Časopis “Komun@” dodijelio je, osmi put, godišnje nagrade za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore.

Godišnju nagradu ove godine ravnopravno dijele Vladimir Jovanović i dr Aleksandar Radoman, dok su specijalne plakete dobili dr Goran Sekulović i Portal Revije Fokus.

U konkurenciji je bio i časopis “Glas Mrkojevića”, ali nije mogao da bude nagrađen jer, po Pravilniku “Komune”, mora da izlazi najmanje pet godina.

U ime ovogodišnjih laureata obratio se dr Aleksandar Radoman, koji je kazao da duže od jedne decenije časopis “Komun@” predstavlja primjer kako pažljivo osmišljeni i seriozno utemeljeni izdavački poduhvat na planu prezentacije i valorizacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore može nadomjestiti prostor koji do dana današnjeg nijesu na adekvatan način pokrile ni državne, ni nacionalne kulturne institucije”.

“Danas, kad se crnogorskim ulicama kotrljaju pozivi na genocid, kad se svakodnevno krše ustavne vrijednosti građanskog i sekularnog društva, kad se nad onim nacionalnim i vjerskim zajednicama koje nijesu po volji Beogradskoj patrijaršiji, kao vrhovnom društvenom arbitru, vrši otvorena diskriminacija i segregacija, kad s najviših državnih pozicija ne stižu osude otvorenog širenja mržnje i promocije klerofašizma, već prijekori onima koji se usude ukazati na njih, kad živimo neozvaničeni hibridni rat čiji je cilj destrukcija temeljnih vrijednosti jednog multikulturnog društva, možda je pravo vrijeme da se zapitamo šta mi to zapravo branimo”, rekao je Radoman.

Kulturu svake države i naroda, kazao je, čini ono što je stvoreno tokom vjekova u dinamičnim procesima stvaranja i razmjene materijalnih i duhovnih činilaca društvenog života.

“Nijedna kultura nije ostrvo, pa ni ono što čini sadržaj crnogorske kulture ne može biti na pravi način sagledano niti vrednovano izgube li se iz vida istorijski, kulturni i civilizacijski stratumi koji je čine – od onih paleobalkanskih, slovenskih, mediteranskih, kao i onih obilježenih uticajem dvije velike monoteističke religije – hrišćanstva i islama. U vjekovnim procesima izgrađivan je na ovim prostorima svojevrsni kulturni amalgam, koji je iznjedrio najdragocjenija iskustva naše interkulturalnosti, kakav je, recimo, krajinski kult Svetoga Vladimira, kao interreligijski kult, poštovan sve do u naše doba. I pogažen od onih koji Crnu Goru vide kao jednoobrazni, jednovjerski i jednonacionalni rezervat mržnje”, rekao je Radoman.

Dr Aleksandar Radoman

Dodao je da je “tradicija koja je baštinila polilingvizam i poliglosiju, koja u sebi sadrži iskustva pismenosti i na latinici i na glagoljici i na ćirilici i na bosančici i na arebici, osnova na kojoj bi se moralo graditi crnogorsko građansko i multikulturalno društvo.

“Umjesto razvijanja svijesti o bogatstvu kulturnog pluralizma, danas se crnogorskom društvu s pozicija moći agresivno podmeće desničarska fantazma o navodnom narodnom pomirenju. Fantazma koju redovno, ma đe da se promoviše na zemljinom šaru, prati istorijski revizionizam i reafirmacija ideologije krvi i tla, te krajnje konsekvence svakoga poziva na brisanje različitosti i trijebljenja svih tragova dinamičnog društvenog pluraliteta. Ruku pod ruku s lažnom objavom pomirenja idu i sve bezočnije kampanje izmišljanja tradicije, kako je postupak ideologizovanih konstrukcija novih simboličkih praksi nazvao britanski istoričar Erik Hobsbaum. Nasuprot praksama koje proizilaze iz tradicijskog iskustva i nezaobilazni su segment kulturne pluralnosti društva, ove nove prakse inicirane su s jasnim ciljem destrukcije interkulturalnog modela i proizvodnje novih identiteta. Riječ je, kako je to i Hobsbaum definisao, o svojevrsnom socijalnom inženjeringu. Kao što nas ubjeđuju da su nove ritualne prakse, pristigle u Crnu Goru u potonjih 20-ak godina, zapravo naša „prava tradicija“ i dok nas ubjeđuju da je mržnja prema drugom obilježje tzv. tradicionalne Crne Gore, pred našim očima danas nestaju tragovi recentnog crnogorskog sakralnog graditeljstva, preziđivani i doziđivani u skladu s uzusima nečijih drugih arhitektonskih tradicija, za koje nam govore da su naše! Za kulturnu aproprijaciju nije bilo dovoljno što je sramnim tzv. Temeljnim ugovorom preko 50 km2 državne teritorije i sva pripadajuća sakralna baština poklonjena Beogradskoj patrijaršiji, već je potrebno temeljno izmijeniti njen lik i zatrijeti crnogorsku kulturnu memoriju. Samo tako „izmišljene tradicije“ dobiće priliku da se ustale kao osnova novog identiteta, pročišćenog od svih civilizacijskih slojeva naše tradicije i kulture i svedenog na uniformnost svetosavske doktrine iznikle iz najmračnijih tradicija naci-fašizma”, kazao je Radoman.

