Ukrajinski generali kažu da su “probili” prvu liniju odbrane Rusije na jugu zemlje, objavio je BBC koji je tim povodom napravio veliku analizu o tome koliko su ukrajinske snage stvarno napredovale i koji znakovi postoje za dalje proboje duž linije fronta.

Ukrajina je započela veliku kontraofanzivu početkom juna kako bi potisnula ruske snage sa teritorija koje su zauzeli od početka invazije, krajem februara prošle godine. Ukrajinske snage napale su tri tačke duž linije fronta duge 965 kilometara.

Područje jugoistočno od grada Zaporožja daleko je strateški najvažnije. Ako uspije napad u ovom smjeru prema Azovskom moru, to bi moglo da prekine ruske linije snabdijevanja koje povezuju ruski grad Rostov na Donu s Krimom, ukrajinskim poluostrvom koje su Rusi pripojili 2014.

Na tom dijelu fronta nije bilo puno napretka, s jednim značajnim izuzetkom, a to je područje oko sela Robotine i Verbove u Zaporoškoj oblasti. Ako Ukrajina uspije da prekine ovu glavnu rutu snabdijevanja ruskih snaga, onda će Rusiji biti gotovo nemoguće da zadrži velike snage na Krimu.

PROBILI SU “ZMAJEVE ZUBE”, ALI…

Uprkos značajnim preprekama, navodi BBC, Ukrajinci su uspjeli da probiju ruske odbrambene strukture duž južnog fronta. Ta informacija je sada potvrđena iz više izvora. BBC je provjerio niz video-zapisa objavljenih na društvenim mrežama koji prikazuju scene duž prve linije fronta kod Verbove.

Na više snimaka vidi se kako ukrajinske snage probijaju rusku odbranu sjeverno od sela Verbove. Međutim, ti upadi ne pokazuju da je Ukrajina uspjela da preuzme kontrolu nad tim područjem.

Naime, do sada se kroz rusku odbranu probijala samo ukrajinska pješadija, ali ne i kolone oklopnih vozila koje prolaze probijene tačke odbrane, iskorišćavaju situaciju i uspješno drže kontrolu nad osvojenim područjem.

ŠTA SPREČAVA UKRAJINU DA BRŽE NAPREDUJE?

Ruska vojska je, naravno, davno predvidjela ukrajinski protivnapad i provela je mjesece gradeći zastrašujuće odbrambene strukture, koje se sastoje od nizova isprepletenih prepreka – antitenkovskih rovova, takozvanih zmajevih zuba, kao i bunkera i ogromnih minskih polja. Svaki od tih elemenata odbrambene linije pokriven je artiljerijom.

Ogromna minska polja usporavaju ukrajinsko napredovanje. O koliko se gustim minskim poljima radi najbolje govori podatak da je na nekim mjestima postavljeno i do pet mina po kvadratnom metru.

PRVI POKUŠAJ BIO NEUSPJEŠAN

Prvi ukrajinski pokušaj proboja ruske odbrane u junu brzo se završio neuspjehom. Moderna oklopna vozila koje je Ukrajincima isporučio Zapad uništena su i zapaljena. Ukrajinska pješadija nije prošla mnogo bolje, gubici su bili užasni, piše Index.hr.

Ukrajinske snage su od tada morale da pribjegnu “ručnom” uklanjanju mina. Vojnici su išli pješice, često noću, a ponekad i pod vatrom. Zato i jesu sporo napredovali.

Ukrajinski tenkovi i oklopna vozila osjetljivi su na ruske mine, bespilotne letjelice i protivtenkovske projektile, što se vidi i u video-snimku koji je analizirao BBC, a prikazuje britanski tenk “čelenžer 2”, koji je pogođen blizu Robotine.

Oni će moći da napreduju u značajnijem broju tek nakon što se prokrči dovoljno širok put kroz minska polja i kad ruska artiljerija tamo bude savladana.

ŠTA JE SLEDEĆE U KONTRAOFANZIVI?

“Problem koji Ukrajinci sada imaju jeste da se osigura dovoljno velika “rupa” na frontu koja može da primi veliki broj vojnika”, kaže Marina Miron sa Katedre za ratne studije Kings koledža u Londonu.

U međuvremenu Rusija ne miruje, nego stalno šalje pojačanja. Front je dinamičan i Rusija bi još uvijek mogla da preokrene ukrajinska dostignuća.

BBC je geolocirao snimak koji podupire izvještaje da su se ruske elitne vazdušno-desantne snage VDV rasporedile u blizini Verbove. Radi se o potezu kojem je cilj da se popune sve praznine nastale ukrajinskom kontraofanzivom.

“Ukrajinske snage i dalje se suočavaju s otporom ruskih snaga na bojnom polju. Uz artiljerijsku vatru, napade dronovima i ruske odbrambene strukture, ruske snage intenzivno koriste i mjere elektronskog ratovanja, koje imaju za cilj ometanje ukrajinskih signala i upotrebu bespilotnih letjelica”, kaže Katerina Stepanenko, analitičarka za Rusiju u londonskom tink tenku RUSI.

Puno ime ove organizacije je Kraljevski institut za objedinjene usluge.

UKRAJINCI SU PREŠLI TEK 10% POTREBNOG PUTA

“Ukrajinske snage su prešle tek nešto više od deset odsto puta do obale, ali stvarnost je nešto komplikovanija od toga. Naime, ruske snage su iscrpljene i vjerovatno demoralisane nakon tromjesječnih intenzivnih napada, uključujući dalekometne udare usmjerene na njihove linije snabdevanja”, ocijenila je Stepanenko.

Ako Ukrajina uspije da probije preostalu rusku odbranu i dopre do grada Tokmaka, to bi ruske željezničke i putne rute za snabdijevanje Krima dovelo u domet njene artiljerije. Ako to uspiju, onda se ova kontraofanziva može ocijeniti djelimičnim uspjehom, prenosi “Blic”.

BBC navodi da to možda neće okončati rat, koji će vjerovatno zaći duboko u 2024, a možda i duže, ali bi ozbiljno potkopalo ratne napore Moskve i stavilo Ukrajinu u jaku poziciju kada mirovni pregovori konačno počnu. Ali, za Kijev sat otkucava. Kišna sezona doći će za nekoliko nedjelja, pretvarajući puteve u blato i ometajući dalji napredak.

Sledeće godine, pak, stižu neizvjesni američki predsednički izbori, na kojima bi pobjeda republikanaca mogla dramatično da smanji američku vojnu podršku Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin zna da do tada mora da bude čvrst, a Ukrajinci u isto vrijeme znaju da ova kontraofanziva mora da uspije.

Foto: Printscreen (WarLeaks – Military blog)