Uvođenju vjeronauke i seksualnog obrazovanja kao predmeta u školama prethodiće najširi društveni dogovor, obećala je u intervjuu za “Vijesti” ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) Vesna Bratić.

Za Bratić nije sporan izbor Aleksandre Božović, koja se dovodi u vezu sa radikalnom organizacijom Dveri, na funkciju direktorke Filmskog centra, a ministarka obećava i da će ući u trag nestalim i “pozajmljenim” eksponatima iz Narodnog muzeja na Cetinju.

Ona je kazala da se veliki broj direktora osnovnih i srednjih škola oglušio o izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, nijesu čak ni pokušali da ispune svoje obaveze, zbog čega su i smijenjeni.

Govoreći o njihovim, ali i tužbama nastavnika za neisplaćivanje prekovremenog rada, kazala je da svako može da traži svoja prava.

”Tužba i sudovi nisu prijetnje, niti MPNKS niti bilo koji građanin tako treba da posmatra niti tužbe niti sudove”.

Dio javnosti oštro je kritikovao mogućnost uvođenja vjeronauke u škole, navodeći da joj nije mjesto u opštim obrazovnim ustanovama, ali i ističući bliskost Vlade sa SPC…

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole naišla je na oštre kritike dijela javnosti, baš kao i ideja uvođenja predmeta koji bi se bavio seksualnim obrazovanjem. Kakav je Vaš stav u vezi sa uvođenjem ovih predmeta i da li konačnoj odluci trebalo da prethodi javna rasprava i širi društveni konsenzus, s obzirom na to da je riječ o osjetljivim pitanjima?

– Što se tiče uvođenja nastave iz vjeronauke i seksualnog obrazovanja, MPNKS je već obavijestio javnost o svom stavu. Uvođenje vjeronauke kao predmeta trenutno je osjetljivo pitanje u našem društvu i tu smo mišljenja da treba sačekati potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ono za šta ćemo se zalagati jeste široki konsenzus, kako u stručnoj zajednici tako i u društvu u cjelini. Kada je u pitanju seksualno obrazovanje, mišljenja sam da naziv predmeta treba da bude reproduktivno zdravlje i, kao i u prethodnom slučaju, tj. predmetu vjeronauka, zalagaćemo se da se stvori široki konsenzus, ponavljam, kako u stručnoj tako i u laičkoj javnosti.

Izmijenjen je Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju, a izmjene su predvidjele i promjene direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Zakon je sa jasnim rokom mjesec dana za reizbor svih direktora, ali je MPNKS postavilo vršioce dužnosti. Da li ste time prekršili zakonske odredbe?

– MPNKS kao institucija države Crne Gore je dužan da poštuje sve zakone, i svaki zakon ima istu težinu i značaj bilo da se radi o resorima ovog ministarstva ili bilo kog drugog. Kao što ste naveli u svom pitanju, izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju su dale jasan rok za reizbor direktora i taj rok je morao da se poštuje, odnosno da se preduzmu sve radnje koje su neophodne da bi se rok poštovao. Sa tekstom izmjena ovog zakona javnost je bila upoznata mjesecima unazad prije usvajanja, pa samim tim i bivši direktori škola. Procedura izbora direktora škola se inicira od strane školskog odbora na način što su direktori bili dužni da zakažu sjednicu školskog odbora kako bi se stekli uslovi da se započne procedura izbora direktora.

Međutim, desilo se da direktori nisu preduzeli nijednu radnju u tom pravcu. Veliki broj bivših direktora se oglušio o zakon, nije ispunio svoje obaveze, nisu čak ni pokušali da poštuju svoje obaveze koje im je zakon vrlo jasno odredio, za šta i vjerujem da je njihova namjera bila da što duže ostanu na svojim funkcijama radi prikrivanja pronevjera i drugih nezakonitosti koje su radili tokom mandata.

Prethodni direktori su najavili tužbe zbog smjene. Kako to komentarišete? Ukoliko toliko smijenjenih direktora bude dobilo na sudu, ko će za odliv novca građana iz budžeta biti kriv – poslanici koji su izglasali ovako kratak rok u zakonu ili Ministarstvo i da li smatrate da je baš ovako moralo da bude ili je Ministarstvu trebalo da bude ostavljeno više vremena za procjene rada prethodnih i izbor novih?

