Đukanović: Štetočinsko djelovanje prethodne vlade je formalno okončano u parlamentu, a suštinski na Cetinju

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2024. Đukanović je odgovorio da je, što se tiče obaveza države, siguran da će do kraja 2024. ispuniti sve obaveze. “A kako će reagovati EU, ne mogu dati nikakvu garanciju”, istakao je Đukanović

Predsjednik države Milo Đukanović rekao je danas da je Crna Gora za 16 godina postigla značajne rezultate, lider je u evropskim integracijama i respektabilan susjed.

“Obnavljajući državnost odredili smo jasan cilj – evropske vrijednosti, što je bilo ugroženo posljednje dvije godine”, rekao je Đukanović na godišnjoj konferenciji za novinare na Cetinju.

Prema njegovim riječima, nakon izbora 2020. godine mnogo toga je u Crnoj Gori ne slučajno, nego sasvim planski, zaustavljeno i blokirano, „jer je rezultat parlamentarnih izbora u krugovima nacionalista i u Crnoj Gori i izvan nje viđen kao nova šansa za velikodržavne ideje i projekte“. Đukanović je rekao da je rezultat izbora viđen i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tlo.

“Uprkos svim tim izazovima i anticrnogorskom djelovanju dijela pobjedničke većine koja je formirala vladu 2020. godine, Crna Gora je ostala na evropskom i evroatlantskom kursu“, istakao je Đukanović. To je, kako je dodao, potvrda promišljenosti i stamenosti strateškog opredjeljenja i najveći uspjeh savremene Crne Gore.

INTERESI DRŽAVE MOGU SE BRANITI I IZ OPOZICIJE

On je dodao da bi danas trebalo da bude jasnije da opoziciono djelovanje ne znači protivljenje svakoj odluci vlasti i da se interesi države mogu braniti i iz opozicije.

“Dijalog kojim smo došli do manjinske vlade koja nije najbolje rješenje, ali je jedino moguće, pokazuje da potencijal postoji”, rekao je Đukanović.

Ukazao je da je dijalog jedini način “da normalizujemo realnost”.

“Nasušno je važno da svaki akter dijaloga bude spreman da artikuliše svoje i da sasluša druge predloge. Mirenje ili harmonizacija društva može biti danas samo na evropskim vrijednostima i zato nam treba još vremena i emancipacije”, istakao je Đukanović.

Dodao je da je pitanje da li je naš ukupni državni sistem spreman da utvrdi odgovornost za sve loše i nezakonite učinke, i da li je naše društvo kadro da ne navija, nego da realno sagledava rezultate, namjere i motive političkih aktera za svaku od 16 godina naše nezavisnosti.

“Da istim kriterijumima i aršinima, koji se tiču boljitka države i društva, mjerimo učinke svake izvršne, sudske i zakonodavne vlasti u posljednjih 16 godina, kao i godinama koje dolaze? Volio bih da mogu da kažem – da”, naveo je Đukanović

SVIJET U OPASNOSTI U KAKVOJ NIJE BIO OD DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nijesu samo Ukrajina i Crna Gora mete, spisak je mnogo duži, rekao je ukazujući na “rukopis” koji je sada postao prepoznatljiv, a koji se odnosi na paralelne, parapolitičke centre moći.

On je upozorio da ako se sve grane vlasti ne odupru pritiscima javnosti koje kreiraju paralelni, parapolitički centri moći čitavo društvo biće žrtva takve atmosfere, koja je zapaljena mnogo godina unazad.

“Svijet je u opasnosti u kakvoj nije bio od Drugog svjetskog rata. Naš region je u značajnoj mjeri destabilizovan. Zapadni Balkan je u opasnosti od malignog uticaja Moskve koji je podržan na Balkanu od 2015”, istakao je Đukanović.

Smatra da ćemo se uticajem antievropskih politika na Balkanu baviti i kad se rat u Ukrajini završi.

“Tako je došlo i do smjene prethodne vlade i njeno štetočinsko djelovanje je formalno okončano u parlamentu, a suštinski na Cetinju”, rekao je Đukanović.

Ističe da manjinska vlada treba da povuče prve poteze u stvaranju uslova za oporavak Crne Gore.

