Po njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se “utrostručio”, a broj vojnih postrojenja se “drastično povećao

Petro Porošenko (Foto: Printscreen)

U deset pograničnih područja u Ukrajini jutros je u devet sati po lokalnom vremenu stupilo na snagu ratno stanje koje će trajati 30 dana.

Ratno stanje je na temelju odluke parlamenta u Kijevu stupilo u deset od 27 ukrajinskih regija koje se smatraju najpodložnijim eventualnom ruskom napadu i trajaće do 27. decembra.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je na prijetnju “totalnog rata” s Rusijom koja je, po njegovim riječima, “drastično povećala” vojnu prisutnost na granici, dodatno pojačavajući napetost što vlada nakon zapljene ukrajinskih brodova u Crnom moru.

“Ne želim da iko pomisli da je ovo dječija igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom”, upozorio je u utorak predsjednik Porošenko na trima ukrajinskim televizijskim mrežama, prenosi Hina.

Po njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se “utrostručio”, a broj vojnih postrojenja se “drastično povećao”.

Ukrajinski predsjednik je uz to izvijestio o velikom povećanju broja ruskih ratnih brodova u Azovskom moru i o jačanju ruske vojne prisutnosti na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koji je Moskva 2014. pripojila svojoj državnoj teritoriji.

PRITVOR ZA DIO UKRAJINSKIH VOJNIKA

Ovo je prvi otvoreni vojni sukob Moskve i Kijeva nakon aneksije Krima i početka oružanog sukoba ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku zemlje 2014. u kojemu je poginulo više od 10.000 ljudi.

Incident na Crnom moru se dogodio kada su brodovi ukrajinske ratne mornarice pokušali kroz Kerčka vrata da uđu u Azovsko more koje je vrlo važno za izvoz žitarica i čelika koji se proizvode na istoku Ukrajine.

Ruska obalna straža koja je u nadležnosti sigurnosne službe (FSB) na silu je zaustavila dva ukrajinska broda i tegljač, optuživši ih da su ilegalno ušli u ruske vode.

Rusija je incident nazvala “provokacijom”, a Ukrajina je osudila “čin agresije” Moskve, zatraživši oslobađanje mornara i povratak brodova.

Prema sinoćnjim navodima ruskih medija, Rusija je zadržala u pritvoru sedam od 24 vojnika koji su se nalazili u ukrajinskim vojnim brodovima koje su ruske snage zarobile u nedjelju, prenijela je Anadolija.

Ruski sud na Krimu je donio odluku da sedam vojnika bude zadržano u dvomjesečnom pritvoru zbog toga što su, kako se navodi u odluci suda, narušili ruske teritorijalne vode, dok je protiv ostalih vojnika još trajao sudski proces.

TRUMP: NE SVIĐA MI SE TA AGRESIJA

Donald Trump je, povisivši ton prema Vladimiru Putinu, zaprijetio otkazivanjem njihovog susreta planiranog krajem sedmice na samitu G20 u Argentini.

Izvještaj o situaciji koji uskoro trebaju da predaju njegovi savjetnici za nacionalnu bezbjednost biće “presudno”, rekao je američki predsjednik za Washington Post.

“Možda se neću sastati s kremaljskim čelnikom”, istakauo je, pošto je Bijela kuća bila potvrdila da će se susret održati.

“Ne sviđa mi se ta agresija, uopšte je ne želim”, kazao je on, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Evropljani moraju učiniti “više” kako bi pomogli Ukrajini u sukobu s Rusijom zbog Krima, rekla je u utorak portparolka američke diplomatije Heather Nauert.

Odnosi dviju zemalja su vrlo napeti pošto je ruska obalna straža u nedjelju blizu Krima zaplijenila tri ukrajinska ratna broda.

Sjedinjene Države su u ponedjeljak taj ruski čin ocijenile “nezakonitim”.

To je “ozbiljna eskalacija” i “opasan” sukob Moskve i Kijeva, upozorila je u utorak Nauert.

Rekla je da će situacija sigurno biti na dnevnom redu sastanka ministara NATO-a na kojemu iduće sedmice u Briselu treba da učestvuje i američki državni sekretar Mike Pompeo.

SAD: EVROPA DA VIŠE POMOGNE UKRAJINE

“Voljeli bismo da naši evropski saveznici učine više kako bi pomogli Ukrajini”, rekla je portparolka State Departmenta.

“Američka vlada je zauzela odlučan stav kako bi pomogla Ukrajini. Željeli bismo da i druge zemlje učine više, kako SAD ne bi gotovo sam rješavao ta pitanja”, istakla je ona, prenosi Al Jazeera.

Po njenim riječima, sankcije koje su evropske vlade uvele Rusiji zbog aneksije Krima i njene uloge u Ukrajini, “nisu uvijek i u cjelosti primijenjene”.

Heather Nauert je uz to pomenula i projekat gasovoda Sjeverni tok 2 koji Rusiju treba da poveže s Njemačkom, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu, preko kojih se trenutno prevozi ruski plin.

Njemačka drži, u čemu joj podršku pružaju Francuska i Austrija, da će projekat omogućiti stabilniju i jeftiniju dopremu plina. Međutim, američki predsjednik Donald Trump ga je više puta kritikovao.

“Te zemlje trebaju da se zapitaju žele li da nastave sa Sjevernim tokom 2 koji pomaže ruskoj vladi”, rekla je američka portparolka.