Hako ef. Omeragić, čovjek koji Kur’an zna napamet: “Nije musliman onaj koji zaspi sit, a njegov komšija gladan”

Jedan od najlepših hadisa Poslanika a.s. ukazuje da komšija može biti bilo koje vjere i nacije, a naša obaveza je da se brinemo o njemu ako je u potrebi, kaže Omeragić

Hafiz Hako ef. Omeragić je jedan od rijetkih ljudi na području SAD koji znaju Kur’an napamet. Glavni je imam Islamske zajednice i Kulturnog centra Plav – Gusinje u Njujorku, gdje živi već pet godina.

Rođen je u Plavu prije 26 godina, a već sa deset godina je naučio da čita arapsko pismo. Kaže da ga je Allah dž.š. počastio još u djetinjstvu, da je imao priliku da živi u jednom finom okruženju plemenitih ljudi, da mu je džamija bila udaljena od porodične kuće stotinak metara, tako da je od sedme godine počeo da ide u mekteb i stiče prva znanja o islamu. Ističe zasluge svojih roditelja koji su ga podstakli i motivisali na tom putu.

“Želim da iskoristim ovu priliku da napomenem bitnost mekteba (islamske škole za djecu) u životu svakog muslimana. Mekteb je prvi oblik institucionalno organizovanog islamskog odgoja i obrazovanja. To je početna i temeljna odgojno-obrazovna ustanova svake islamske zajednice na svijetu. Cilj mektebske nastave mogao bi se definisati kao izgradnja cjelovite islamske ličnosti koja objedinjuje snagu vjere, privrženost ispunjavanju vjerskih principa i nepokolebljivo prihvatanje islama kao sveobuhvatnog načina života”, kaže ef. Omeragić u razgovoru za Portal Revije Fokus.

U mektebu se, kada je imao sedam godina, prvi put susreo sa Kur’anom, da bi već tri godine kasnije naučio da čita arapsko pismo. Želju za znanjem o islamu krunisao je školovanjem u Medresi Gazi Isa Beg, u Novom Pazaru.

“Kroz medresu sam osjetio ogromnu ljubav prema Kur’anu Časnom i divio se ljudima koji uče Kur’an. Tada sam prvi put vidio čovjeka koji uči Kur’an napamet. On je kasnije bio i moj mentor, moj muhafiz hfz. Irfan ef. Malić. Učenje Kur’ana napamet sam aktivno započeo sa 16 godina, otvaranjem Škole Kur’ana Časnog, a hifz sam okončao u 18. godini. Želim napomenuti da je, pored Medrese kao najbolje odgojno-obrazovne institucije, veliku ulogu u mom odrastanju, kao i životu svih građana Novog Pazara, odigrala Škola Kur’ana Časnog. Mi smo svjesni činjenice da je u Sandžaku, kao i Crnoj Gori, bilo vremenskih perioda u kojima je živio veliki broj hafiza, nakon čega je došlo do izvjesne dekadence koja se odrazila na tom planu, tako da je hifz kod nas doskoro bio rijetka tema za razgovor. To je razumljivo, ukoliko se uzme u obzir stanje u kome se živjelo. Plemeniti Gospodar nam je, iz Svoje milosti, propisao opstanak na ovim prostorima, kao što nam je propisao i borbu protiv stogodišnjeg mraka neslobode i raznih oblika ugrožavanja Allahovih dž.š. riječi i njenih sljedbenika. Međutim, nijednog trenutka nije nas ostavio bez Svoje pomoći. Osnažio nas je i ojačao mnogo čime, čega ranije nije postojalo, od dječjih vrtića do univerziteta, s posebnim draguljom koji se Škola Kur’ana Časnog zove”, kaže Omeragić.

Da li ste u Plavu imali nekoga ko Vas je podučavao?

– Kao što sam rekao na početku, živio sam u okruženju zaista divnih ljudi. U Plavu sam išao u mekteb kod svakog efendije, ali poseban utisak na mene su ostavili Mersid ef. Halilović, kod kojeg sam savladao arapsko pismo, i Sead ef. Jasavić, sa kojim sam počeo da učim kraće sure (poglavlja) iz Kur’ana na izvornom arapskom jeziku. 

Koliko Vam je bilo teško da savladate arapski jezik?

