Rješenja Vesne Bratić o smjeni direktora pala i na Vrhovnom sudu
U tužbi se, između ostalog, i navodi da je smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da su rješenja o razrješenju identična i u dijelu izreke i u dijelu obrazloženja. Podsjećaju da su razriješeni direktori podnijeli tužbe i da su već počele da pristižu pravosnažne presude u njihovu korist, zbog čega je nastala šteta po državu
Vrhovni sud odbacio je reviziju države protiv presude Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđeno da je nekadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nezakonito smijenila direktoricu škole, pišu “Vijesti”.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić dobili su spor na osnovnim sudovima, što je kasnije potvrdio i Viši sud.
U odluci Vrhovnog suda, donesenoj početkom novembra, konstatuje se da su niži sudovi pravilno primijenili materijalno pravo. Bratić je tokom 2021. godine smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz gotovo isto obrazloženje, stavljajući im na teret da su povrijedili radne obaveze jer nijesu formirali školske odbore. Sudovi su kasnije utvrdili da je Ministarstvo po zakonu bilo dužno da izabere svoje predstavnike u školskom odboru, što nijesu učinili.
Zbog nezakonitih smjena direktora i materijalne štete po državu, Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa tužio je u februaru ove godine Bratić. Pripremno ročište po tužbi Zaštitnika zakazano je u Osnovnom sudu u Podgorici krajem ovog mjeseca.
U tužbi, u koju su “Vijesti” imale uvid, Zaštitnik je predložio sudu da obaveže bivšu ministarku da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete.
U tužbi se, između ostalog, i navodi da je smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da su rješenja o razrješenju identična i u dijelu izreke i u dijelu obrazloženja.
Podsjećaju da su razriješeni direktori podnijeli tužbe i da su već počele da pristižu pravosnažne presude u njihovu korist, zbog čega je nastala šteta po državu.
Bratić je tada “Vijestima” kazala da “nema ništa protiv” postupka koji je pokrenuo Zaštitnik, ocjenjujući da se protiv nje godinama vodi politička hajka.
“I ne plašim se sudova ni tužilaca, radi se o ljudima koji samo rade svoj posao. Nemam straha od njihovog posla jer sam radila sve po zakonu. Mi smo, u stvari, na istom zadatku, a to je da utvrdimo krivca i tako će i biti”, istakla je ona.
Ona je ocijenila i da bi minimum moralne i stručne odgovornosti bio da zaštitnica imovinsko-pravnih interesa odgovori kako je izgubljeno sedam miliona državnog novca u vrijeme njenoga mandata i ko će to da nadoknadi.
“Iako, naravno, može da ne izgleda prijatno nekome ko se nije navikao na hajku, naravno, političku, kakva se vodi protiv mene evo već nekoliko godina. I ne jenjava, meni je, upravo zbog svega toga, drago što su postupci pokrenuti jer će se napokon utvrditi da je jedina, isključiva, namjerna i svjesna krivica upravo Zaštitnice što su ti postupci izgubljeni”, kazala je Bratić.
Zaštitnik u tužbi podsjeća da je Bratić u obrazloženjima rješenja o razrješenju direktora navela da su počinili povredu radne obaveze i sazvali sjednicu školskih odbora na kojima bi se formirala ta tijela. Ipak, navode da je u sudskim postupcima utvrđeno da direktori i nijesu mogli da ispune tu radnu obavezu jer je za to bila neophodna saglasnost upravo Ministarstva, koja nije data u zakonskom roku.
Između ostalog, konstatuju i da je upravo Ministarstvo nauke, kulture i sporta za vrijeme mandata Bratić bilo predlagač izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i to u dijelu strukture Školskog odbora, pa je, tvrde, znala i morala znati koje su obaveze direktora, a koje ministarstva.
“Ministarstvo je, kako je bilo predviđeno odredbom člana 73 stavom 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, bilo dužno da izabere svoje predstavnike u školskom odboru, pa shodno tome nije mogla biti utvrđena povreda radne obaveze za razriješene direktore”, piše u tužbi.
Zaštitnik u tužbi podsjeća da je do februara 2023. donijeto više od 30 pravosnažnih sudskih odluka u korist razriješenih direktora. Tvrde da zbog dosuđenih iznosa država trpi štetu, koju je pričinila Bratić nesavjesnim i nezakonitim postupanjem.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je u januaru predmet protiv bivše ministarke Bratić, nakon što je u decembru Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv nje krivičnu prijavu zbog nezakonite smjene direktora škola tokom 2021. godine.
Foto: Vesna Bratić (GOV.ME)