Dodik opet negirao genocid u Srebrenici i izrazio spremnost da robija

Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije dogodilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktualna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktuelizuje i ‘sada se sve zna’. Istina je jedna, da genocida nije bilo, kazao je Dodik

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, u četvrtak je otvoreno prekršio Kazneni zakon BiH izjavom da u Srebrenici 1995. godine nije bilo genocida nad Bošnjacima, dodajući kako će na toj tvrdnji dosljedno insistirati čak i ako to znači da će morati u zatvor, prenosi Hina.

“Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije dogodilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktualna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktuelizuje i ‘sada se sve zna’. Istina je jedna, da genocida nije bilo”, kazao je Dodik za beogradski list “Srpaski telegraf”.

Uz to je dodao da ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom, odnosno razbijanje BiH u sadašnjim granicama, treba da ostane dugoročni cilj bosanskih Srba uprkos činjenici da u ovom trenutku to nije moguće realizovati, prenosi Al Jazeera.

“Ono u što sam siguran jeste da ta ideja treba da živii sve do njenog ostvarenja”, kazao je Dodik.

Krajem jula bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima je predviđeno sankcionisanje osoba koje javno negiraju ratne zločine dokazane u sudskim procesima, uključujući tu genocid u Srebrenici.

“Ko javno odobri, negira, grubo umanji ili pokuša da opravda zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijet, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost i to na način koji bi mogao da podstakne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupa osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, stoji u izmjenama kazenog zakona koje su stupile na snagu početkom avgusta.

Dodatno je precizirano da će s najmanje tri godine zatvora biti kažnjeni prekršioci ove zakonske odredbe koji su funkcioneri ili odgovorne osobe ili zaposleni u tijelima vlasti ili bilo kojem tijelu koje se finansira iz budžeta.

Iz Tužilaštva BiH su odmah nakon što je Inzko nametnuo izmjene kaznenog zakona potvrdili da su počeli da prikupljajui potrebne informacije, a istrage su do sada pokrenute u najmanje dvadesetak slučajeva, ali nema potvde na koje se osobe te istrage odnose.

Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, koji je ovu dužnost preuzeo 1. augusta, kazao je da je spreman da koristio ovlašćenja koja su mu na raspolaganju i koja uključuju mogućnost smjene izabranih funkcionera, a kao “crvenu crtu”, koju oni nikako ne bi smjeli da pređu, i zbog čega bi sigurno snosili posljedice, opisao je ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.

Foto: Printscreen

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!