Canović: Vjerujem da razvoj turizma i poljoprivrede može biti jedna od šansi za razvoj Plava

Trudimo se u ljetnim mjesecima, kada borave u Plavu, da im pokažemo sve što smo uradili u prethodnom periodu i kakvi su nam planovi za naredni period. Trudimo se da u komunikaciji sa njima uvažimo njihove sugestije i dobronamjerne savjete, kako bi razvijali našu opštinu po mjeri i ugledu na svjetske gradove i u tome nam dijaspora značajno pomaže. Zaista im dugujemo posebnu zahvalnost, jer oni neizmjerno vole svoj rodni kraj i nastoje na različite načine da pomognu razvoj Plava i Gusinja, kazao je Canović

Serijal sastavljen od pet nastavaka, osmišljen kao dio promocije Plava kroz prizmu turizma, istorije, spomenika kulture, “Dana borovnice”, vezanih intervjua i NP “Prokletije” kao dragulja.

Plav se nalazi u podnožju planinskog masiva Prokletija, na izvorištu rijeke Lim. Smatra se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu (Phlavius), u vrijeme kada je ovo područje bilo pod Rimljanima, a o tome svjedoči i sam naziv rijeke Lim, od rimskog Limes, što znači granica. Tačnije, rijeka Lim je predstavljala granicu između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva. U kraju đe vjekovima zajedno žive muslimani, katolici i pravoslavci nastale su neke od najljepših, ali i najtežih životnih priča. Plav na razmeđi brojnih karavanskih puteva na kojima su rasli neki od najpoznatjih pisaca, trgovaca, begova i gospodara koji su koračali ovim prostorima. Ovo je priča o gostoprimstvu, kulturu, turizmu, arhitekturi, istoriji i ljudima. Zapravo, ovo je priča o jednom dragulju koji nama svima pripada čuvajmo ga.

Plav sve više postaje prepoznatljiva turistička destinacija u Crnoj Gori. Na koji način afirmišete i podržavate razvoj turizma u vašoj opštini?

Canović: Da bi pospješili razvoj turizma jasno je da je potrebna komunalna infrastruktura, kako bi potencijalni investitori ulagali u hotele, restorane i druge tutističke komplekse koji bi mogli i bili u stanju da prihvate značajan broj turista.

Za sada imamo potencijal u prirodi, Hridsko jezero, Plavsko jezero, Visitorsko jezero, prelijepe obronke Prokletija, Bogićevicu ali definitivno da bi mi sve to valorizovali potrebno je da kao opština odradimo svoj dio posla. Počeli smo u prethodnom periodu znatan dio poslova vezanih za komunalnu infrastrukturu i već vidimo naznake i rezultate toga djelovanja. Trenutno je u izgradnji motel manje kategorije prema Plavskom jezeru, imamo najavljenu izgradnju rizorta sa druge strane obale Plavskog jezera i vjerujem da ćemo sadržajnijom ponudom turističkih kapaciteta imati šta da ponudimo turistima koji dođu u naš grad. Svakako, ne bih izostavio ni brend našeg grada, hotel Plavsko jezero. Malo sporije ide izgradnja i rekonstrukcija, ali vjerujem da će i to konačno biti završeno. Ono što posebno želim da istaknem je da je sve više smještajnih kapaciteta u privatnim domaćinstvima. Naši domaćini prate trendove u svijetu i preko popularnih sajtova predstavljaju svoju turističku ponudu, ali i sve ljepote ovih prostora.

Jedan od prepoznatljivih reprezenata grada je i Centar za kulturu “Husein Bašić”, koji je organizator brojnih kulturnih, književnih, folklornih, dramskih, likovnih, turističkih i umjetničkih programa. Punuda je raznovrsna i bogata. Koliko je to značajno?

Canović: Kultura jednog grada oslikava grad i narode koji u tom gradu žive. Kao što znate, naš Centar za kulturu nosi ime Huseina Bašića, jednog od velikana pisane riječi sa ovih prostora. Plav je uvjek bio plodno tlo za brojne pisce, slikare, umjetnike stvaraoce koji su ostavili snažan i autentičan trag u baštinama svojih naroda pa tako imamo Dušana Kostića, Esada Mekulija, Hasana Mekulija, Vuka Ognjanovića, Todora Živaljevića Veličkog, Senadina Pupovića, Radovana Zogovića i brojne druge, a posebno bih istakao Zuvdiju Hodžića koji je i danas aktivan. U posljednje vrijeme se trudimo da naši resursi i vrijeme budu maksimalno posvećeni kulturi, a ne samo građanima i dijaspori, već i brojnim gostima, da se upoznaju sa našim stvaralaštvom, tradicijama i običajima, kako bi doživjeli sve posebnosti zbog kojih je naš grad ima i te kako značajno mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore, ali i prostorima Zapadnog Balkana. Centar za kulturu “Husein Bašić” svojim nesebičnim angažovanjem svih uposlenih daje značajan doprinos mnogobrojnim aktivnostima i programima kako onim iz svoje sopstvene produkcije, tako i onim dogovorenim sa drugim izvođačima i predstavnicima kulturne scene.

Šta posebno oduševi domaćeg, ali i inostranog gosta kada posjeti Plav i šta je najintresantnije što se može vidjeti u opštini?

