27 godina od genocida u Srebrenici: Sahrana 50 žrtava, najmlađi Salim Mustafić, najstariji Husejin Krdžić

Obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici prisustvuje veliki broj zvanica iz cijelog svijeta, kao i članovi porodica žrtava i građana iz cijele BiH. Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit kazao je da je po dolasku u Srebrenicu osjetio snažan teret. “To je i teret neuspjeha međunarodne zajednice da zaštiti ove ljude”, kazao je Šmit. Istakao je da je genocid u Srebrenici dokumentovan, dio počinitelja kažnjen i da svi koji negiraju taj zločin i umanjuju broj žrtava, žive “učaureni u svjesno odabranom neznanju“

U Srebrenici je održana je komemoracija, a uslijedio je vjerski dio programa obilježavanja 27. godišnjice genocida koji je počinjen u tom mjestu 11. jula 1995. godine.

Tada su snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari biće sahranjeno 50 žrtava, od 8.372 osobe koje su stradale taj dan.

Najmlađa žrtva je Salim Mustafić, koji je ubijen kad je imao 16 godina, dok je najstariji Husejin Krdžić koji je u trenutku smrti imao 59 godina.

Do sada su u Centru ukopane 6.652 žrtve, dok je po željama porodica ubijenih, na drugim lokacijama ukopano 237 žrtava. Još se traga za oko 1.000 nestalih.

SVJEDOČENJA PREŽIVJELIH

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida i zamjenik načelnika Opštine Srebrenica, poručio je da je imao sreću da preživi genocid koji je bio “poraz ljudskosti”. Istakao je da on nikada ne smije ostati fusnota u istoriji čovječanstva i da samo njegovo priznavanje vodi pomirenju.

“Nema snažnije poruke od one kroz koju odzvanja majčin jecaj i zvuk zemlje koja pada po tabutima“, kazao je Fejzić.

Pozvao je zvaničnike u BiH da poduzmu konkretne korake kako bi Srebrenica “postala grad života, a ne mjesto smrti”.

“U Srebrenici rastu djeca rođena poslije genocida i oni su naša nada. Naša je obaveza da toj djeci omogućimo normalne uslove života. Nama ne trebaju velike riječi nego konkretni koraci koji će omogućiti da djeca zajedno odrastaju, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost”, kazao je.

NEGIRANJE GENOCIDA

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio je da je genocid u Srebrenici bio “svjesno i pomno planiran zločin sa političkim motivima” te da svi koji su u njemu učestvovali moraju doći pred lice pravde.

Upozorio je i na to da je negiranje genocida i danas prisutno u BiH.

“Čuvaćemo istinu i boriti se protiv negatora genocida. Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je učinio veliku stvar kada je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida i drugih zločina utvrđenih pravosnažnim odlukama. Negiranje genocida značajno je smanjeno, ali, naćalost, nije isključeno”, rekao je Džaferović.

Džaferović je, takođe, zatražio reakciju visokog predstavnika Kristijana Šmita ukoliko lokalne vlasti na području istočne BiH i dalje budu sprečavale memorijalizaciju i obilježavanje mjesta stradanja.

PORUKE MEĐUNARODNIH ZVANIČNIKA

Obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici prisustvuje veliki broj zvanica iz cijelog svijeta, kao i članovi porodica žrtava i građana iz cijele BiH.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit kazao je da je po dolasku u Srebrenicu osjetio snažan teret.

“To je i teret neuspjeha međunarodne zajednice da zaštiti ove ljude”, kazao je Šmit.

Istakao je da je genocid u Srebrenici dokumentovan, dio počinitelja kažnjen i da svi koji negiraju taj zločin i umanjuju broj žrtava, žive “učaureni u svjesno odabranom neznanju“.

“Lekcije koje smo naučili u Srebrenici nikada ne smiju biti zaboravljene, a to je da politike mržnje i straha ne donose ništa osim nesreće. Moramo pokazati posvećenost da se to nikome više ne ponovi”, rekao je Schmidt.

IZVINJENJE PORODICAMA ŽRTAVA

Ministarka odbrane Holandije Kajsa Ollongren ocijenila je da Srebrenica 27 godina čuva strašno sjećanje koje s protokom vremena neće proći.

“To je sjećanje na duboki strah i nesigurnost svih onih ljudi koji su u julu 1995. godine ovdje tražili zaštitu, ali i sjećanje na potpunu bespomoćnost vojnika UN-a koji su tako jako željeli da im tu zaštitu pruže”, rekla je.

Ollongren je poručila da je “međunarodna zajednica zakazala da pruži adekvatnu zaštitu ljudima u Srebrenici”.

“Kao dio te zajednice, Vlada Holandije dijeli političku odgovornost i zbog toga vam nudimo svoje izvinjenje”, kazala je ona.

Na komemoraciji se obratila i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana koja je izrazila solidarnost sa svima koji su izgubili članove porodica u genocidu.

Kako je kazala, uprkos nepobitnim presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i suda BiH koji su van svake sumnje dokazali da je u Srebrenici počinjen genocid, i dalje postoje oni koji pobijaju zaključke tih sudova.

“Međutim, mi znamo istinu, a oni koji koriste takvu retoriku su u manjini. Iako su glasni, ime Srebrenica odjekuje mnogo dalje”, kazala je Gatti Santana.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednost, rekao je u video poruci da je genocid u Srebrenici jedno od najtamnijih poglavlja u istoriji moderne Evrope.

“Naša je zajednička dužnost je da se sjećamo žrtava. U našim srcima čuvamo hrabrost i snagu onih koji su preživjeli”, rekao je Borrell.

Potpredsjednica Bundestaga Njemačke Aydan Ozoguz ocijenila je da se samo suočavanjem sa istinom može otvoriti prostor za pomirenje i da Srebrenica stoji kao upozorenje cijelom svijetu da nijedan ratni zločin neće ostati bez kazne.

“Otvoriti se prema stradanju i patnji drugih ljudi jeste jedan korak u pravcu zajedničke budućnosti. Preuzeti odgovornost za našu prošlost jeste jedan od uslova naše evropske zajednice zajedničkih vrijednosti”, rekla je Ozoguz.

Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)

Foto: Printscreen/RSE

 

 


Idi na VRH
error: Content is protected !!