Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti (49): Iseljavanja nakon 1945. godine

O iseljavanju stanovništva islamske religije sa Balkana razgovarano je 28. februara 1953. godine, kada je u Ankari potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Republike Turske, Kraljevine Grčke i Republike Jugoslavije. Po svoj prilici, tada je između Menderesove i Titove vlade postignuta usmena i, u određenom smislu, ne baš sasvim javna odluka o iseljavanju muslimana iz Jugoslavije u Tursku. Uobličavanje sporazuma uslijedilo je u Splitu 16. marta 1953. godine, kada je potvrđeno stvaranje „Džentlmenskog sporazuma“, kojeg su potpisali Josip Broz Tito i Fuat Köprülü. Iz sadržine potpisanog dogovora saznaje se da je Republika Turska još 4. oktobra 1951. godine, tajnim dokumentom pod brojem 3997/51, reaktivirala „Sporazum iz 1938. godine“ kojim je bilo omogućeno iseljavanje muslimanskog stanovništva sa prostora Kraljevine Jugoslavije

AUTOR: MR. SC. SAIT ŠABOTIĆ

Iseljavanja stanovništva islamske religije nastavljena su i nakon završetka Drugog svjetskog rata, prevashodno zbog ekonomskih razloga, a zatim i zbog neprepoznavanja od strane aktuelne vlasti muslimanskog stanovništva kao iskrenog partnera u društvenim, političkim i svim drugim procesima koji su bili u toku. Pravci iseljavanja uglavnom su bili usmjereni prema Republici Turskoj.

Iseljavanja su naročito bila intenzivna u periodu od 1946. do 1970. godine.

O iseljavanju stanovništva islamske religije sa Balkana razgovarano je 28. februara 1953. godine, kada je u Ankari potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Republike Turske, Kraljevine Grčke i Republike Jugoslavije. Po svoj prilici, tada je između Menderesove i Titove vlade postignuta usmena i, u određenom smislu, ne baš sasvim javna odluka o iseljavanju muslimana iz Jugoslavije u Tursku.

Rožaje, Kučanska džamija

Uobličavanje sporazuma uslijedilo je u Splitu 16. marta 1953. godine, kada je potvrđeno stvaranje „Džentlmenskog sporazuma“, kojeg su potpisali Josip Broz Tito i Fuat Köprülü. Iz sadržine potpisanog dogovora saznaje se da je Republika Turska još 4. oktobra 1951. godine, tajnim dokumentom pod brojem 3997/51, reaktivirala „Sporazum iz 1938. godine“ kojim je bilo omogućeno iseljavanje muslimanskog stanovništva sa prostora Kraljevine Jugoslavije.

Za sprovođenje „Džentlmenskog sporazuma“ formirana je i specijalna komisija u martu 1955. godine koju sučinili Aleksandar Ranković, Svetislav Stefanović, Milan Bartoš, Krste Crvenkovski, Leo Gešković, Vojkan Lukić, Marko Vučković i Pavle Ivičević.

U poslijeratnom talasu iseljavanja, muhadžiri su se prema krajnjem odredištu kretali i preko prostora Makedonije, tako da je dio njih i ostao da živi tu kupujući zemlju za novac od svojih prodatih imanja. Prema zvaničnim podacima turskog Ministarstva za selo i seoske poslove, u vremenu od 1950. do 1967. godine iz Jugoslavije su u Tursku doselile 175.392 osobe.

Najviše muslimanskog stanovništva sa prostora Crne Gore, iselilo se iz rožajskog kraja, oko 4.500, a bilo ga je, u nešto manjem obimu i iz Bihora i Bijelog Polja. Poslijeratni muhadžiri naseljavali su se uglavnom po periferijama Istanbula, Izmira, Adapazara, gdje su formirali svoja naselja poput Pendika, Bešjuzevlera, Kartala, Kučuk keja.

