da tu tradiciju i oni preuzmu i nastave da je čuvaju, rekao je generalni konzul Branislav Karadžić
Izložba bihorskog ćilima, koju su organizovali Udruženje MonteHess, Generalni konzulat Crne Gore u Frankfurtu i Opština Petnjica, održana je u Generalnom konzulatu Crne Gore u Frankfurtu.
Generalni kozul Branislav Karadžić je izrazio zadovoljstvo što su imali priliku da učestvuju u organizaciji jednog tako važnog događaja.
“Izložba je važan događaj za nas koji smo iz različitih razloga daleko od svojih ognjišta, a pogotovo za našu djecu. Jer upravo ti ćilimi su nešto što je bilo sastavni dio svakog doma na našim prostorima i sama pomisao na te tkanine vraća emocije iz djetinjstva, dok naša djeca, moguće, rijetko imaju dodira sa njima. Ovo je prilika da ih upoznamo sa ćilimom i da barem na ovaj način nauče koliko važnu ulogu igraju ćilimi u našim životima, da je bitno da tu tradiciju i oni preuzmu i nastave da je čuvaju”, rekao je Karadžić.
Ismet Latić, autor projekta ” Bihorski ćilim”, upoznao je prisutne sa pojedinostima o bihorskom ćilimu, navodeći da se radi o rukotvorini koja je zavrijedila svjetsku pažnju.
On je, između ostalog, kazao da je u Crnoj Gori identifikovano i notirano oko 250 primjeraka nematerijalnog kulturnog dobra, ali je na listi zaštite samo 15 među kojima je i bihorski ćilim.
“Sve to govori da je bihorski ćilim svojevrsni dragulj koji je pobudio interesovanje brojnih zemalja”, kazao je Latić.
On je naglasio da će se u Petnjici intenzivno raditi na oživljavanju proizvodnje ćilima.
“Srednjoročni ciljevi su da se oživi proizvodnja ćilima i da se ova vještina izrade prenese sa starijih generacija na mlađe. Cilj je da se, brendiranjem ovog nematerijalnog kulturnog dobra, Bihor i Petnjica stave na mapu kulturno bogatih sredina. A krajnja aktivnost jeste da se u Petnjici otvori regionalni muzej ćilima u kojem bi se na pravi način obezbijedila zaštita naslijeđenom fundusu ćilima kojih u bihorskom kraju ima značajan broj”, naglasio je Latić.
Direktor Uprave za dijasporu Crne Gore, Predrag Mitrović, prisutne je upoznao sa radom Savjeta za saradnju sa iseljenicima.
Predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, govorio je o važnosti izložbe bihorskih ćilima, istićući da je s ponosom došao i tako se i vraća u Crnu Goru.
Konzul Miško Vuković je govorio o kulturnom nematerijalnom dobru Crne Gore.
Moderator programa je bio predsjednik MonteHessa, Vojo Jestrović, koji je pročitao pismo koordinatora, dr Srđana Plamenca.
Plamenac se, između ostalog, zahvalio na pozivu da “prisustvujemo ovom važnom događaju, koji je zaista jedinstven i poseban, sama pomisao na ćilime, na vrijedne ruke naših majki koje ih stvaraju, vraća nas u vremena djetinstva i podstiče da sa poštovanjem govorimo o ovoj temi”.
“Posebno nam je drago što ste došli na ideju da nešto što ne bismo smjeli zaboraviti predstavite nama i našim mlađim generacijama, nama koji smo rasijani po svijetu i ne susrećemo se često sa tkaninama kakvi su upravo ti naši, bihorski ćilimi. Još jednom čestitke na svemu što radite, sa željom da ovako uspješno nastavite sa vašim aktivnostima. Ovaj događaj, pa i mnogi drugi su pokazatelj da je od velikog značaja vaše priključenje eMDe Alijansi i nadamo se da ćemo uspješno sarađivati, te imati mnogo ovakvih i sličnih događaja u našoj budućoj, zajedničkoj saradnji”, poručio je.
Izložbi su prisustvovali i direktor Fonda PIO, Duško Perović, službenici Konzulata u Frankfurtu, predsjednik Skupštine opštine Petnjica, Muhamed Adrović, a ispred Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj – eMDe Alijanse, zamjenik koordinatora Emira M. Ličina, članovi Udruženja Sandžak-Montenegro, kluba Balkan 93 Sundern, Evropske dijaspore Bošnjaka i Udruženja MonteKoln.
Prema mišljenju istaknutih etnografa i etnologa, ćilim je u naše krajeve došao sa turskim osvajanjem. Kao velika umjetnička vrijednost, sa kompleksnim kulturnim značenjem i likovnom posebnošću, uz tradiciju od nekoliko hiljada godina, danas se ćilim izučava na prestižnim univerzitetima. Tehnika izrade ćilima ostala je gotovo ista od nastanka. Tako je u Bihoru izrada ćilima vremenom postala tradicija. Uglavnom je to bio ženski zanat i proizvod. Tkale su ga darovite žene pa je, najčešće, od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo.
Agović i Adrović su uručili zahvalnice u ime Opštine Petnjica zaslužnim crnogorskim aktivistima u Njemačkoj i predstavnicima države. Zahvalnice su uručene generalnom konzulu Karadžiću, Vukoviću, Udruženju MonteHess, dr Nenadu Popoviću, Emiri M. Ličina i Muhamedu Agoviću.
Prisutni su probali i domaće specijalitete koje je za tu priliku obezbijedio Muhamed Agović.
Komentari