Članstvo u NATO zaštitilo je Crnu Goru od snažnijih i negativnijih upliva u njenu unutrašnju politiku, dok, s druge strane, nijesu ispunjena obećanja o ekonomskom razvoju i podizanju standarda crnogorskih građana.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” povodom osme godišnjice priključenja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi.

Iz NATO-a poručuju da je Crna Gora cijenjena saveznica.

’’Crna Gora doprinosi našoj zajedničkoj bezbjednosti, uključujući slanjem pripadnika svojih snaga u naše misije na Kosovu i u Iraku, kao i u naše multinacionalne snage u Letoniji i Bugarskoj. Pozdravljamo posvećenost Crne Gore daljem ulaganju u odbranu, što je prioritet za sve članice NATO-a’’, rekli su ‘’Vijestima’’ iz Alijanse.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević rekao je da je odluka da se članstvo u NATO-u i u EU postavi kao vanjskopolitički prioriteti države, bila prava odluka sa dalekosežnim pozitivnim uticajem na crnogorsko društvo.

“Ova dva cilja je trebalo da generišu prijeko potrebne demokratske promjene i integrišu Crnu Goru u zapadne strukture, tamo gdje joj je i mjesto”, kazao je Garčević “Vijestima”.

Analitičar Stefan Đukić smatra da se s jedne strane ne može reći da je ulazak donio neke negativne konsekvence, dok se s druge, ne vidi niti jedan pozitivan pomak.

“Da se ne vijore zastave Alijanse i da se povremeno ne spominje članstvo mislim da većinom ne bi bili ni svjesni da smo dio tog saveza. Dobro je što se određeni strahovi, kao što je uništavanje prirode zarad vojnih poligona, nisu obistinili, dok s druge strane nismo vidjeli skoro ništa od obećanih pogodnosti”, kazao je Đukić.

Crna Gora je 5. juna 2017. godine postala punopravna, 29. članica NATO-a, na ceremoniji u američkom Stejt dipartmentu.

Tadašnji šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović uručio je ratifikacione instrumente zamjeniku američkog sekretara za politička pitanja Tomasu Šenonu. Svečanosti su prisustvovali i tadašnji crnogorski premijer Duško Marković i bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Dva dana kasnije, 7. juna, crnogorska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Briselu.

Tokom višegodišnje kampanje za članstvo u NATO, crnogorski državni zvaničnici su građanima i međunarodnoj zajednici slali jasne poruke: članstvo u Alijansi donosi bezbjednost, stabilnost i ekonomski napredak, a neće ugroziti suverenitet države.

Ključna politička poruka bila je da će članstvo u NATO-u biti garancija dugoročne bezbjednosti i ojačati međunarodni položaj Crne Gore, dok su na ekonomskom planu, obećavani veći priliv stranih investicija, jačanje turističkog imidža zemlje i modernizacija oružanih snaga bez velikog finansijskog opterećenja za građane.

Posebno su isticali da na teritoriji Crne Gore neće biti stranih vojnih baza i da Crna Gora neće voditi neprijateljsku politiku prema bilo kojoj državi, uključujući Rusiju.

Opozicija je tražila referendum, ali vlast je poručivala da postoji demokratski legitimitet kroz izabrane institucije.

“SAVEZNIČKE SNAGE DOPRINOSE BEZBJEDNOSTI CRNOGORSKOG NEBA”

Govoreći o benefitima koje donosi čanstvo u Alijansi iz NATO-a su naveli da su se strane investicije iz zemalja saveznica u Crnu Goru povećale od kada se Crna Gora pridružila NATO-u, a zahvaljujući naporima Italije i Grčke, savezničke snage za nadzor vazdušnog prostora doprinose bezbjednosti crnogorskog neba.

’’Takođe, zahvalni smo na podršci koju je Crna Gora do sada pružila Ukrajini, uključujući isporuku vojne opreme i pomoć kroz sveobuhvatni paket podrške NATO-a. Naša kontinuirana podrška Ukrajini je od ključnog značaja kako bi se obezbijedilo da se Ukrajina može braniti i na kraju obezbijedi pravedan i trajan mir’’, rekli su iz NATO-a.

Iz saveza pohvaljuju posvećenost Crne Gore reformama i njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Ova posvećenost je, poručuju, od suštinske važnosti za bezbjednost evropskog kontinenta i za stabilnost Zapadnog Balkana.