Mr Amer Ramusović

Pred ovom generacijom, rekao je, stoga je krupni izazov – hoće li naša multikulturalna tradicija opstati kao zaloga otvorene, pluralne zajednice ili „šaptom pasti“ pred agresivnim naletima kleronacionalističkih falangi.

“Odbrana crnogorskog multikulturnog identiteta stoga je danas moralni imperativ. Jer – ako ne odbranimo kulturu, zaista se postavlja pitanje da li ćemo imati išta više da branimo”, istakao je Radoman.

Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune”, mr Amer Ramusović, rekao je da im, prvi put otkad postoji taj časopis, od Ministarstva kulture nije opredijeljen nijedan cent.

“Jer je, zamislite, komisija koja je tim povodom formirana procijenila da naš časopis ne zavređuje pažnju, iako sve pohvale i priznanja dobijamo ne samo iz Crne Gore, nego i šire, iz regiona, za projekat koji je, mogu slobodno reći, očarao brojne naše čitaoce, koji nam se javljaju i sa drugih kontinenata”, rekao je Ramusović.

Akademik dr Božidar Šekularac

“No, opstali mi ili ne, ili se ugasili, ponosni smo i što nas, kao brend crnogorske baštine, izučavaju na fakultetu slavistike u Norveškoj zahvaljujući tekstovima kojima smo otkrivali mnoge nepoznate priče iz istorije Crne Gore, a za koje se nije mnogo znalo. Ponosnio smo i na našu dijasporu koja nas podržava i koju ne zaboravljamo, jer su više vezani za našu Crnu Goru od nas samih koji ovdje živimo”, istakao je Ramusović.

Zato, kako je rekao, smatraju da „Komun@“ zaslužuje da ima mnogo bolji i sigurniji institucionalni položaj u društvu, “da bude trajno valorizovana u sjećanjima naših pokoljenja kao ovovremeni damar, kao hronika jedne nostalgije i kolektivne memorije, kao raskošan vez emocija sa snagom iskrene potrage, neomeđeni od bilo koga ili bilo čega da bi ostali raskošno svjedočanstvo vrednovanja vjekovnog trajanja vitalnih obrazaca naše naslijeđene patrijarhalne otmenosti, njenog autoriteta i mjere ljudske mudrosti”.

“„Komun@“ je do sada ispisala 1.392 strane sa oko 300 uglednih autora, objavila više od 1.500 naslova koji su ilustrovani sa oko 4.000 fotografija”, dodao je Ramusović.

On je zahvalio kolegama Minji Bojaniću i Voju Bulatoviću „sa kojima sam sve ovo vrijeme bio bitku za opstanak „Komune“ i svim dobrim ljudima koji su iz broja u broj nastojali sa „Komun@“ izraste u prestižno, neprofitno, ali jedinstveno glasilo ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu, ali i donatorima koji su nas svesrdno pomagali ali željeli da ostanu anonimni. Tako je i večeras, jer ovu svečanost ne bi mogli da organizujemo da nije njihove pomoći i podrške“, kazao je Ramusović i zahvalio i Željku Rutoviću, predsjedniku Programskog odbora „Komune“.

Predsjednik žirija, akademik dr Božidar Šekularac, kazao je da u impresumu “Komune” piše “časopis za lokalnu upravu i njegovanje baštine Crne Gore”.

“Međutim, to nije časopis ovakvog profila, već mnogo više od toga. To je otvorena knjiga koja prezentuje javnosti sve pojedinosti određene sredine, pojedinačno svake opštine, sve segmente ljudskog trajanja i djelovanja na prostorima Crne Gore. Čitalac će na stranicama “Komune” naći istoriju svog kraja, etnologiju, etnografiju, kulturu, tradiciju, spomenike prirode i ljudi, jezik i pismenost, vjerske odnose i toleranciju, istoriju sporta, eseje o slobodarskim vrijednostima i antifašizmu, privredi itd. Ovo pričam iz razloga što je raznovrsnost sadržaja časopisa i kvalitet radova privukao brojne saradnike svih struka što je rezultiralo da se brojni ugledni stvaraoci prihvataju za godišnju nagradu “Komune””, rekao je Šekularac.