Uprava za dijasporu je u trenutku svog osnivanja funkcionisala kao organ u sastavu Ministarstva vanjskih poslova. U okviru vanjske politike za koju je zaduženo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore naravno imalo je i ima itekako bitnu ulogu u dijelu osmišljavanja politike i razvijanja saradnje sa našom dijasporom. Bez podrške ovog ministarstva i danas je nezamislivo koordinirati rad izmedju Uprave za dijasporu i diplomatsko konzularnih predstavništava širom svijeta, organa koji skoro svakodnevno ostvaruju komunikaciju po raznim pitanjima od interesa za dijasporu. Sistemsko uređivanje ostvarivanja veza i saradnje sa dijasporom upravo je pokrenuto od strane ovog Ministarstva, a nerijetko je zavisilo i od senzibiliteta prema dijaspori i uopšte ovoj problematici, čelnih ljudi u Ministarstvu.

Tako je prva Strategija usvojena 2010. godine za vrijeme mandata Milana Roćena, prvi Zakon o saradnji sa iseljenicima 2015. godine za mandata dr Igora Lukšića, dok je najveće institucionalno jačanje organa zaduženog za odnose i saradnju sa dijasporom realizovano za vrijeme mandata prof. dr Srđana Darmanovića.

U skladu sa obimom posla, nadležnostima, ali i postignutim rezultatima, Uprava za dijasporu je 1. januara 2019. godine dobila status samostalnog organa državne uprave, što se može tumačiti i kao dokaz čvrstog opredjeljenja Vlade Crne Gore da svoje odnose i saradnju sa dijasporom gradi preko institucionalno jakog organa, a na zakonu utemeljenim obavezama. Razvoj ovog organa pratilo je odgovarajuće kadrovsko i materijalno jačanje. Od početnih deset sistematizovanih radnih mjesta, Uprava je već 2016. godine imala sedamnaest, dok je važećim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Upravi sistematizovano ukupno dvadeset dva radna mjesta. U dijelu finansija, 2014. godine početni budžet Uprave iznosio je 95.903,48 eura, dok je 2019. godine budžet Uprave iznosio 614.216,20 eura. Najveće povećanje budžeta dešava se u godini nakon usvajanja Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima 2015. godine, kojim se propisuje da se „budžetska sredstva za namjenu očuvanja i jačanja saradnje sa iseljenicima obezbjeđuju najmanje na nivou od 0,06 % godišnjeg budžeta Crne Gore“. Usvajanjem novog Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima 2018. godine ovaj procenat se povećava, pa se po važećoj legislativi ova sredstva obezbjeđuju na nivou od 0,07 % tekućeg budžeta Crne Gore.

Rad u Upravi organizovan je u okviru tri sektora: Sektor za zaštitu prava i položaja dijaspore i identitetska pitanja, Sektor za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom i Sektor za elektronske evidencije, informisanje i istraživanje, kao i Službu za opšte poslove i finansije.

Sektor za zaštitu prava i položaja dijaspore i identitetska pitanja usmjeren je na zaštitu prava i interesa naše dijaspore u zemlji i inostranstvu, praćenje i iniciranje izmjena domaćeg zakonodavstva u cilju ostvarivanja ovog zadatka, stvaranje povoljnosti za povratak dijaspore i njeno uključivanje u razvojne projekte Crne Gore. U okviru nadležnosti Sektora za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom su organizacija i realizacija svih projekata Uprave od dana dijaspore, dodjele nagrada, raspisivanja i realizacije konkursa za sufinansiranje programa i projekata, do praćenja stanja i prilika po zemljama prijema.

U djelokrugu rada Sektora za elektronske evidencije, informisanje i istraživanje je ustanovljenje i funkcionisanje brojnih evidencija koje su Upravi date u nadležnost Zakonom o saradnji Crne Gore sa svojom dijasporom, ali i vrlo važan posao informisanja naše dijaspore i istraživačko-stručni rad koji je vrlo važan za poznavanje, razumijevanje i buduće planiranje u dijelu odnosa matice sa svojom dijasporom.

Vođeno je računa da se u okviru ova tri sektora obuhvate prilično raznovrsne nadležnosti Uprave za dijasporu, od aktivne brige države o svojoj dijaspori do unapređenja odnosa i saradnje sa iseljeništvom u različitim oblastima saradnje.

Ovaj kompleksan posao ostvarivanja saradnje u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, zaštite prava i interesa dijaspore, privredne saradnje i drugog, zahtijeva koordinaciju i interresorni pristup, jer od uključivanja i posvećenosti državnih organa u čijoj su direktnoj nadležnosti poslovi od interesa za iseljeništvo zavisi i njegova ukupna uspješnost.

Cilj Uprave je da u narednom periodu postane servis našoj dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe. Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanju u upotrebu svih potencijala koje Crna Gora ima u svojoj dijaspori.

Foto: Ministri spoljnih poslova Crne Gore Milan Roćen, dr Igor Lukšić i prof. dr Srđan Darmanović