– Tužbe su akti koje MPNKS tretira kao bilo koji akt koji se može dostavili bilo kom državnom organu radi iniciranja nekog postupka za ostvarivanje svojih prava. Tužba i sudovi nisu prijetnje, niti MPNKS niti bilo koji građanin tako treba da posmatra niti tužbe niti sudove. To je legitimno pravo svakog građanina koji procjenjuje da mu u jednom trenutku postupak pred redovnim sudovima može pomoći. I ovo je jedini komentar MPNKS na najave ili podnijete tužbe bivših direktora.

Što se tiče dijela pitanja za odliv novca, prvo treba naglasiti da se ne radi o velikom odlivu. Kao što su pojedinci licitirali da će 1000 direktora ostati bez hljeba, a svega 25 direktora je ostalo bez posla, tako se licitira i sa ciframa o sumi novca koji potencijalno može biti dobijena ili izgubljena nakon okončanih sudskih postupaka. U odnosu na utvrđivanje krivaca u tom slučaju nije pitanje za MPNKS, posebno što je to pitanje koje ako bude postavljeno mora da sačeka odgovor kako bi se prethodno odgovorilo na pitanja ko je kriv zbog odliva desetina miliona eura nakon tužbi zaposlenih u državnim organima zbog neplaćenih toplih obroka i prevoza, milioni eura zbog tužbi zaposlenih u državnim organima zbog pogrešnog obračuna zarada, stotine hiljada eura što je NKT otkrio spisak imena lica koja su se nalazila u samoizolaciji, a posebno bi se moralo postaviti pitanje: zašto sudski postupci traju godinama, ako se zna da dosta njih treba da bude završeno na dva ročišta. Kao što su, na kraju krajeva i ovi postupci. Svaki postupak ne bi smio po zakonu da košta više od 300 i nešto eura. Stvaramo društvo jednakih šansi, pa će prethodno svi dobiti šansu da objasne svoju potencijalnu krivicu za nabrojano, iako spisak nije konačan. MPNKS ne bi licitirao da li je malo ili puno, niti da li bi duži period bio potrebniji ili ne. Ostavljeno vrijeme je onoliko koliko je, svako oročavanje preduzimanja neke radnje nije zahvalno.

Većina bivših direktora nastavlja da radi u obrazovanju, Ministarstvo im je uspjelo obezbijediti pozicije. Da li je i koliko nastavnika zbog toga ostalo bez norme časova ili eventualno posla?

– Tačno je da je veliki broj direktora nastavio da radi u prosvjeti, prevashodno iz razloga što činjenica da su bili loši rukovodioci apsolutno ne znači da su loši predavači. Bez posla su ostali direktori koji su odbili da rade kao nastavnici u matičnim ustanovama, za neke nije bilo časova. Vraćanje bivših direktora u nastavu nije uticalo na normu časova za ostale nastavnike, jer su svi vd direktori iz nastave i njihovi časovi su ostali slobodni.

Prozivaju Vas i za to da su Vam osnovni kriterijumi za odabir novih rukovodećih kadrova koje postavljate u vaspitno-obrazovnim ustanovama učešće na litijama, partijska ili nacionalna pripadnost. Da li je tačno i kako komentarišete ovakve kritike koje dolaze iz opozicije i dijela civilnog sektora?

– Navedene komentare u pitanju ne smatramo kritikom, već zaključkom pojedinaca ili grupe na osnovu određenih, neprovjerenih podataka koji su im bili dostupni. MPNKS ni u izboru direktora u vaspitno-obrazovnim ustanovama niti prilikom izbora visokorukovodnog kadra u Ministarstvu nije se vodilo kriterijumima koji su navedeni. Da li je neko od njih bio na litijama? Moguće je, jer je na litijama bilo 200.000 ljudi, što je trećina Crne Gore. Ko je od njih bio na litijama, MPNKS nema informaciju. Uostalom sama činjenica da su se na direktorskim mjestima u nekim školama nalazili članovi partija koji su javno iznosili svoj stav, snimali spotove i sl, dovoljno govori o kriterijumima prilikom ranijih izbora direktora.

Foto: Vesna Bratić (GOV.ME)

Kompletan intervju pročitajte na portalu vijesti.me.

https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/574627/bratic-za-vijesti-vjeronauka-ce-sacekati-dogovor-i-potpisivanje-temeljnog-ugovora