Granice Islamske države se brzo smanjuju, njihova uporišta u Iraku i Siriji padaju jedno za drugim, i postavlja se pitanje šta dolazi sljedeće. Za sada, odgovor je jedino – još ratova

Granice Islamske države se brzo smanjuju, njihova uporišta u Iraku i Siriji padaju jedno za drugim, i postavlja se pitanje šta dolazi sljedeće. Za sada, odgovor je jedino – još ratova.

Djelimično zato što je strategija SAD-a za pobjede nad Islamskom državom počiva na raznim regionalnim saveznicima i lokalnim naoružanim grupama koje su često u međusobnom sukobu. Iako svi oni gledaju Islamsku državu kao neprijatelja, većina ih i jedni druge gledaju kao neprijatelja. Kada osvoje teritoriju od militanata, rizikuju sukob sa drugim grupama koje žele tu istu teritoriju. Kuvaju se novi ratovi, ratovi za kontrolu teritorija koje je nekada držala Islamska država, piše Washington Post i donosi listu deset novih ratova koji bi mogli, ili već jesu, proizići iz rata protiv Islamske države i tako povećati njene šanse za “preživljavanje”.

RAT BROJ 1: KURDI IZ SIRIJE PROTIV ARAPA

Ovo je jedan od ratova koji su već počeli i jedan od najkomplikovanijih. Turska, koja se na svojoj teritoriji bori protiv separatističkih turskih Kurda, budno prati šta rade Kurdi u Siriji koji imaju podršku SAD-a za preuzimanje kontrole nad sjeveroistočnom Sirijom. Arapski pobunjenici u Siriji imaju podršku Turske i protive se ekspanziji Kurda na arapsko područje. Kada je Turska prije dvije sedmice intervenisala u Siriji kako bi pomogla sirijskim pobunjenicima da vrate teritoriju od Islamske države, bilo je jasno da su, osim Islamske države, na meti bili i sirijski Kurdi. Sukobi su već počeli, a, iako je SAD od obje strane zatražila primirje, čini se da je na pomolu novi rat na Bliskom istoku.

RAT BROJ 2: TURSKA PROTIV SIRIJSKIH KURDA

Vrlo sličan ratu broj 1, ali mnogi veći. Za sada, Turska je ograničila svoje “​​upade” u Siriju na područja koje drži Islamska država i koji su uglavnom pod arapskom kontrolom. No, Turska je zabrinuta da će se duž granice na istoku formirati kurdska paradržava. Kurdi su, naime, ranije ove godine tamo proglasili autonomnu regiju pa Turska sada gradi zid duž granice i pokušava da je “zapečati”. Ako se tenzije nastave nije isključena turska invazija kurdskih područja na kojima se nalazi i manji broj američkih vojnika.

RAT BROJ 3: SIRIJSKI KURDI I SIRIJSKA VLADA

I sirijska vlada se takođe osjeća ugroženo teritorijalnim ambicijama Kurda. Donedavno su održavali prilično nesiguran savez, a sirijski predsjednik Bašar al-Asad se nemalo puta pohvalio da je njegova vlada Kurdima dala oružje. No, njihov odnos se pomalo “ukiselio” nakon što su Kurdi proglasili autonomnu regiju i već je došlo do međusobnih borbi na područjima gdje obje strane imaju svoje snage. Trenutno je na snazi prekid vatre, ali kurdske težnje za samoupravom su u suprotnosti s Asadovim ciljem uspostavljanja sirijskog suvereniteta nad čitavom zemljom.

RAT BROJ 4: SAD I SIRIJA

Ovo je rat koji je već mogao da izbije bilo koji put u posljednjih pet godina otkako je američki predsjednik Barack Obama pozvao na rušenja Asadovog režima. To što se to još nije dogodilo nije svjedočanstvo o tome koliko su obje strane željele da izbjegnu sukob jer je taj rat još vrlo izvjestan. Postoji nekoliko frontova gdje bi rat protiv Islamske države mogao dovesti u sukob grupe potpomognute američkim snagama u direktan sukob sa snagama sirijske vlade. Među njima je i sirijski grad Raka, prijestonica Islamske države, gdje su u junu i SAD i Sirija bili potpora ofanzivama iz suprotnih tabora. U avgustu su američki borbeni avioni presretali sirijske kako bi spriječili bombardovanje područja pod kurdskom kontrolom.