– Trebalo bi prvo kazati da arapski jezik možda i nije toliko težak koliko zahtijeva posebnu filozofiju i način razmišljanja, a za šta, vjerovatno, danas nemamo vremena. Imajući u vidu da sam počeo da učim arapsko pismo i jezik od desete godine, meni je bilo veoma lako da savladam pravilan i tečan izgovor. 

Zbog naših čitalaca koji nijesu islamske vjeroispovijesti, možete li nam nešto više reći o Časnom Kur’anu?

– Prvi, najvažniji i nezaobilazni izvor cjelokupnog islamskog učenja je Kur’an, sveta knjiga muslimana. Kur’an je vječna, autentična, doslovna Riječ Božja objavljena na arapskom jeziku posljednjem Božjem poslaniku Muhammedu a.s. posredstvom meleka/anđela Objave, časnoga Džibrila a.s./Gabrijela u razdoblju od 23 godine, od 610. do 632. godine (13. godina u Meki i 10. u Medini). Muhammed a.s. nije autor ni urednik Kur’ana, niti u njemu ima išta osim Allahovih dž.š. poruka, naredbi, zabrana, savjeta, pouka, kazivanja o prošlim poslanicima. Muhammed a.s. je bio samo primalac Božje Objave. Tačno se zna kada, kako i gdje je spušten svaki ajet Muhammedu a.s.  Svaki put kada bi od meleka Džibrila Poslanik dobio Objavu, izgovorio bi je naglas kako bi je njegovi ashabi (prijatelji Poslanika a.s) zapamtili i zapisali. Muhammed a.s. nije znao ni da čita ni da piše kada mu se počeo objavljivati Kur’an. I to je dio Božjeg plana kako niko ne bi mogao prigovoriti da Muhammed a.s. sam piše ili sastavlja Kur’an. Milozvučno recitovanje Kur’ana jako je važno u životu muslimana jer omogućava slušanja istinske Božje Riječi, što je ne samo religijski, već i umjetnički doživljaj kojim započinju sve svečanosti u islamskoj zajednici. Svako slovo, svaki znak i glas i cjelokupan sadržaj Kur’ana svet je za muslimane. Iz tog razloga su mnogi muslimani, koji nisu Arapi i koji ne znaju ni da govore ni da pišu arapski, zadivljeni kada slušaju učenje Kur’ana. U milozvuku Allahove Riječi leži Božja snaga koja dotiče dubinu muslimanske duše i izaziva suze i učaču i slušaocu, čak i ako ne razumiju značenje kur’anskih riječi. Kur’an je knjiga nenadmašne stilske i jezičke ljepote. Najveće čudo kojim je dokazivao svoje poslanstvo Muhammed a.s. imao je upravo u Kur’anu. Njegova jezička savršenost i nenadmašna stilska ljepota naziva se idžaz i najbolji je dokaz njegovog božanskog porijekla. U Kur’anu imamo 114. sura (poglavlja), 6.666 ajeta (stihova) i preko 600. stranica. 

S obzirom na to da ste glavni imam u jednoj od najorganizovanijih i najbrojnih islamskih zajednica u SAD, možete li nam kazati kako ona funkcioniše?

– Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u Njujorku su jedna od najorganizovanijih i trenutno najstarijih IZ na tlu Sjeverne Amerike. Osnovana je 1993. godine i od tada pa do danas okuplja Bošnjake iz cijelog svijeta, a većinom Plava i Gusinja. Na samom početku, grupa vrijednih džematlija Plavljana i Gusinjana oformila je u njujorškom predgrađu Astorija Islamski kulturni centar Plav-Gusinje, gdje su kasnije složnom i zajedničkom akcijom kupili zgradu koja je adaptirana za namjene mesdžida, kao i drugih aktivnosti, i dali su ime Ali-pašina džamija, na taj način želeći da čuvaju sjećanje na čuvenog gaziju iz ovog mjesta. Od osnivanja pa do danas džematlije ovog centra bili su pokretači brojnih važnih humanih akcija. Činilo se tamo gdje god je zatrebalo, ne žali se svoj imetak, ulaže za one kojima je pomoć najpotrebnija. Po riječima pojedinih članova ovog džemata, oni su se pokazali u brojnim akcijama kada je bilo najpotrebnije našem narodu u Bosni i Hercegovini, baš u ono najteže vrijeme. Zatim akcije za pomoć zavičaju Plavu i Gusinju, Sandžaku, kasnije Kosovu, a između tih akcija pomoć se sakupljala i slala svuda u svijetu gdje je bila potrebna… Pored nabrojanih, dvije najznačajnije akcije koje su sprovedene u ovom džematu, odnosno u Njujorku, bile su sakupljanje sredstava za obnovu džamije Sultanije u Plavu i za izgradnju zgrade Medrese u Miljušu kod Podgorice. Sakupljeno je nekoliko stotina hiljada američkih dolara. Nakon toga, prostor Alipašine džamije je bio tijesan za veliki broj džematlija, tako da su 2008. godine odlučili da kupe veći prostor. Allah dž.š. je dao da se tada kupi baptistička crkva koja je već bila okrenuta prema Kibli (Mekki) i time se pojačaju kapaciteti zajednice. Ranije je kupljen i Islamski kulturni centar Monticello i on je prva džamiju u tom gradu. Tako da sada IZKCPGNY ima tri vakufa: Bošnjački islamski i kulturni centar na Ričmond Hilu, Ali-pašinu džamiju u Astoriji i Islamski kulturni centar Monticello. Ovi vakufi su vrijedni više od 10 miliona američkih dolara. Trenutno IZKCPG ima preko 2.000 članova i svakog mjeseca ima na desetine kako islamskih, tako i kulturno umjetničkih programa. Bošnjački islamski kulturni centar na Ričmond Hilu, kao što mnogi kažu, jeste i najljepša džamija u Nujorku, a svjedoči i to da svake sedmice imamo makar po 3-4 vjenčanja i svadbe koje se održavaju u prostorima centra. Tako da od mekteba, preko omladinskih okupljanja i porodičnih večeri, pokazujemo da smo dosljedni u našem radu očuvanja naše tradicije na dalekom zapadu.

 

S obzirom na to da ste upoznati i sa djelovanjem drugih IZ na prostoru SAD, kako su organizovani muslimani sa područja bivše Jugoslavije? U kojim američkim gradovima su brojni?

– Allah dž.š. je počastio naš narod sa Balkana da pristignu u Ameriku kao imigranti, a kasnije budu primjer svim narodima. Bošnjaci, prema posljednjim podacima, imaju više od 95 džamija na tlu Amerike i Kanade. Najbrojniji su u Njujorku, St. Luisu, Čikagu, Fort Vejnu, a ima nas i u svim američkim saveznim državama.

Članovi Islamske zajednice i Kulturnog centra Plav i Gusinje u Njujorku poznati su i kao veliki donatori, spremni da priskoče drugima u pomoć. Možete li nam nešto više reći o tome?

– Mi imamo više od 2.000 članova (porodica) koje su dio našeg džemata. Što se tiče pomoći drugima, poznati smo u čitavom svijetu. Prije par mjeseci sakupili smo 138.000 dolara za izbjeglice Somalije, prije toga 40.000 za izbjeglice u Jemenu. Kada su bile poplave u Bosni, za nepunih nedjelju dana je sakupljeno 80.000 dolara. Ovih dana, u vremenu korone, IZKCPGNY je u roku od dvije sedmice sakupila više od 110.000 dolara za sve gradove u Crnoj Gori. Ne postoji džamija niti institucija da je zatražila pomoć od nas kako u Njujorku, tako i u rodnom mjestu, a da nismo priskočili u pomoć. Mogao bih da navedem još mnogo humanitarnih akcija, ali možda nekom drugom prilikom.

Kada je u pitanju pomoć siromašnima, koje su obaveze muslimana?

– U islamu imamo instituciju Zekata. A Zekat je dio imetka koji je obavezan da plaća svaki imućni musliman. Allah Uzvišeni je u Kur’anu pobrojao 8 kategorija koje imaju pravo na zekat, a to su:

1. Siromasi, 2. Prosjaci, 3, Sakupljači zekata (naknada za rad), 4. Za iskup iz ropstva, 5. Prezaduženim osobama, 6. Čija srca želimo pridobiti, 7. Na Božijem putu i 8. Putniku – namjerniku da se vrati kući.