Kako je rekao, njeni osnovni zadaci su da deblokira pregovarački proces, da stvori uslove za razvoj biznisa, povratak otjeranih i privlačenje novih investitora, kao i da doprinese pripremi izbora koji će uslijediti, u skladu s preporukama OEBS/ODIHR.

“Ja joj u tome želim uspješan rad na osnovama dogovorenim tokom političkog dijaloga, na dobro Crne Gore i svih naših građana. Nadam se da će svojim radom stvoriti uslove da buduća politička vlada u potpunosti stabilizuje prilike i snažno povede zemlju naprijed. To će u dobroj mjeri zavisiti i od povratka povjerenja i boljeg razumijevanja u društvu. Svjesnost o značaju aktuelnih procesa u Crnoj Gori pokazalo je više političkih aktera nego ranijih godina, što posebno raduje”.

PROGRAM “EVROPA SAD” DONIO NEODRŽIVI TERET FISKALNOJ STABILNOSTI

Kazao je da će izazov za svaku vladu biti postizanje ekonomske stabilnosti. Upozorio je da će zaduživanja biti sve teža, ne samo zbog bezbjednosne situacije.

Smatra i da je neodrživ teret fiskalnoj stabilnosti donio program ”Evropa sad” s kraja mandata prethodne Vlade zbog očekivanog smanjenja javnih prihoda u odnosu na BDP na srednji rok.

Navodi da su projekcije MMF-a da bi iz svih ovih razloga, deficit javne potrošnje u 2022. godini mogao ići do 6,1 odsto, a u sljedećoj do 5,6 odsto BDP.

“Posljedično to upućuje da će nam za izvršenje budžeta (prije svega otplatu duga i pokriće deficita) trebati novo zaduženje od oko 300 miliona eura u ovoj i 550 miliona eura u 2023. godini”.

“A mogućnosti zaduženja će biti veoma otežane. Ne samo zbog bezbjednosne krize u Evropi. Nakon višegodišnje politike kvantitativnog popuštanja i niskih kamatnih stopa, ključne centralne banke uključujući i ECB usljed inflatornog pritiska usporavaju monetarne stimulanse. To se reflektuje na povećanje kamatnih stopa i slabiju dostupnost kapitala. Posljedice će prije osjetiti ekonomije sa nižim kreditnim rejtingom poput naše, jer investitori neće biti spremni da investiraju na tim tržištima. To će u povoljnijem scenariju značiti skuplje uslove zaduživanja, a u nepovoljnijem nemogućnost zaduživanja. Konsekventno to će nas sve više približavati MMF-u”, smatra Đukanović.

Zato će već, kako je dodao, u mandatu ove Vlade biti nužan paket hitnih mjera koje će obuhvatiti temeljito, ekonomski pošteno preispitivanje definisane budžetske neproduktivne potrošnje, kao i definisanje Agende reformi državnih preduzeća sa jasnom intencijom razdvajanja vlasničke i upravljačke funkcije u njima “uz hitnu racionalizaciju zaposlenosti u javnom sektoru i otvaranja pitanja krivično pravne odgovornosti svih koji su zbog partijsko – političkih ili ličnih interesa urušili ove stubove stabilnosti države”.

Na pitanje koliko je realno da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2024. Đukanović je odgovorio da je, što se tiče obaveza države, siguran da će do kraja 2024. ispuniti sve obaveze.

“A kako će reagovati EU, ne mogu dati nikakvu garanciju”, istakao je Đukanović.

SDT IMA PUNU PODRŠKU

Povodom hapšenja čelnika u pravosuđu, poručio je da SDT i svi državni organi imaju njegovu punu podršku ne želeći da komenatariše nijedan slučaj pojedinačno.

Na pitanje postoji li mogućnost objedinjavanja izbora naredne godine, lokalnih, parlamentarnih odgovorio je da nema dogovora o tome i da će se na osnovu funkcionisanja nove Vlade suditi o održavanju parlamentarnih izbora.

Komentarišući stav Francuske o formiranju šire političke zajednice u Evropi, Đukanović je rekao da je danas bilo pojašnjenje tog stava i sklon je da prihvati takvo objašnjenje.

Vjeruje da će u dijalogu sa EU imati preciznije pojašnjenje, ali je ubijeđen da se to ne odnosi na Crnu Goru, jer je ona daleko odmakla na evropskom putu, kao i ostale države Zapadnog Balkana.