Podsjećaju da već sada Crna Gora izdvaja više od 20 odsto ukupnih izdvajanja za odbranu za nabavku glavne vojne opreme, što je iznad smjernica NATO-a.

KONCEPT NEUTRALNOSTI U EVROPI JE UMRO SA RATOM U UKRAJINI

Vesko Garčević smatra da ako se ospori valjanost članstva u NATO-u, mora se postaviti pitanje šta bi bila alternativa.

“Koja bi to vrsta neutralnosti bila dobra za Crnu Goru? Nikada nismo dobili pravi odgovor na to pitanje”, kazao je.

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini je natjerao Švedsku i Finsku, dvije neutralne države, da se okrenu Alijansi.

Smatra da je koncept neutralnosti u Evropi umro sa ratom u Ukrajini.

“I neutralna Švajcarska je zauzela čvrst stav prema Rusiji i uvela identične sankcije kao i EU. U postojećim okolnostima, kako u Evropi, tako i globalno, Crna Gora bi bila još ranjivija. Ako je Rusija u pitanju, mi bismo svakako morali da slijedimo EU politiku prema Moskvi, ali bi bili bez prednosti koje pruža članstvo u NATO”, rekao je Garčević.

Ističe da je članstvo u NATO Crnu Goru zaštitilo od mnogo snažnijih i negativnijih upliva u crnogorsku unutrašnju politiku kako iz regiona, tj. Srbije, tako i van regiona, tj. Rusije.

“Članstvo je služilo kao posljednja linija odbrane od ovih malignih miješanja sa ciljem da Crna Gora napusti svoju pro-EU and pro-NATO orijentaciju”, kazao je Garčević.

LOŠE ŠTO SE VIŠE TROŠI NA ODBRANU, MANJE ZA ZDRAVSTVO I PROSVJETU

Đukić kaže da ono što je loše je povećana vojna potrošnja koja za crnogorski, ionako siromašni budžet znači veći deficit, a manje novca za prosvjetu, zdravstvo i slično.

“Benefit bi trebalo da bude u tome što su nam granice osigurane, što ne moramo da brinemo za bezbjednost, ali oni koji su govorili da ulazak u NATO donosi tu sigurnost i dan danas govore o postojanju istih tih problema i opasnosti”, rekao je i dodao da ne zna da li je ijedno obećanje ispunjeno tokom kampanje za NATO članstvo.

Smatra da tadašnja kampanja nije vođenja u svrhu informisanja građana o njihovim budućim obavezama i ograničenjima, već se radilo o političkoj propagandi.

“Obećanja o ekonomskom razvoju, podizanju standarda i ostalim stvarima koje navodno idu uz NATO članstvo se nisu ispunila. S druge strane, upozorenja o povećanoj potrošnji za vojne obaveze su se i te kako ispostavila tačnim”, rekao je Đukić.

Vlada, prema saznanjima “Vijesti”, planira da naredne godine poveća izdvajanja za odbranu na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s dosadašnjih dva odsto.

To bi moglo da iznosi najmanje 200 miliona eura, s obzirom na to da je BDP države, prema posljednjim podacima Monstata za 2023. godinu, bio nešto manji od sedam milijardi eura (6,96 milijardi). U Vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2024-2027, BDP za 2026. godinu je procijenjen na oko 8,2 milijarde eura, što znači da će izdvajanja za odbranu biti oko 246 miliona eura.

Crna Gora je prošle godine sa oko 150 miliona eura ukupnih izdvajanja za sistem odbrane, simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za taj sektor, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp početkom godine je, neposredno nakon što je izbran, rekao da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebalo da izdvajaju za odbranu pet posto BDP-a, što je mnogo više od sadašnjeg cilja od dva odsto i iznosa koji ne izdvaja nijedna članica.

Kako su tada prenijeli mediji, zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da su saglasni da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali brojku od pet odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.

Zvaničnici navode da će novi cilj vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u junu u Hagu, zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla da napadne neku NATO zemlju nakon agresije na Ukrajinu.

NEKI U VLADI ŽELE DA OSTANEMO U NATO-U, ”ALI DA SE NE VIDI”

Vesko Garčević smatra da, kada je riječ o mogućnostima koje su se otvorile pridruživanjem Crne Gore Alijansi, država je mogla bolje da se integriše u evroatlantske strukture i iskoristi poziciju NATO člana da ojačamo šanse za članstvo u EU.

