Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima vjerovatno će rezultirati velikim promjenama u trgovinskoj politici SAD-a, odnosu prema ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama, električnim vozilima, porezima i ilegalnim imigracijama.

Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik pred biračima se u kampanji obavezao da će voditi drugačiju politiku od aktuelne politike demokratske administracije. Premda će mu za neke od predloga trebati i odobrenje Kongresa, evo pregleda promjena koje je najavio da uvede u svom drugom četvorogodišnjem mandatu.

VIŠE CARINA

Trump je iznio ideju o carinama od 10 odsto ili više na svu robu uvezenu u SAD, čime će, kaže, eliminisati trgovinski deficit. Ali, kritičari kažu da bi to dovelo do viših cijena po američke potrošače i globalne ekonomske nestabilnosti.

Takođe je rekao da bi trebao da ima ovlašćenja za postavljanje viših, recipročnih carina na zemlje koje su uvele carine na uvoz iz SAD-a. Zaprijetio je uvođenjem carina od 200 odsto na neke uvezene automobile, uz napomenu da je posebno odlučan da spriječi ulazak automobila iz Meksika u svoju zemlju.

Sugerisao je i da bi se saveznici poput Evropske unije mogli suočiti s većim carinama na svoju robu.

Ali, Trumpova politika ipak posebno cilja Kinu. On predlaže postupno ukidanje kineskog uvoza robe poput elektronike, čelika i lijekova tokom četiri godine. Još namjerava da zabrani kineskim kompanijama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.

Izjavio je da je “carina” njegova omiljena riječ i da je vidi kao generator prihoda koji bi pomogao u punjenju državne blagajne.

MASOVNE DEPORTACIJE

Novoizabrani predsjednik obećao je da će ponovo uspostaviti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima.

Obavezao se da će ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći poduhvat deportacije u američkoj istoriji, što bi vjerovatno naišlo na pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.

Rekao je da će angažovati Nacionalnu gardu i ako bude potrebno federalnu vojsku kako bi postigao svoj cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih logora za obradu ljudi prije deportacije.

Trump je izjavio da će tražiti ukidanje sticanja državljanstva po načelu teritorija za djecu imigranata, što je u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava.

Takođe, daje naslutiti da će opozvati zaštićeni pravni status za neke zajednice, poput Haićana ili Venecuelaca.

Kaže da će ponovo uvesti takozvanu “zabranu putovanja” koja ograničava ulazak u Sjedinjene Države ljudima s popisa zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, što je izazvalo brojne pravne bitke tokom njegovog prvog mandata.

KRAJ ZELENE POLITIKE

Izabrani republikanski predsjednik obećao je da će povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u olakšavanjem postupka izdavanja dozvola za bušenje na područjima u saveznom vlasništvu i podsticati otvaranje novih plinovoda. Rekao je da će ponovo odobriti bušenje nafte u zaštićenom području Arctic National Wildlife Refuge u Aljasci.

Ali, pitanje hoće li naftna industrija to učiniti i povećati proizvodnju u vrijeme kad su cijene nafte i plina relativno niske ostaje otvoreno.

Rekao je da će ponovo povući Sjedinjene Države iz Pariskog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija staklenih bašti i da će poduprijeti povećanu proizvodnju nuklearne energije. Takođe bi poništio propise demokratskog predsjednika Joea Bidena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila.

Tvrdi da SAD trebaju da budu u stanju da podstaknu proizvodnju energije kako bi država bila konkurentna u razvoju sistema vještačke inteligencije, koji troše goleme količine energije.

UKIDANJE PROGRAMA RASNE RAZNOLIKOSTI

Obavezao se pred biračima da zahtijeva od američkih visokih koledža da “brane američku tradiciju i zapadnu civilizaciju” i rekao da će ih očistiti od programa raznolikosti. Umjesto toga će, kaže, uputiti ministarstvo pravosuđa da pokrene slučajeve zbog kršenja građanskih prava protiv škola koje učestvuju u rasnoj diskriminaciji.

U vrtićima i školama Trump bi podržao programe koji roditeljima omogućuju korišćenje javnih sredstava za privatno ili vjersko podučavanje.

Trump takođe želi da ikine federalno odjeljenje za obrazovanje i kontrolu nad školstvom ostaviti saveznim državama.

BEZ FEDERALNE ZABRANE POBAČAJA

Tokom svog prvog predsjedničkog mandata imenovao je trojicu sudija Vrhovnog suda SAD-a koji su bili dio većine kojom je ukinuta ustavna zaštita pobačaja temeljena na presudi Roe protiv Wadea iz 1973. Vjerovatno će nastaviti imenovati savezne sudije koji će podržavati ograničenja pobačaja.

Istovremeno je rekao da je savezna zabrana pobačaja nepotrebna i da bi to pitanje trebalo riješiti na državnom, a ne federalnom nivou. Tvrdi da je šestonedjeljna zabrana koju favorizuju neki republikanci prestroga i da bi svaki zakon trebao da uključuje ​​izuzetke za silovanje, incest i ugroženo zdravlje majke.