U vremenu od 1. januara 1959. do 1. jula 1967. godine 2.783 lica sa teritorije SR Crne Gore, dobila su otpust iz jugoslovenskog državljanstva radi iseljenja u Republiku Tursku. Prema zvaničnim podacima samo sa prostora opštine Rožaje u periodu od 1945. pa zaključno sa 25. junom 1968. godine u Republiku Tursku je iselilo 2.795 lica.

Fuat Köprülü

Godine 1968. sa prostora Crne Gore otisnuo se posljednji veliki talas muhadžira prema Republici Turskoj. Od 1969. do 1978. trajao je period migriranja muslimanskog  stanovništva u Republiku Tursku, koji je bio poznat pod nazivom „selidba bliskih rođaka“. U tom istorijskom procesu bilo je iseljavanja i sa prostora Crne Gore, ali u manjem obimu u odnosu na prethodni period.

Korišćeni izvori i literatura

Izvori

Arhivska građa

Knjige pasoša 1853-1861; 1865-1893.

Štampa:

Glas Crnogorca 1873-1921.

Zavičaj 1956-1989 od.br. 29-237.

Dijaspora Crne Gore 2003-2011, br. 1-31/32.

Susreti 1980-1991, br. 126.

Časopisi:

Zapisi, 1927-1941.

Istorijski zapisi, 1948, 2016.

Matica, 2000-2019.

 

***

 

Korišćeni izvori i literatura

Literatura

■ Andrijašević, Živko – Rastoder, Šerbo, Istorija Crne Gore od najstarijih vremena do 2003, Podgorica 2006.

■ Antić, Ljubomir, Hrvati u Južnoj Americi do 1941, Zagreb 1991.

■ Arhivski fondovi o agrarnoj reformi i kolonizaciji 1919-1945: Vodič, Novi Sad 1969.

■ Bandžović, S., Ratne tragedije Muslimana, Novi Pazar, 1993.

■ Bandžović, S. Muhadžirska bespuća 1878. godine, Mak, br. 12, Novi Pazar, 1996.

■ Bandžović, S., Iseljenici iz Sandžaka u Turskoj, Novopazarski zbornik, br. 20, Novi Pazar, 1996.

■ Bandžović, S., Migracioni pokreti na Balkanu (1877-1879), Simpozijum „Seoski dani Sretena Vukosavljevića”, XVIII, Prijepolje, 1998.

■ Bandžović, S., Iseljenički pokreti na Balkanu krajem XIX i početkom XX stoljeća, Almanah, br. 34, Podgorica, 1998.

■ Bandžović, S., Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Crne Gore u XIX vijeku, Almanah, br. 78, Podgorica, 1999.

■ Bandžović, S., Muhadžirski pokreti u spisima i svjedočenjima savremenika tokom XIX i XX stoljeća, Zbornik Sjenice, br. 14, Sjenica, 2003.

■ Bandžović, S., Balkanski muhadžirski pokreti u historiografskom kaleidoskopu, Almanah, br. 3536, Podgorica, 2006.

■ Bandžović, S., Iseljavanje muslimanskog stanovništva Crne Gore u Tursku (1877-1940), knj. I, Podgorica, 2011.

■ Barjaktarević, Mirko – Rovca (etnološka studija), Podgorica, 1984.

■ Blagojević, Obren – Piva, Beograd, 1971.

■ Bulajić, Milan – Jugosloveni u SAD, Zbornik – Iseljeništvo naroda Jugoslavije, Zagreb, 1978.

■ Bulajić, Milan – Iz istorije iseljeništva – Jugosloveni u SAD, Zbornik, Zagreb, 1978.

■ Bulajić, Milan – Iz istorije diplomatija Kraljevine Crne Gore. Sto godina jugoslovensko-američkih diplomatskih odnosa, „Susreti“, list Matice iseljenika Crne Gore, 1988.

■ Crnogorci u Peroju 1657-2007 / sabrao i priredio Marijan Mašo Miljić, Podgorica, 2007.