Canović: Mislim da je opšta ocjena da su to netaknuti djelovi prirode, što je prava retkost, jer su sačuvani u onim izvornim oblicima kakve ih je priroda oblikovala i dala nama u nasljeđe. Ipak, moramo biti obazrivi i čuvati prirodne ljepote od bilo kog oblika degradacije i devastacije. Potrebno je da lokalna samouprava, na čelu sa državnom administracijom, učini sve što je potrebno da stvori planske pretpostavke da se ta netaknuta priroda valorizuje na održivi način i na način da će sačuvati jedinstvenost i posebnost kako bi i dalje privlačila brojne turiste iz svih djelova Evrope, ali i svijeta.

Danas ste imali priliku da prošetate kroz Plav i da sretnete i upoznate turiste sa svih kontinenata, prije nekoliko dana sam sreo turistkinju i Urugvaja koja je oduševljena svim našim prirodnim ljepotama, što me zaista i iznenadilo, ali i obradovalo. Vjerujem da možemo iskoristiti, prezentovati i valorizovati sve ovo. Neophodna je puna podrška države i malo veća promocija od Nacionalne turističke organizacije i rezultati neće izostati.

I ove godine ste podržali “Dane borovnice”, manifestaciju koja se održava 22. put zaredom od 16. do 29. jula. Koliko vas ovako značajne manifestacije ističu na kulturnim i turističkim mapama Evrope?

Canović: Ovo je manifestacija koja ima svoj kontinuitet, a da bi trajala mora da ima svoj kvalitet. U periodu za nama to je manifestacija koja je definitivno obilježila kulturno ljeto Plava svestranošću i kvalitetom. Moramo biti svjesni da i u ovoj i narednim godinama moramo nastaviti da budemo bolji, sadržajni i kvalitetnji. Vjerujem da smo ove godine napredovali i čak pomjerili granice i da je društveni život tokom ljetnih dana nikada sadržajnji. Nastup Sergeja Ćetkovića samo je jedan događaj u nizu kojim smo na najkvalitetnji način obilježili “Dane borovnice”.

Dijaspora tradicionalno u julu i avgustu dolazi na odmor u Plav. Imate li saradnju sa diasporom i da li je ona sprema da ulaže u razvoj turizma i turističkih kapaciteta Plava? Šta Opština nudi dijaspori?

Canović: Kada imamo u vidu brojnost naše dijaspore, posebno u SAD-u, jasno vam je koliko je ona važna i koliko jaku ulogu ima u životu Plava i Gusinja. Jer, kada govorimo o dijaspori, to je zaista isprepletano. Ako imamo u vidu da, po trenutim statističkim podacima koji su zvanični, a koji ne moraju biti tačni, oko 9.000 ljudi živi u Plavu, budite sigurni da duplo više živi vani. To vam govori koliko moramo pokloniti pažnje dijaspori i zašto je važno da sarađujemo sa njima. Naša saradnja sa dijasporom se ogleda na svim poljima, od humanitarnih, preko razvojnih i donatorskih. Izgradili smo prošle godine sebilj pored Centra za kulturu “Husein Bašić” koji je finansirala dijaspora. Trudimo se da održavamo kontakte preko njihovih tradicionalnih manifestacija i večeri koje oni organizuju u inostranstvu. Trudimo se u ljetnim mjesecima, kada borave u Plavu, da im pokažemo sve što smo uradili u prethodnom periodu i kakvi su nam planovi za naredni period. Trudimo se da u komunikaciji sa njima uvažimo njihove sugestije i dobronamjerne savjete, kako bi razvijali našu opštinu po mjeri i ugledu na svjetske gradove i u tome nam dijaspora značajno pomaže. Zaista im dugujemo posebnu zahvalnost, jer oni neizmjerno vole svoj rodni kraj i nastoje na različite načine da pomognu razvoj Plava i Gusinja.

Koji vid turizma je najpopularniji, a koji ima najveću perspektivu?

Canović: Trenutno je popularan aktivni turizam, odnosno turizam koji nudi boravak u samom gradu, sa posebnim osvrtom na brojne planinarske staze i osvajanja nekih od najvećih vrhova, zatim biciklizam, sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova, zdravi stilovi života itd.

Kada govorimo o turizmu, vjerujem da je Plav i najbolje mjesto u Crnoj Gori đe temperaturne varijacije od svježih jutara do prohladnih noći pružaju puni ugođaj tokom ljetnjih mjeseci. Zbog svega ovoga iskrenio vjerujem da će Plav postati jedno od centralnih mjesta na sjeveru Crne Gore u propagiranju aktivnog turizma i prirodnih ljepota.

Za kraj razgovora, recite nam Vašu viziju turizma u Plavu i da li turizam smatrate strateški vaažnim za razvoj opštine?

Canović: Trurizam jeste strateški važan za razvoj opštine, ali turizam kao grana ne može garantovati dugoročni opstanak. Vjerujem da razvoj turizma i poljoprivrede i plasiranje proizvoda zdrave hrane koja bi se mogla naći ne samo na domaćim, već i evropskim trpezama, može biti jedna od šansi za razvoj Plava. Vjerujem da bi kvalitet i proizvodnja zdrave hrane, uz ljekovito bilje i sakupljanje šumskih plodova, ali i uz mnogobrojne plantaže istih, zajedno sa razvojem drvoprerađivačke industrije u okviru malih i srednjih preduzeća, bila jedna od dobrih šansi za naš kraj.

Božidar Proročić

Foto: Privatna arhiva

 

Idi na VRH

error: Content is protected !!