Republikanac sugeriše da neće nastojati da ograniči pristup tableti za pobačaj mifepristonu nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio osporavanje vladinog pristupa njegovu regulisanju.

Podržava politike koje promovišu in vitro oplodnju (IVF), kontrolu rađanja i prenatalnu njegu.

ZAVRŠETAK RATOVA

Trump je kritičan prema američkoj podršci Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije je rekao da bi mogao okončati rat za 24 sata bude li izabran, iako nije pojasnio kako bi to postigao. Sugerisao je da će Ukrajina možda morati da prepusti dio svoje teritorije ako želi da postigne mirovni sporazum, što je ideja koju Ukrajina dosljedno odbija.

Takođe je izjavio da će pod njegovim predsijedanjem SAD iz temelja preispitati “NATO-ovu svrhu i NATO-ovu misiju”. Podržao je Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali ga je pozvao da prekine svoju ofanzivu.

Od Trumpa se može očekivati ​​da nastavi politiku naoružavanja Izraela kakvu je vodila i Bidenova administracija. Istodobno, vjerovatno će se zalagati za istorijsku normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je napor koji je uložio tokom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., a kojem je Biden takođe težio.

Bivši i novoizabrani predsjednik rekao je i da će “zaustaviti patnju i razaranje u Libanu”, bez pojašnjenja na koji način će to postići.

Predložio je izgradnju “željezne kupole”, masivnog protivraketnog odbrambenog štita sličnog izraelskom, nad cijelim kontinentalnim dijelom Sjedinjenih Država.

Trump je takođe predložio slanje oružanih snaga u Meksiko u borbi protiv narkokartela i korišćenje američke mornarice za formiranje blokade te zemlje kako bi se zaustavilo krijumčarenje opasne i sve raširenije droge fentanila.

ISTRAGE NAD NEPRIJATELJIMA, POMAGANJE SAVEZNICIMA

Trump je povremeno obećao da će koristiti savezne agencije za sprovođenje zakona kako bi istražio svoje političke neprijatelje, uključujući izborne zvaničnike, advokate i stranačke donatore.

Tako onda i kaže da će razmotriti imenovanje posebnog tužioca koji će ispitati Bidena, iako nije precizirao temelje za takvu istragu.

Najavio je razmatranje otpuštanja državnih tužilaca koji ne slijede njegova uputstva, što bi predstavljalo prekid s dugotrajnom američkom politikom nezavisnog federalnog aparata za sprovođenje zakona.

Trump je rekao da će razmotriti pomilovanje svih osuđenih za zločine u vezi s napadom na Kapitol 6. januar 2021., nakon proglašenja njegovog poraza na prethodnim predsjedničkim izborima.

Osim kaznenih istraga, predložio je korišćenje vladinih regulatornih ovlašćenja za kažnjavanje onih koje smatra neistomišljenicima, poput televizijskih mreža.

PORESKE OLAKŠICE

Sa svojim trgovinskim i energetskim programima, Trump se obvezao da će srezati savezne propise koji, tvrdi, ograničavaju stvaranje radnih mjesta. Obećao je da će zadržati široko smanjenje poreza iz 2017. koje je potpisao dok je bio na dužnosti, a njegov ekonomski tim raspravlja o daljem krugu smanjenja poreza za pojedince i preduzeća, osim onih donesenih u njegovom prvom mandatu.

Donald Trump obećao je smanjiti stopu poreza na dobit s 21% na 15% za kompanije koje proizvode svoje proizvode u SAD-u.

Rekao je da će tražiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i plata za prekovremeni rad kako bi se pomoglo konobarima i drugim uslužnim radnicima. Obećao je da neće oporezivati ​​niti smanjivati ​​socijalne naknade.

Trump je takođe rekao da će kao predsjednik vršiti pritisak na federalnu banku da snize kamatne stope, ali to ne bi i zahtijevao.

Za većinu, ako ne i za sve njegove poreske predloge bilo bi potrebno odobrenje Kongresa. Proračunski analitičari upozorili su da bi niz smanjenja poreza povećao savezni dug.

ČIŠĆENJE FEDERALNE BIROKRATIJE

Trump bi nastojao da desetkuje “duboku državu”, karijerne federalne službenike za koje kaže da tajno ostvaruju vlastite ciljeve. To bi učinio izvršnom naredbom koja bi prekvalifikovala hiljade radnika kako bi im se omogućio otkaz. To bi se vjerovatno osporilo na sudu.

Uspostaviće nezavisni komitet za efikasnost vlade na čelu s Elonom Muskom kako bi se iskorijenilo rasipanje u federalnoj vladi. Nije detaljno opisao kako će tijelo funkcionisati. Vlada već ima nadzorna tijela poput Kancelarije za upravljanje i proračun i glavne istražitelje u saveznim agencijama.

Trump bi se obračunao i sa saveznim zviždačima, koji su obično zaštićeni zakonom, i osnovao bi nezavisno tijelo za “nadziranje” američkih obavještajnih agencija.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Donald Trump (Screenshot)