Iako je, nakon sastanka tročlanog Predsjedništva sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, bilo planirano da se samo Vučić i predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović obrate medijima, u jednom trenutku je riječ uzeo i Izetbegović koji se osvnruo na Čovićevu izjavu da će se Bosna i Hercegovina usaglašavati sa Srbijom po pitanju odnosa prema Kosovu

Foto: Printscreen/MTV IGMAN

O međunarodnoj politici Bosne i Hercegovine će se odlučivati u Sarajevu, rekao je danas u Beogradu član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović.

Iako je, nakon sastanka tročlanog Predsjedništva sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, bilo planirano da se samo Vučić i predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović obrate medijima, u jednom trenutku je riječ uzeo i Izetbegović koji se osvnruo na Čovićevu izjavu da će se Bosna i Hercegovina usaglašavati sa Srbijom po pitanju odnosa prema Kosovu.

“Ja sam zamolio gospodina Čovića danas da ovu stvar eventualno iznese kao sopstveni, a ne kao stav trojice članova Predsjedništva. Moj stav je da se vanjska politika BiH vodi u Bosni i Hercegovni, naravno, uzevši u obzir i stavove susjednih zemalja”, rekao je Izetbegović.

BEZ DOGOVORA O GRANICAMA

“Naš zajednički stav je da moramo riješiti pitanja dobrosusjedskih odnosa, na način na koji smo to uradili sa Crnom Gorom”, rekao je prethodno predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović.

“Stav tri člana Predsjedništva je da ćemo usaglašavati naše spoljnopolitičke stavove sa Srbijom”, rekao je Čović, govoreći o odnosu Bosne i Hercegovine prema pitanju nezavisnosti Kosova.

Među temama razgovora između Vučića i članova Predsjedništva BiH bile su, prema Vučićevim riječima, infrastrukturno povezivanje Beograda i Sarajeva, pitanje graničnih sporova dviju zemalja, kao i odnos prema Kosovu, piše Radio Slobodna Evropa.

Srbija je, objasnio je Vučić, ponudila predlog u non-paper formi da hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta u cjelini budu u sastavu Republike Srbije, a da na terotoriji Priboj i Rudo bude razmjena teritorije metar za metar.

“Naš prvobitni plan je bio da imamo hidroelektranu Zvornik i Bajina Bašta u cjelini na teritoriji Republike Srbije. Članovi Predsjedništva su rekli: ‘Nemojte, dajte da se to koristi kao službenost’. Mi smo rekli: ‘Nema problema.’ Radi se o četiri i 19 hektara da imamo pravo međunarodne službenosti na 99 godina. Mi smo spremni da ponudimo istu toliku površinu međunarodno pravnih službenosti na teritoriji Srbije koje bi bosanskohercegovačka strana koristila za šta god hoće”, rekao je Vučić i dodao da na sastanku u Beogradu nije postignut dogovor.

Predsjedavajući Dragan Čović je istakao da će Predsjedništvo BiH razmotriti predlog o granicama i usaglasiti stavove.

“Predlog o granicama je načelno prihvaćen kao model, ali zbog složenosti odnosa u BiH je to malo teže dogovoriti”, rekao je Čović.

“EKONOMSKI ODNOSI IZNAD POLITIČKIH”

Prvi čovjek Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su ekonomski rezultati između dviju zemalja iznad političkih odnosa koje on, kako je rekao, ne bi ocijenio kao loše.

“BiH je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije, a to važi i obrnuto”, rekao je Vučić i dodao da su od prošlog susreta 2015. godine ukonjene neke ekonomske barijere na izvoz.

“Uklonjene su barijere za izvoz pilećeg mesa i pilećih prerađevina i piva iz BiH u Srbiju. BiH to isto treba da učini sa izvozom piva iz Srbije. Ukinute su barijere za izvoz malina, vode, sokova, brašna, kao i mlijeka i mliječnih prerađevina”, rekao je Vučić.

Prethodno je ispred Palate Srbija priređen svečani doček za Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, nakon čega su održani tête-à-tête (licem u lice) razgovori članova Predsjedništva BiH sa predsednikom Srbije, a potom je uslijedio i zajednički sastanak.

Oko podneva se očekuju zasebni sastanci Izetbegovića, Čovića i Ivanića sa premijerkom Anom Brnabić. Članovi Predsjedništva BiH će potom na Avali položiti vijenac na Spomenik neznanom junaku.

Posljednji zvanični susret trojica bh zvaničnika imaće sa predsjedavajućom Narodne skupštine Majom Gojković u parlamentu Srbije.

Do posjete tročlanog Predsjedništva dolazi na poziv Aleksandra Vučića, nakon što su odnosi između Srbije i BiH ponovo uzdrmani.

Polovinom prošlog mjeseca, agencija Tanjug pogrešno je prenijela intervju koji je Bakir Izetbegović dao za njemački Dojče vele, a u kojem je bošnjački član Predsjedništva rekao da je što se njega tiče Kosovo do sada trebalo da bude priznato, ali da je za to potreban konsenzus na nivou BiH.

Upitan da sa “da” ili “ne” odgovori da li će BiH u jednom trenutku priznati Republiku Kosovo Izetbegović je rekao: “Nadam se da”. Srpska novinska agencija je, međutim, prenijela da je Izetbegovć odgovorio sa “da”, što je izazvalo burne reakcije u zvaničnom Beogradu.

Takođe, posjeti tročlanog Predsjedništva prethodila je i prvostepena presuda Ratku Mladiću u Haškom tribunalu za genocid u Srebrenici i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Posljednji put tročlano bh Predsjedništvo posjetilo je Beograd jula 2015. godine, kada su, osim zvaničnih sastanaka, Izetbegović, Čović i Ivanić imali neformalnu šetnju centrom glavnog grada Srbije u pratnji tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića.

Iako se činio da neformalna i ležerna atmosfera ovog susreta najavljuje novu stranicu u odnosima dviju zemalja, sporadične tenzije na relaciji Beograd – Sarajevo nastavile su se i u godinama koje su uslijedile.