RAT BROJ 5: TURSKA I SIRIJA

Turska intervencija u Siriji je za sada bila ograničena na borbu protiv Islamske države i kurdskih snaga. Turska je takođe preduzela korake da se oporavi odnos sa Rusijom i Iranom, Asadovim najvažnijim saveznicima, koji su, kako se čini, dali zeleno svjetlo za intervenciju Turske u sjevernoj Siriji. Ako borba Turske protiv Islamske države bude išla dobro, turske snage će se uskoro naći oči u oči sa sirijskim kod grada Alepa.

RAT BROJ 6: IRAČKI KURDI I IRAČKA VLADA

Istočno od Sirije, u Iraku, situacija je nešto manje nepostojana, ali ništa manje opasna i komplikovana. Baš kao što su se sirijski Kurdi proširili na područja koja su pod njihovom kontrolom na načine koji dovode u pitanje suverenitet sirijske vlade, tako su se irački Kurdi preselili u područja Iraka koja su nekada bila pod kontrolom iračke vlade. Vlasti u Iraku tvrde da ta područja namjeravaju da vrate nakon što Islamska država u potpunosti nestane, dok Kurdi kažu da neće pustiti nijedan dio teritorije za koji su krvarili. Ovaj spor traje puno duže nego što postoji Islamska država, a njenim nestankom će se ponovno zakuhati.

RAT BROJ 7: IRAČKI I ŠIITSKI MILITANTI

Razlozi ovom ratu su slični kao i u ratu broj šest. No, ovaj rat je već na pomolu. Šiitski militanti, podržani uglavnom od Irana, uzeli su vodeću ulogu u osvajanju teritorija Islamske države, posebno sjeverno od Bagdada. Predvode oslobađanje iračke teritorije od Islamske države prema Mosulu, a sa druge strane dolaze i snage iračkih Kurda, poznate kao pešmerge, koje podržava SAD. Međusobni sukobi su se već dogodili na najmanje jednoj lokaciji. No, ni sami Kurdi nisu ujedinjeni ni u Siriji ni u Iraku, a to vodi do novih mogućih ratova.

RAT BROJ 8: KURDI PROTIV KURDA

To je možda najsloženiji od svih scenarija, ali je daleko od nevjerovatnog. Kurdi su gorko podijeljeni među sobom u apsolutno svemu, osim u težnji za kurdskom državom. Kurdi u Iraku su podijeljeni između dvije frakcije koje su se borile u krvavom građanskom ratu u devedesetim. Jedna od tih frakcija je i zakleti neprijatelj Kurda koji kontrolišu sjevernu Siriju, dok je druga frakcija saveznik sirijskih Kurda koji su i sami daleko od ujedinjenih. Sukob između Kurda je moguć i u Iraku i u Siriji.

RAT BROJ 9: SUNITSKI ARAPI PROTIV ŠIITA I/ILI KURDA

Gradovi i sela koji su uglavnom sunitski većinom su osvojile kurdske ili šiitske snage. Mnogi suniti su se s njima udružili kako bi poraziti militante. No, postoje i izvještaji o zlostavljanjima sunitske zajednice koju su oslobodili od šiita i Kurda. To uključuje i prisilno raseljavanje sunita iz svojih domova i masovna zatvaranja sunitskih muškaraca. U nedostatku istinskog pomirenja, uključujući i politička rješenja koja će osnažiti sunite, mogao bi se pojaviti novi oblik sunitskog ustanka.

RAT BROJ 10: OSTACI ISLAMSKE DRŽAVE PROTIV SVIH

Islamska država još kontroliše veliki dio teritorije u Siriji i Iraku. Ofanzive za kontrolu Mosula i Rake tek trebaju da počnu. Ako će se grupe koje bi trebale da učestvuju u ofanzivi boriti između sebe, oslobađanje teritorija od Islamske države moglo bi biti odgođeno na neodređeno vrijeme. No, čak i ako do toga ne dođe, ovi drugi sukobi, ako se ostave neriješeni, najavljuju dugoročnu nestabilnost u regiji. A ako rat protiv Islamske države izazove nove ratove, Islamska država bi mogla dugo još izdržati…

Izvor: Dnevnik.hr