Na pitanje da li nova Vlada može ograničiti uticaje sa strane, odgovorio je da “valjda smo već tu lekciju naučili, ali takve ideje o kreiranju novih granica nikad neće biti sahranjene”.

“Iz Moskve imamo protivljenje učlanjenju evropskih zemalja u NATO, a čini mi se da su sve glasnija protivljenja učlanjenju u EU”, dodao je.

NE VIDIM DA MOJE POVLAČENJE MOŽE IMATI VEZE SA PROCESOM PRISTUPANJA EU

Na pitanje novinara francuskog Le Monda da li će napustiti politiku naredne godine kako očekuju neki političari, pa čak i iz njegove partije, odgovorio je da se osjeća vrlo dobro i da ne smatra neophodnim da mu bilo ko sugeriše šta bi trebalo da radi.

“Drago mi je da su vaši sagovornici pokazali brigu za moju budućnost. Vjerovatno, računajući da sam umoran i da mi je potrebno da se posvetim lagodnijem životu i zdravlju. Zahvaljujem, osjećam se dobro, ne smatram neophodnim da mi bilo ko sugeriše šta ja treba da uradim”.

On je kazao da je u 30 godina svoje političke karijere povlačio teške poteze na bazi vlastitih procjena i iskustva i tako će biti ubuduće.

Odgovarajući na pitanje da li je njegovo povlačenje sa političke scene neophodno kako bi Crna Gora napredovala na evropskom putu, Đukanović ističe da ne vidi vezu između njegove političke budućnosti i procesa pregovaranja sa EU.

“Nikada nisam čuo od nikog iz EU da te dvije okolnosti dovodi u vezu. Naprotiv, mogu kazati da sam od početka u pregovaračkom procesu sa EU, od početka pregovora, pa do ostvarenog najvećeg dijela našeg uspjeha u pregovaračkom procesu, tako da ne vidim da tu može imati veze jedno sa drugim. Nastaviću da o tome razmišljam kao i do sada, odgovorno i sam”.

Franucuski novinar pitao je i da li Đukanović osjeća odgovornost zato što je kineska kompanija CRBC izabrana da gradi autoput Bar-Boljare, koji kasni, a aranžman je na kraju ispao znatno skuplji.

Đukanović je odgovorio da ne osjeća odgovornost i grižu savjesti zbog toga što je kineska kompanija izabrana da gradi auto-put, jer je sve urađeno po zakonu i u tenderskoj proceduri.

“Imamo izvjestan proboj roka za završetak prve faze auto-puta, ne bih mogao da kažem da je sva odgovornsot na kineskoj strani, ima je dosta i na crnogorskoj. Posao je završen, riječ o mjesec-dva dana formalizacije dozvola za stavljanje tog auto-puta u upotrebu. Ako za nečim žalim, žalim zbog nedovoljnog interesovanja međunarodnih institucija, prije svega evropskih, da učestvuju u takvim projektima. U tom smo trenutku birali da li ćemo da realizujemo taj projekat ili odustanemo i čekamo da se promijeni klima”, rekao je Đukanović.

PRIČE O BOGATSTVU REPERTOAR “MEDIJSKOG ORGIJANJA”

Na pitanje da li mu je neprijatno što je, kako ga optužuju, na vlast došao u džemperu, a otići će kao najbogatiji predsjednik najsiromašnije evropske države, Đukanović je odgovorio da ocjene o njegovom bogatstvu i “trućanja” sluša već godinama, ali nije dobijena ni naznaka da tako nešto postoji.

“Sve je to repertoar medijskog orgijanja u Crnoj Gori sa ciljem da se promijeni vlast koju sam personifikao i takođe pokušaj da se iz parapolitičkih centara ostvari suštinski politički uticaj”.

Rekao je, pišu “Vijesti”, je da u Crnoj Gori mediji formiraju partije i podržavaju partije.

“Iz tih parapolitičkih centara se pokušava nametnuti predstava da bih morao znati za odluke ovog ili onog funkcionera iz pravosuđa. Zašto bih to morao znati? Zašto bih ja morao to znati? Jeste li čuli da to zna neki drugi predsjednik države? Hajde da budemo elementarno odgovorni i ne spinujemo nešto što nije naša realnost već očigledna želja da se kriminalizuje neki pojedinac ili kriminalna struktura da bi se ostvarivali parapolitički interesi onih koji spinuju”, rekao je Đukanović odgovarajući na pitanje kako se osjeća povodom optužbi da je kreirao sistem korupcije i kriminala i da su njegovi uhapšeni prijatelji bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić za neke odlčuke morali imati “zeleno svjetlo” od Đukanovića.

