U Turističkoj organizaciji Plav kažu da ih ne čudi što su vrhovi na Prokletijama napokon i zvanično proglašeni za najviše u Crnoj Gori, jer je to trebalo da se uradi odavno. “Uostalom, mi smo to odavno znali, kao i brojni planinari iz Crne Gore i okruženja, Evrope i svijeta koji su dolazili u naše krajeve”, dodaju oni

Pogled sa Dobre na Zlu Kolatu (Foto: Planine.net)

Plavljani i Gusinjani ne kriju zadovoljstvo što je Uprava za nekretnine na osnovu laserskog ocjenjivanja odredila da je najviši vrh u Crnoj Gori Zla Kolata, koja se uzdiže na masivu Bjelič na Prokletijama.

Na drugom mjestu su i susjedni vrhovi Dobra Kolata (2.525 metara) i Maja Rosit (2.525 metara), pa mještani i brojne organizacije navode da je konačno ispravljena nepravda na koju su ukazivali više od deceniju.

U Turističkoj organizaciji Plav kažu da ih ne čudi što su vrhovi na Prokletijama napokon i zvanično proglašeni za najviše u Crnoj Gori, jer je to trebalo da se uradi odavno.

“Uostalom, mi smo to odavno znali, kao i brojni planinari iz Crne Gore i okruženja, Evrope i svijeta koji su dolazili u naše krajeve”, dodaju oni.

Iz TO Plav podsjećaju da je Prokletije 2007. godine posjetio i Englez Đinđi Fulen, inače Ginisov rekorder po broju osvojenih najviših planinskih vrhova zemalja u svijetu.

“Uz pomoć članova planinarskih klubova ‘Hrid’ i ‘Prokletije’, Fulen je krajem avgusta 2007. godine osvojio Zlu Kolatu i Dobru Kolatu, a dva dana prije toga osvojili su i planinski vrh Maja e Rosit na planini Bjelič. U ovoj ekspediciji učestvovalo je 13 planinara, a te godine Crna Gora je bila 154. zemlja svijeta u kojoj je osvojio najviši vrh”, dodaju oni, piše CdM.

Sličnog mišljenja je i Enes Drešković iz Planinarsko-sportskog društva “Hrid”, koji kaže da je konačno dokazano da su bili u pravu.

“Sada se još jače možemo uspraviti i reći da smo prvi u onome u čemu nas je Bog najviše nagradio, a to je priroda, koju čuvaju svi okolni vrhovi i bajrak na Kolati. Samo da ne zaboravimo izvorni lokalni naziv Kollata e keqe”, ističe Drešković.

Prema njegovom mišljenju, neshvatljivo je da se državni organi i institucije međusobno još nijesu usaglasili i postavili zvaničnu informaciju.

“Ovo je trebalo uraditi mnogo prije, pa i prije proglašenja Nacionalnog parka, jer je to još jedna razvojna šansa parka i njegova promocija. Zamislite samo koliki je to magnet za posjetioce – dolaze u novi nacionalni park u kojem se nalazi najviši vrh Crne Gore? Sada vidite zašto smo s pravom negodovali i zašto smo svjesni koliko smo kroz vrijeme izgubili. To je bila i državna neodgovornost jer je u pitanju sama granica sa susjednom Albanijom”, rekao je Drešković.

U TO Plav ne žele da komentarišu zašto vrhovi na Prokletijama odavno nijesu bili proglašeni za najviše.

“Nas sada to i ne treba da zanima. Treba da razmišljamo o realizaciji novih projekata i ideja. U čemu je tu bio problem neka vide oni koji su za to bili odgovorni. Pa nijesu valjda planine porasle preko noći! Jedino ako ih ovaj zemljotres na Visitoru nije pomjerio”, šaljivo konstatuju iz TO.

Po društvenim mrežama već se protežu stihovi “Durmitore, je l’ ti žao, Bjelič te je pretekao”, budući da je vrh na Durmitoru Bobotov kuk sa 2.523 metra skinut sa trona i potisnut na četvrto mjesto.