Na mjesnom groblju u Arbnešu kod Ostrosa sahranjen je istaknuti barski privrednik Hamza Đenčić, koji je preminuo u barskoj bolnici u 65. godini.

Đenčić je spadao u red napoznatijih barskih preduzetnika i privrednika, a do posljednjeg dana, i u biznisu i u privatnom životu i u brojnim društvenim aktivnostima, krasili su ga otvorenost, neposrednost, britka riječ i neustrašivost pred izazovima, bili oni najosjetljivije poslovne odluke ili najteži zdravstveni problemi.

Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, Đenčić je počeo da plovi na brodovima „Prekookeanske plovidbe“ Bar, da bi, deceniju kasnije, ostavio matrikulu i prešao u svijet ugostiteljstva.

Prvi lokal koji je vodio u Baru, kultna „Argentina“, za svega nekoliko godina rada postala je kultno okupljalište pomoraca i njihovih prijatelja, a u međuvremenu, u različitim periodima profesionalne karijere, svoje menadžerske kvalitete u ugostiteljstvu Đenčić je dokazivao i u kafeu „Stela“, u hotelu „Vidikovac“ i u restoranu „Knjaževa bašta“.

Poslovni uspon, kojim prevazilazi granice Bara, a docnije i Crne Gore, Đenčić počinje izlaskom iz zone komfora kada na nevjericu najbližeg okruženja napušta ugostiteljstvo i pokreće proizvodnju u fabrici „Aragana“ koju otvara u barskom Zaljevu.

Proizvodi majstora i kovača „Aragane“, kojih je u jednom momentu bilo preko stotinu, postali su hit širom Crne Gore, prvo rolo vrata, potom tende, pa blind vrata, i na kraju, luksuzno kovano željezo, koje krasi pored ostalog Dvorac Petrovića na Kruševcu u Podgorici, Dvorac Kralja Nikole u Baru, ali i vile u Čikagu i Majamiju.

Uporedo sa poslovnim rezultatima, Hamza Đenčić se u Baru i u Crnoj Gori ostvario i u široj sferi društvenih aktivnosti.

Poseban doprinos dao je revitalizaciji Starog Bara, za koji je životno bio vezan od svoje 12. godine, kada je iz Sarajeva doselio u Podgrad, odnosno, vratio se u zavičaj.

Bio je i veliki ljubitelj košarke, i sa grupom entuzijasta bio jedan od osnivača privatnog košarkaškog kluba Mornar Basket u Baru.

Malo je poznato i da je sve vrijeme, shodno mogućnostima, stipendirao lično odlične studente iz barskih porodica koje nisu mogle same iznijeti troškove školovanja.

I mimo toga, nesebično se odazivao na sve humanitarne akcije, za koje je animirao i kolege i poznanike.

Za ostvarene rezultate u privredi, 2000. godine dobio je najviše opštinsko priznanje u Baru, nagradu „24. novembar“.

Bio je i strastveni svjetski putnik, a sa svojih nebrojenih putovanja, kao po pravilu, u Bar je donosio novitete kojima bi obogaćivao ponudu svojih restorana i fabrike.

Još u prvim danima tranzicije crnogorskog društva iz jednopartijskog u višestranačko, odlučno je stao na stranu snaga koje su se borile za obnovu crnogorske samostalnosti i zalagale za mir na području bivše SFRJ, kao jedan od osnivača i prvih donatora Liberalnog saveza Crne Gore.

Stresovi kojima je zbog ovako dinamičnog života bio neminovno izložen, ostavili su traga na njegovo zdravlje koje je odavno bilo ozbiljno narušeno, a pogoršanje je uslijedilo prošle godine kada se suočio sa opakom bolešću za koju, nažalost, nije bilo lijeka.

Ljudske kvalitete koji su krasili Hamzu Đenčića, u posljednjem oproštaju nad odrom predstavio je njegov cjeloživotni prijatelj Dragutin Dado Martinović koji je kazao da je Hamza bio pravdoljubiv, bez dlake na jeziku, britke misli i oštre riječi, ali nikada zavidan i sujetan, čovjek koi je svoje prijatelje čuvao kao najveće bogatstvo i osoba koja je u svom životu proživjela tri prosječna ljudska vijeka.

-Svoje tijelo ostavio je Ostrosu iz kojeg potiče, dušu Starom Baru u kojem je živio, ljubav porodici i prijateljima za koje je živio, a svoje ideje Crnoj Gori sa kojom je disao-kazao je Đenčićev prijatelj Fahrudin Faro Zaganjor.

Osim najljepših uspomena i ponosa što je bio njihov otac, suprug i prijatelj, u amanet neutješnoj porodici i prijateljima Hamza Đenčić ostavlja i nebrojene anegdote iz pomorskih i ugostiteljskih dana, te bezgraničnu ljubav i posvećenost Starom Baru čijim je modernim obrisima udario neizbrisiv lični pečat.

Autor: Radomir Petrić (Feral Bar)

Foto: Privatna arhiva