Bošnjaci organizacijski daju zekat Islamskoj zajednici u Bejtu’l-mal koja je preuzela emanet podjele zekata, a time ostvarujemo sljedeće:

– Izvršavamo vjersku dužnost, 

– Pomažemo islam i institucije islama koje nam osiguravaju opstanak kao muslimana na tim prostorima (kategorija: Na Božijem putu),

– Najadekvatnije vršimo raspodjelu zekata,

– Transparentno podstičemo druge da izdvajaju zekat, 

– Jačamo našu vjersku zajednicu, muslimane, kao i državu u kojoj živimo. 

Jedan od najljepših hadisa Poslanika a.s. u kojem kaže: “Nije musliman onaj koji zaspi sit, a njegov komšija gladan”. Ovaj nam hadis ukazuje da komšija može biti bilo koje vjere i nacije, a naša obaveza je da se brinemo o njemu ako je u potrebi.

Njujork je trenutno centar zaraze koronavirusom u svijetu. Imali smo nekoliko smrtnih slučajeva i među našim iseljenicima. Kako funkcioniše IZ u ovakvim uslovima i koliko je teško vršiti vjerske obrede?

– Njujork jeste trenutno epicentar koronavirusa na američkom tlu, a bogami i u svijetu. Nažalost, imalo je smrtnih slučajeva i među našim džematlijama. Zaista je dosta teško u ovom vremenu vršiti vjerske obrede. Međutim, naša IZ posljednjih 20 godina ima poznanstva u Njujorku u svim institucijama, jer ne postoji organizacija a da nismo pomogli, tako da nam ljudi izađu u susret kada god je potrebno. Dženaze su svedene, kao što znate, na minimun, ne može više od 10 ljudi, uključujući i imama, prisustvovati. Ali, sve u svemu, pokušavamo da damo maksimum i održimo nivo dostojanstva u ovom teškom vremenu.

Kakva je Vaša poruka ljudima u vremenu koronavirusa?

– Sve ono što nas danas savjetuju stručna lica i ljekari, to nas je posavjetovao i Božiji Poslanik a.s. Navešću nekoliko stvari kroz prizmu islama koje smo svi obavezni da slijedimo svi u ovom vremenu koronavirusa:

1) Karantin je poslanikov  savjet.

“Bježite od gubavca (onog koji ima zaraznu bolest) kao što biste pobjegli od lava”.

(Buhari 7, knjiga 71, broj 608)

2) Distanciranje je poslanikova  naredba.

“Oni koji imaju zarazne bolesti trebaju se držati podalje od onih koji su zdravi”.

Buhaari (6771) i Muslim (2221)

3) Zabrana putovanja je poslanikovo  učenje.

“Ne ulazite u zemlju gdje je izbila kuga (zarazna bolest); ne odlazite od mjesta gdje je izbila”.

(Buhaari (5739) i Muslim (2219)

4) Ne štetite ostalima ako imate simptome.

Poslanik  je rekao: „Ne nanosi štetu i ne vraćaj štetu”.

Sunan Ibn Majah (2340)

5) Budite doma je Poslanikovo učenje

“Oni koji ostanu kod kuće da bi zaštitili sebe i druge su pod zaštitom Allaha”.

Musnad Ahmed, sahih

6) Ako je potrebno, kuća je mesdžid

Poslanik  je rekao: „Čitava zemlja je napravljena mesdžidom, osim groblja i kupaonice”.

Tirmizi (al-Salaah, 291)

7) Prekrivanje lica je poslanikovo  učenje

“Poslanik dok je kihao, prekrivao bi lice rukom ili odjećom”.

Abu Dawud; Tirmizi (knjiga 43, hadis 2969), Sahih

8) Perite ruke svaki put kad uđete u kuću.

Poslanik  je rekao: „Čistoća je pola vjere”. 

9) Ostanite u karantinu je poslanikov savjet

“Pacijent kuge (zaraze) koji ostaje u svom domu sa strpljenjem i očekivanjem nagrade, znajući da ga neće zadesiti ništa osim Allahove odredbe, dobiće nagradu šehida”.

Molim Uzvišenog Boga da vas i vaše porodice sačuva u ovom teškom vremenu!

Sead Hodžić

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!