■ Crnogorski iseljenici – monografija, knjiga prva. Sekretarijat za informiranje Republike Crne Gore i Matica iseljenika Crne Gore, Podgorica, 1997.

■ Crnogorski osvajači Aljaske, „Susreti“, list Matice iseljenika Crne Gore, 1989.

■ Cvijić, Jovan – Balkansko poluostrvo i jugoslovenske zemlje, Beograd, 1922.

■ Cvijić, J., Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Osnovi antropogeografije, Beograd, 1966.

■ Dašić, Miomir, Iseljavanje Crnogoraca u Ru164 sko carstvo do kraja pedesetih godina XVIII vijeka, P.O: Glasnik Odjeljenja društvenih nauka br. 15, Podgorica: CANU, 2003.

■ Dedijer, Jefto – Hercegovina, Naselja VI, Beograd, 1909.

■ Dobričanin, Sekula – Donja Morača: život i običaju narodni po tradiciji, Titograd, 1984.

■ Dogo, M., Balkanske nacionalne države i pitanje muslimana, Godišnjak za društvenu istoriju, br. 3, Beograd, 1995.

■ Dragićević, Risto – Pokušaj seobe Crnogoraca u Banat za vrijeme mitropolita Petra I, Zapisi, 19, 1938.

■ Drobnjaković Borivoje – Stanovništvo u Srbiji za vrijeme I srpskog ustanka, Geografski lik Srbije u doba ustanka, 1954.

■ Đurić, Lazar Simov – Pod zemljom u Americi, San Francisko, 1907.

■ Erdeljanović, Jovan – Kuči, Bratonožići, Piperi, Podgorica, 1997.

■ Erdeljanović, Jovan – Stara Crna Gora, Podgorica, 1997.

■ Eterović, Adam – Dalmatinske i crnogorske zajednice na američkom Zapadu i Jugu – Zbornik iseljeništva naroda Jugoslavije, Zagreb, 1878.

■ Ferguson Džudi, Jovo Hajduković pionir Aljaske, Cetinje – Podgorica, 2008.

■ Friganović, M., Demografija: Stanovništvo svijeta, Zagreb, 1978.

■ Gruda, R., Muslimanska bratstva u Crnoj Gori i zapadnom Sandžaku u vrijeme osmanske vladavine, Novi Pazar, 2001.

■ Gaćeša, L. Nikola – Agrarna reforma i kolonizacija u Banatu: 1919-1941, Novi Sad 1972, 420 str.; Agrarna reforma i kolonizacija u Bačkoj: 1918-1941, Novi Sad 1968, Agrarna reforma i kolonizacija u Sremu: 1919-1941, Novi Sad, 1975.

■ Gojnić, Vlado – Crnogorci u američkim rudokopima, Cetinje, 1999.

■ Gojnić, Vlado – Crnogorci u Americi – prve iseljeničke organizacije, Podgorica, 2002.

■ Gruda, R., Muslimanska bratstva u Crnoj Gori i zapadnom Sandžaku u vrijeme osmanske vladavine, Novi Pazar, 2001.

■ Grupa autora – Istorija Crne Gore, Tom III/1, Podgorica, 1973. Hajdarpašić, R., Trebinjska kapetanija u odbrani Hercegovine, Sarajevo, 1996.

■ Hasandedić, H., Spomenici islamske kulture u Herceg Novom i okolini, Almanah, br. 34, Podgorica, 1998. ■ Ilić, Aleksa – Neuspjela seoba Crnogoraca u Rusiju 1817, Zapisi, 17, 1937.

■ Ivović, J., Raseljavanje nikšićkih muslimana, Istorijski zapisi, br. 56, Cetinje, 1948.

■ Jelić, Ilija – Krvna osveta i umir u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji, Beograd, 1926.

■ Jovanović, Novak, Crnogorci u Argentini, Cetinje, 2001.

