Srbi i Albanci na Kosovu različito o prihvatanju avganistanskih izbjeglica

Za Albance je to humanitarno pitanje i nastavak saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Srbi smatraju da bi Kosovo pre svega trebalo da se posveti raseljenim Srbima

Albanci i Srbi na Kosovu različito ocjenjuju odluku Kosova da primi izbjeglice iz Avganistana. Za Albance je to humanitarno pitanje i nastavak saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Srbi smatraju da bi Kosovo pre svega trebalo da se posveti raseljenim Srbima.

Albanci na Kosovu su sami iskusili šta znači biti u nevolji i zato je sasvim normalno da i Kosovo prihvati izbjeglice iz Avganistana, kaže za Glas Amerike analitičar Seremb Đerđi.

“Kada smo mi ovde imali rat i kada smo otišli u druge države, one su nas primile i mi sada trebamo da budemo ti ljudi, ta država i da prihvatimo. Ne samo radi humanitarnih razloga, nego mi smo to preživjeli, tako da i mi hoćemo i mislim da treba da prihvatimo ljude koji dolaze ovdje iz Avganistana”, rekao je Đerđi.

Analitičar Nedžmedin Spahiju smatra da narod Kosova jeste velikodušan, ali da su institucije prihvatile da prime ljude iz Avganistana isključivo zato što su Sjedinjene Američke Države to zahtijevale. Prema njegovim riječima, Kosovo treba da izvuče pouku iz onoga što se desilo u Avganistanu posle povlačenja američkih snaga, da ne bi, kako je kazao, jednog dana kad se Amerikanci povuku sa Kosova, došlo u sličnu situaciju.

“Treba da se više investira u to da narod Kosova voli svoju zemlju, svoje ljude, da bude mir i spokoj među etničkim zajednicama, da ne bude neprijateljstva i da svi podjednako vole Kosovo kao svoju zemlju. To je jedini način da nakon toga što se povuku Amerikanci sa Kosova da ne bude takvih grozota kao u Avganistanu”, smatra Spahiju.

S druge strane, istoričar Aleksandar Gudžić smatra da bi Kosovo trebalo više pažnje da posveti raseljenim Srbima.

“Svakako da je to jedan human gest prištinskih vlasti. Ali postavlja se pitanje kako to da prištinske vlasti dvije decenije nakon rata nisu vratili Srbe koji su protjerani 1999. godine. U praksi se pokazuje da se sve može kad se hoće ili kada to zamole američki prijatelji i saveznici”, rekao je Gudžić.

I građani Prištine i Gračanice različito ocjenjuju odluku zvanične Prištine da primi ljude iz Avganistana.

“Vlada Kosova ne bi trebalo uopšte da prihvati taj zahtjev dok ne vrate srpsko stanovništvo na Kosovo i Metohiju, i Rome i tako dalje. Prvo da vrate njih, jer ljudi plaćaju kiriju u Srbiji po 200 eura, nemaju gdje da žive, nisu tamo smješteni kao što treba, a hoće ovdje da smjeste iz Avganistana ljude”, smatra žitelj Gračanice, dok Albanac iz Prištine podsjeća da se radi o humanom gestu:

“Mi smo kao Albanci 1999. bili u takvoj situaciji kao oni. Nije pitanje Amerike nego bilo ko, ako je potrebno i Srbe da primimo. Isti je slučaj Avganistanaca kao kada smo mi bili. Za mene je najbolja stvar da spaseš čovjeku život”.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani saopštila je da je dala saglasnost povodom zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država, za privremeno utočište Avganistanaca, dok se ne obezbijedi dokumentacija za dobijanje američkih imigracionih viza.

Američka ambasada na Kosovu saopštila je da se Kosovo pridružilo u pozivu svim stranama u Avganistanu da omoguće lakši odlazak stranih državljana i Avganistanaca koji žele da napuste tu zemlju.

Foto: Priština (Printscreen)

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH
error: Content is protected !!