„Test za SANU, ali i institucije uopšte“: Sagovornici “Danasa” o predlogu da Marina Abramović bude inostrani član

“Ona je među začetnicama umjetničke discipline performansa u svijetu. Ova disciplina se u praksi autonomizovala sedamdesetih godina prošlog vijeka. Konzervativne institucije bile su, nažalost, u stalnom kašnjenju sa prihvatanjem ove posebne i kompleksne um,etničke discipline. Jugoslovenska konceptualna um,etnost je bila izuzetna u međunarodnim okvirima. Rad Marine Abramović je dokaz da je socijalistička Jugoslavija iznedrila ozbiljne um,etničke i kulturne pojave na globalnom nivou”, kaže Jeremić i zaključuje da bi SANU mnogo toga dobio sa Marininim članstvom

Zvijezda performansa, američko-srpska umjetnica Marina Abramović na putu je da postane počasni akademik SANU.

Izbor novih redovnih i dopisnih članova Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), uvijek prate ogromna pažnja javnosti i polemike u medijima, tako je i ove godine.

Za počasnu, inostranu članicu SANU predložena je američko-srpska umjetnica u oblasti performansa Marina Abramović. Naše sagovornike smo upitali za komentar, i mišljenja su podijeljena.

Vladan Jeremić, umjetnik i član Upravnog odbora ULUS-a, smatra da je predlog akademika Bajića da Marina Abramović postane članica SANU relevantan.

“Ona je među začetnicama umjetničke discipline performansa u svijetu. Ova disciplina se u praksi autonomizovala sedamdesetih godina prošlog vijeka. Konzervativne institucije bile su, nažalost, u stalnom kašnjenju sa prihvatanjem ove posebne i kompleksne um,etničke discipline. Jugoslovenska konceptualna um,etnost je bila izuzetna u međunarodnim okvirima. Rad Marine Abramović je dokaz da je socijalistička Jugoslavija iznedrila ozbiljne um,etničke i kulturne pojave na globalnom nivou”, kaže Jeremić i zaključuje da bi SANU mnogo toga dobio sa Marininim članstvom.

“Ostaje nam da vidimo imaju li sluha za savremenu umjetnost”, ukazuje Jeremić.

Novi Nebojša Milenković, pisac i istoričar umjetnosti ističe da Marina Abramović ovu vrstu počasti svakako zaslužuje.

“Ovo je, po meni, prije neka vrsta testa za SANU (ali i naše institucije uopšte), čiji je odnos prema umjetničkim avangardama do sada bio u najmanju ruku problematičan. Ukoliko predlog bude prihvaćen svakako će na većem dobitku biti SANU nego ona. Ako pak ne bude, neću se iznenaditi. Naprotiv!”, ukazuje Milenković.

Borka Božović, istoričarka umjetnosti, osnivačica Galerije Haos, ističe da je Marina Abramović dobila toliko nagrada i raznih priznanja u svijetu koja mogu da joj budu ulaznica za mjesto počasnog, inostranog člana SANU.

O njenoj privatnoj ličnosti, odnosu prema Beogradu i Srbiji prethodnih decenija, kao ni o njenoj izložbi 2019. u MSU kojom je marketinški dala podršku ovoj vlasti, Božović ne bi sada govorila.

“Svojevremeno sam iznijela jasan stav šta mislim o Marini Abramović, njenoj umjetnosti i angažmanu. Inače, smatram da je jako malo umjetnika u SANU i da je nepravedno što mnogi znameniti umjetnici nisu postali njeni članovi, bilo dopisni ili redovni, i jako zamjeram, primjera radi, što niko nije predložio Rašu Todosijevića. On je naš vrhunski umjetnički stvaralac svjetskog ranga, koji je na jugoslovensku scenu 70-tih godina među prvima uveo konceptualnu umjetnost – Novu umjetničku praksu i nove medije. Među brojnim priznanjima Raša ima i nagradu na 54. Venecijanskom bijenalu, njegovi radovi se nalaze u stalnim postavkama mnogih svjetskih muzeja, i apsolutno je nedopustivo što nije akademik”, primjećuje Borka Božović.

Izvor: “Danas”

Foto: Marina Abramović (Printscreen/TED)

 

 

Idi na VRH
error: Content is protected !!