■ Jovićević, Andrija – Crnogorsko primorje i Krajina, Beograd, 1922.

■ Jovićević, Andrija – Malesija, Podgorica, 1997.

■ Karadžić, Stojan –Šibalić, Vuk – Drobnjak… 2. izmijenjeno i dopunjeno izd., Beograd, 1997.

■ Knežević, Vule – Pleme Šaranci, Beograd, 1961.

■ Kosančić, I., Novo-Pazarski Sandžak i njegov etnički problem, Beograd, 1912.

■ Krivokapić, Petar – Borilović, Branislav, Bibliografija o iseljenicima iz Crne Gore do 1941, Podgorica, 2010.

■ Kosijer, Ljubomir – Srbi, Hrvati i Slovenci u Americi, Beograd, 1926.

■ Kostić, Laza – Stanovništvo Crne Gore, „Cetinje i Crna Gora“, Cetinje, 1910.

■ Krstonošić, Đorđe, Dobrovoljci iz Amerike, Detroit, 1962.

■ Kuljača, Marko – Za hljebom – život Crnogoraca u Americi, „Narodni glasnik“, Čikago, 1936.

■ Luburić, Andrija – Drobnjaci pleme u Hercegovini, Beograd, 1930.

■ Marinović, Svetislav – Crnogorsko sudstvo kroz istoriju („Besudno doba“ u Crnoj Gori, str. 111-169).

■ Marković, Mirko – Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, Toronto, 1983.

■ Memić, M., Bošnjaci-Muslimani Sandžaka i Crne Gore, Sarajevo, 1996.

■ Memić, M., Bošnjaci (Muslimani) Crne Gore, Podgorica, 2003.

■ Milović, Katalina, La Montenegrina; Timotije Jokanović, Sjećanja, Cetinje – Podgorica,

2004.

■ Miljić, Marijan – Prilog proučavanju nastanka i djelovanja crnogorske političke emigracije, s posebnim osvrtom na Crnu Goru i dinastiju Petrović Njegoš i emigrantskim publikacijama do 1914. godine – u: Međunarodno priznanje Crne Gore – Zbornik radova sa naučnog skupa, Nikšić 11-12. maj 1998. godine – Podgorica, 1999.

■ Miljić, Marijan – Stojović, Gordan – Crnogorci u Južnoj Americi. Podgorica, 2012.

■ Mušović, E., Jugoslovensko iseljeništvo u Turskoj, Zbornik radova Etnografskog instituta SANU, br. 12, Beograd, 1981.

■ Mušović, E., Crnogorski muhadžiri i njihova kretanja, Istorijski zapisi, br. 12, Titograd, 1986.

■ Mušović E., Muslimani Crne Gore od pada Zete (1499), Novi Pazar, 1997.

■ Otašević, Dušan – Njeguši kroz vrijeme (XIV – XX vijek), Podgorica, 1999.

■ Panajeva, Jelena, Cvijeće mojih nadanja, Cetinje, 2011.

■ Pejović, Luka – Život i rad američkih Srba, sveska I, St. Luis, 1934.

■ Pejović, Momčilo – Školovanje crnogorske omladine u inostranstvu u periodu 1848-1918, Prosvjetni rad, 11, 1993 i br. 12, 1993.

■ Pejović, Đ., Naseljavanje Gornjeg Kolašina i Polja (1879-1886), Istorijski zapisi, br. 3, Titograd, 1961.

■ Pejović, Đoko – Iseljavanje Crnogoraca u XIX vijeku, Istorijski institut Crne Gore – Titograd, 1962.

■ Pejović, Đ., Naseljavanje Zete i neposrednije okoline Podgorice i način regulisanja odnosa na zemlji iseljenika-muhadžira (poslije 1878. godine), Istorijski zapisi, br. 12, Titograd, 1973.

■ Petrović, Ilija, Brodolomnici pod Medovo, prošireno i popravljeno izdanje, Podgorica, 2015.

