Tokom 1992. i 1993. radio je kao jedan od 14 članova Vijeća nacionalne odbrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik Ministarstva odbrane, a 13. maja 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva odbrane u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću odbrane. Od 24. jula do 8. septembra 1993. godine Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane. U novembru 1993. je došao u sukob sa zapovednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem Tutom, što je rezultiralo Praljkovom smjenom sa položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a

Slobodan Praljak (Foto: Printscreen)

Slobodan Praljak (72), koji je prilikom izricanja presude u Haškom tribunalu popio otrov, nakon čega je preminuo, penzionisani je general-pukovnik Hrvatske vojske.

Rođen je u Čapljini (BiH), diplomirao je na tri fakulteta, i, kako piše hrvatski “Večernji list”, bio pripadnik tri vojske, vlasnik brojnih preduzeća i nekretnina koje je kasnije prenio na članove porodice.

ELEKTROTEHNIKA, FILOZOFIJA, AKADEMIJA

Elektrotehniku je diplomirao 1970, filozofiju i sociologiju 1971. a godinu kasnije završio je i Akademiju za pozorište i film.

Radio je najprije kao pozorišni reditelj, a kasnije je, između ostalog, snimio televizijsku seriju „Blesan i tulipan”, dokumentarni film „Smrt psa”, film „Povratak Katarine Kožul”.

IZDAO 18 KNJIGA

Tokom suđenja u Hagu izdao je 18 knjiga sa dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u BiH. Hrvatsko ministarstvo finansija je te knjige proglasilo šundom i prije četiri godine naplatilo mu PDV.

„Večernji” piše da se Praljku, čiji je nadimak Brada, pripisuje odgovornost za rušenje Starog mosta u Mostaru, iako je dan ranije smijenjen sa dužnosti zapovjednika HVO-a. On je, pak, tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksploziva postavljenog na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija BiH.

RATNA BIOGRAFIJA

Na početku rata 1991. godine, kako piše hrvatski “Jutarnji list”, pristupio je dobrovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske i unaprijeđen je u čin general-major.

Dana 3. setpembra 1991. godine, kao dobrovoljac je umarširao u Sunju, gdje su se vodile krvave bitke koje i danas nisu do kraja opisane.

Tokom 1992. i 1993. radio je kao jedan od 14 članova Vijeća nacionalne odbrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik Ministarstva odbrane, a 13. maja 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva odbrane u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću odbrane.

Od 24. jula do 8. septembra 1993. godine Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane. U novembru 1993. je došao u sukob sa zapovednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem Tutom, što je rezultiralo Praljkovom smjenom sa položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.

POPIO OTROV U HAŠKOJ SUDNICI

Slobodan Praljak juče je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zajedno sa još petoricom bivših lidera tzv. Herceg-Bosne.

U Haškom tribunalu, tokom izricanja konačne presude šestorici bivših lidera tzv. Herceg-Bosne, potvrđeno je da je postojao udruženi zločinački poduhvat, na čijem čelu je bio Franjo Tuđman. Prvostepenom presudom lideri Hrvata u BiH osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine od 1992. do 1994. godine u Hercegovini i srednjoj Bosni.

Praljak je, kada mu je potvrđena prvostepena presuda, ustao i rekao da nije ratni zločinac.

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prezirom odbacujem vašu presudu”, rekao je Praljak, pa podigao čašicu i nešto popio. Iako mu nije bio uključen mikrofon, njegove riječi čule su se i u TV prenosu. Čašicu je uzeo iz džepa. Njegov advokat potom je rekao da je Paljak popio otrov, a nekoliko sati kasnije stigla je i vijest da je preminuio u bolnici u Hagu, prenosi “Blic”.