Crna Gora je, kako je dodao, postala članica NATO.

“Mislite da je neko previdio taj kriminal o kojem pišu naši mediji”, pitao je Đukanović.

On tvrdi da nema nikakve veze ni sa jednom odlukom sudske vlasti niti sa njihovim imenovanjem.

Pozvao je sve da poštuju prezumpciju nevinosti u slučaju Vesne Medenice i Blaža Jovanića, podsjećajući da ni u jednom od ovih predmeta nije formirana optužnica.

Na pitanje da li je od februara imao interesovanja SDT za Pandora papire, odgovorio je da je postojala komunikacija sa SDT kroz prikupljanje informacija.

“Sve relevantne informacije su u SDT i očekivao sam da će se pojaviti njihov stav o tom pitanju. Nemam nikakvih naknadnih interesovanja, to me uvjerava da su sve informacije na nadležnom mjestu”, rekao je.

TEŠKO MOGU ODGOVARATI ZA NEŠTO ŠTO ĆE URADITI NEKI PRIPADNIK DRŽAVNOG ORGANA

Što se tiče afere Skaj aplikacija, on je kazao da prati sve redovno i da se kompletna globalna scena suočava sa prikrivanjem kriminala preko te aplikacije.

“Vezano za osjećaj odgovornosti, teško mogu odgovarati za nešto što će uraditi neki pripadnik državnog organa. Nosim dio nelagode, jer to nije afirmativno za našu državu”, kaže Đukanović odgovarajući na pitanje o odgovornosti zbog ovih dešavanja kao čovjek koji je vodio vladu, a sada državu.

Što se tiče odnosa sa bivšim šefom Specijalnog policijskog tima Zoranom Lazovićem, Đukanović je rekao da je sa njim imao i da ima komunikaciju.

“Tu nema razloga za bilo kakvim prikrivanjem. Ono što su moja dosadašnja saznanja, ne vidim da se njegovo ime pominje u svemu onome”.

O STATUSU ZETE, MJESTIMA “PO DUBINI”…

Na pitanje koji su motivi DPS-a da izmjenama zakona traži da Zeta bude opština odgovorio je da je Demokratska partija socijalista, na čijem je čelu, podržala inicijativu za promjenu statusa Gradske opštine Golubovci u status jedne od ravnopravnih opština iz istih razloga iz kojih su to uradili u svakom prethodnom slučaju.

“Krenulo je iz Andrijevice, preko Petnjice, Gusinja, došlo do Tuzi i ne vidim da je iko imao ovu vrstu prigovora koju sada čujemo od strane lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića. Vjerujem da Zeta ima mnogo bolje predispozicije za samostalnost u odnosu na neke od ovih koje sam pomenuo, zato mislim da je odnos DPS-a prema tom pitanju izraz dosljednosti”.

Na pitanje šta će DPS dobiti “po dubini” odgovorio je da je u dogovoru o formiranju vlade ostavljena mogućnost da DPS dobije neka mjesta po dubini.

“Za mnogo mjesta za koje će trebati odgovarajuća kadrovska rješenja najizdašniji resurs je DPS”, rekao je.

Podsjetio je da je deblokada pravosuđa jedan od ključnih zahtjeva EU u pregovaračkom procesu.

“Ako su moje projekcije realne do kraja godine se očekije Međuvladina konferencija sa EU na kojoj bi Crna Gora mogla zatvoriti neka pregovaračka poglavlja”, kazao je Đukanović.

Na pitanje da li su počele konsultacije i da li vjeruje da je moguće postići kvalifikovanu većinu u Skupštini o ključnim imenovanjima u pravosuđu, odgovorio je da vjeruje da je moguće postići dogovor.

“Preliminarni razgovori na tu temu su počeli i vjerujem da postoji potencijal od najmanje 49 glasova u parlamentu koji bi mogli da podrže imenovanja u pravosuđu”.

Foto: Predsjednik.me

 

Idi na VRH
error: Content is protected !!