■ Petrović, Nikola I, kralj crnogorski – Pjesme – Cjelokupna djela, Bol Crnogoraca u Americi

– Kolo crnogorskih Amerikanaca, „Obod“ Cetinje, 1969.

■ Popović, Stevan – Rovca i Rovčani u istoriji i tradiciji, 2. dopunjeno izd., Nikšić, 1997.

■ Radusinović, Pavle – Naselja Stare Crne Gore, Beograd, 1985.

■ Radusinović, S. Pavle – Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, knj. I, II, Nikšić, 1991.

■ Rakočević, Novica – Crna Gora u Prvom svjetskom ratu 1914-1918, Cetinje, 1969.

■ Rastoder, Šerbo – Crnogorski iseljenici u Tursku, odšteta i potraživanja poslije I svjetskog rata, Matica, 1, Cetinje, 2000.

■ Rastoder Š., Bošnjaci/Muslimani Crne Gore između prošlosti i sadašnjosti, Podgorica, 2010.

■ Rastoder Š., Komunisti i muhadžiri (1958-1971) – Slučaj opštine Rožaje, Podgorica, 2018.

■ Rizaj, S., o migracionim kretanjima na Balkanu (1877-1879), Međunarodni naučni skup povodom 100-godišnjice ustanka u Bosni i Hercegovini, drugim balkanskim zemljama i istočnoj krizi 1875/1878. godine, knj. II, ANU BiH, posebna izdanja, knj. XXX, Sarajevo, 1977.

■ Savić, Milan – Migraciona kretanja u nikšićkoj oblasti, X kongres istoričara Jugoslavije, Beograd, 1998.

■ Stanojević, Gligor – Borba crnogorskih, brdskih i hercegovačkih plemena protiv turske vlasti, Beograd, 1976.

■ Stevović, Nenad – Medojević, Slobodan B., Crnogorci u Vojvodini kolonizacija 1945-1948, knj. 1-4, Podgorica, 2009.

■ Stevović, Nenad – Spevak Mihal, Nadmeđer 1914-1918 : logor i groblje crnogorskih interniraca, Podgorica, 2018.

■ Sućeska, A., Bošnjaci u osmanskoj državi, Sarajevo, 1995.

■ Šabotić, S. Š., Kratak pregled iseljavanja bošnjačkog stanovništva iz Bihora nakon 1912. godine, Almanah, 67-68, Podgorica, 2015.

■ Šabotić, S. Š., Muhadžiri u Bihoru nakon 1878. godine, Zbornik radova sa naučnog skupa „Crna Gora i Osmansko carstvo – Iskustvo međudržavnih odnosa“, Podgorica, 23. i 24. novembar 2015, Podgorica, 2017.

■ Šačić, M., Kolašinci, Beograd, 2000.

■ Šakotić, V., Nikšić u Knjaževini (Kraljevini) Crnoj Gori, Nikšić, 1996.

■ Šćepanović, Ž., Društveno-ekonomske prilike u Zatarju uoči i za vrijeme Istočne krize 1875-1878, Istorijski zapisi, br. 12, Titograd, 1974.

■ Šobajić, P., Nikšić. Onogošt, Beograd, 1938.

■ Šobajić, Petar – Bjelopavlići i Pješivci, Podgorica,

1996.

■ Špadijer, Marko – Crna Gora – monografija, Jugoslovenska revija Beograd i „Pobjeda“, Titograd, 1980.

■ Vešović, Radosav Jagoš – Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935.

■ Vijek sjećanja: Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, Podgorica, 2016.

■ Vukajlo-Mišo Gluščević – Migracije stanovništva Crne Gore u XIX vijeku, Podgorica, 2000.

■ Vukmanović, Savo – Spomenica potopljenim dobrovoljcima pod Medovom, „Obod“, Cetinje, 1939. sscrnoGorsKo

Glavna fotografija: Staro Rožaje

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!