“NATO članstvo je trebalo da pospješi reforme. To je trebalo da bude važna faza našeg puta ka EU, a ne završetak tranzicije. Ovo lutanje se nastavlja i danas. Za mnoge konstituente u sadašnjoj Vladi bi bilo najbolje ako bismo mi ostali članica NATO-a, ali tako da se to ne vidi i da se o tome mnogo ne priča”, kazao je Garčević.

Odluka o ratifikaciji Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u donesena je 28. aprila 2017. na sjednici Skupštine koja je održana na Cetinju. Prisustvovalo je 46 poslanika, svi su glasali “za”.

Za učlanjenje su digli ruku parlamentarci tadašnje vladajuće većine – Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative, koalicije “Albanci odlučno” i Liberalne partije, kao i tada opozicione Socijaldemokratske partije.

Ostale partije opozicije bojkotovale su sjednice Skupštine zbog afere “državni udar” kada je grupa ljudi na dan izbora 2016. navodno htjela da pučem utiče na njihov rezultat. Sastav Skupštine koji je glasao o NATO-u izabran je na oktobarskim izborima 2016.

Više zvaničnika SAD, uključujući i tadašnjeg zamjenika pomoćnika državnog sekretara Metjua Palmera, godinama nakon događaja su optuživali Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara zbog protivljenja pristupanju Crne Gore NATO-u. Moskva je javno upozoravala da bi članstvo Crne Gore u NATO narušilo odnose sa Rusijom.

I visoki zvaničnici tadašnje crnogorske vlasti, među kojima i bivši predsjednik države Milo Đukanović, rekli su da je cilj navodnog puča bio da se promjenom vlasti spriječi ratifikacija članstva Crne Gore u NATO-u.

MOŽDA JE VRIJEME DA SE OZBILJNIJE PRIČA O “EVROPSKOM NATO-U”

Na pitanje je li NATO garancija bezbjednosti u trenutku kada neki smatraju da Tramp ugrožava opstanak tog saveza i kada se priča o formiranju evropske vojske, Garčević je odgovorio da Alijansa prolazi kroz period krupnih promjena. Kaže da jedan od mogućih odgovora na promjenu stava SAD u odnosu na evropske saveznike bi mogao biti formiranje “evropskog NATO-a”, jake evropske odbrambene komponente u okviru Alijanse.

Podsjeća da ovo nije nova ideja jer Francuska zagovara sličan koncept već decenijama.

“Možda je sada došao momenat da se o tome razgovara ozbiljnije. Ako EU krene ka podizanju odbrambenih kapaciteta, stvaranjem integrisane, ojačane, vojne strukture, zar Crna Gora kao buduća članica EU i evropska članica NATO može da ostane van toga? Kakva bi bila cijena takve besmislene odluke da ne budemo uključeni u ovaj process? Još jednom, šta je alternativa?”, pitao je Garčević.

Smatra da nijedna odluka nije idealna, ali vrijednost neke odluke se mjeri u poređenju sa alternativnim rješenjima.

“Ne vidim bolje rješenje za nas nego da nastavimo sa integracijama”, poručio je.

Đukić navodi da niko ne može predvidjeti šta će Tramp sljedeće uraditi.

“Mislim da je realnije da nam bude nametnuta obaveza vojne potrošnje u nivou od 3% BDP-a što znači uvoz vojne opreme za koju je veliko pitanje da li nam je potrebna. Vjerujem da Tramp samo javno govori ono što su i drugi lideri alijanse uvijek mislili – radi se o vojnom kartelu preko kog se prodaje oružje trećim zemljama, te smo i mi jedan šraf u toj velikoj mašineriji zvanoj vojno-industrijski kompleks”, ocijenio je.

PRVI DOBILI PODRŠKU NATO TIMA ZA SUZBIJANJE HIBRIDNIH PRIJETNJI

Iz NATO-a poručuju da Alijansa ostaje čvrsta u svojoj podršci Crnoj Gori na njenom evropskom putu.

“Članstvo Crne Gore u NATO-u donosi korist građanima Crne Gore, regionu i cijelom Savezu. Dozvolite nam da dodamo da se Crna Gora suočava sa kontinuiranim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i drugih stranih aktera. Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje ovih prijetnji i bila je prva članica NATO-a koja je primila podršku od strane NATO tima za suzbijanje hibridnih prijetnji”, naveli su.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Vlada Crne Gore