Tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno: Grob Isusa Hrista već 1.300 godina čuvaju muslimani

Članovi porodice Nuseibeh svakog dana, dva sata nakon sumraka, zaključavaju crkvu zajedno sa monasima u njoj, da bi ih otključali dva sata uoči svitanja. “Ovaj posao se predaje s oca na sina, još od sedmog vijeka, od doba kada su muslimani prvi put osvojili Jerusalim. Moja porodica ovo radi već 1.300 godina, ali je postojala i rupa, razdoblje od 88 godina, kada su krstaši vladali Jerusalimom u 12. vijeku”, kazao je Wajeeh Nuseibeh

Nedavno je jerusalimska Crkva Svetog groba po prvi put u 1555 godina otvorila arheolozima, za potrebe istraživanja, središnje mjesto hrišćanstva – mjesto za koje hrišćani širom svijeta vjeruju da je tamo Isus Hrist bio sahranjen nakon razapinjanja. I na kojem je, naravno, potom i uskrsnuo.

Arheolozi za istraživanje po spektakularnom istorijskom mjestu imaju 60 sati. Jedna od posebnosti Crkve Svetog groba je i to što je čuvar crkve, pa tako i Isusovog groba, Wajeeh Nuseibeh, musliman iz Starog grada u Jerusalimu, čija porodica sa generacije na generaciju Isusov grob čuva već nevjerovatnih 1.300 godina. O njemu je prije nekoliko godina “San Francisco Chronicle” objavio zanimljivu reportažu, a sada je to učinio i srpski dnevnik “Blic”.

Wajeeh ima 66 godina. Trenutni je ključar Crkve i njegova briga je i njeno održavanje. Članovi ove porodice svakog dana, dva sata nakon sumraka, zaključavaju crkvu zajedno sa monasima u njoj, da bi ih otključali dva sata uoči svitanja.

“Ovaj posao se predaje s oca na sina, još od sedmog vijeka, od doba kada su muslimani prvi put osvojili Jerusalim. Moja porodica ovo radi već 1.300 godina, ali je postojala i rupa, razdoblje od 88 godina, kada su krstaši vladali Jerusalimom u 12. vijeku. Imao sam 15 godina kad sam prvi put otključao crkvu. Tada sam to smatrao jako zabavnim, ali kako sam odrastao spoznao sam o kako je ozbiljnoj stvari riječ”, kazao je Nuseibeh.

Čuvanje crkve je zadatak glave porodice, a Wajeeh je, prije nego što je preuzeo čast koju će od njega jednog dana naslijediti njegov sin, prodavao električne aparate. Njegov sin, dok čeka na preuzimanje posla ključara Crkve Svetog groba, zarađuje kao frizer.

“Ponekad ustajem i prije pola četiri ujutro. Kad vidimo da su ljudi srećni, onda smo i mi zadovoljni. I naravno, Isus nije živio samo za hrišćane, nego za sve ljude. On je i za muslimane jedan od najsvetijih proroka”, kaže ključar.

Otvaranje glavnih vrata crkve nije jednostavno. Strogo je dogovoreno i ide tako da po jedan predstavnik Jerusalimske patrijaršije, franjevaca i Jermenske apostolske crkve stoje u crkvi iza zaključanih vrata i svaki od njih, jedan za drugim, uklanjaju oprugu kako bi otvorili rešetku kroz koju potom dodaju stube muslimanima koji se u tom trenutku nalaze vani.

Osim predstavnika porodice Nuseibeh, riječ je i o jednom predstavniku porodice Judeh, takođe muslimanske, koja ključ čuva tokom noći. Samo što Judeh nema naslov čuvara crkve kao Nuseibeh. Njihovo je da čuvaju ključ preko noći i da ga pred zoru ispred vrata daju Nuseibehu. Wajeeh Nuseibeh se, s ključem koji je dobio, penje merdevinama i konačno otključava vrata. Zašto muslimani čuvaju crkvu u kojoj je najsvetije hrišćansko mjesto, za “Blic” je pojasnio franjevački sveštenik, Irac koji tamo služi, Fergus Clarke.

“U vrijeme kada su preuzeli ključeve, muslimani su željeli da pokažu nadmoć islama nad hrišćanstvom. Zato su zatvorili sva vrata, osim jednih, a za ta su ključ dali muslimanskoj porodici”, kazao je Clarke.

Ono što danas vrijedi u Crkvi svetog groba, taj dogovor hrišćana i muslimana, zapravo je spektakularno nasljeđe obećanja koje je još 1191. veliki muslimanski vojskovođa Saladin, porijeklom Kurd i prvi sultan Egipta i Sirije, dao engleskom kralju Ričardu I Lavljem Srcu – da će porodica Nuseibeha čuvati Sveti grob na korist hrišćanima. Saladin je, zbog niza pomirljivih nastupa, držanja riječi i povremenih pomilovanja hrišćanskih zarobljenih vojnika, među hrišćanima bio neopisivo poštovan, iako su protiv njega ratovali.

Postoji, međutim, i vrlo ozbiljan i praktičan razlog zašto su hrišćani potom dogovorili da muslimani nastave da službeno čuvaju Crkvu Svetog groba. Riječ je o jedinoj crkvi u kojoj žive predstavnici šest hrišćanskih crkava: Katoličke, grčke pravoslavne jerusalimske patrijaršije, Jermenske istočne pravoslavne crkve, kao i Kopti, Etiopljani i Sirijci. Među njima često dolazi do svađa, a svijet je prije nekoliko godina obišao i snimak tuče grčkih pravoslavnih protiv jermenskih monaha. Svi žive pod istim krovom, ali im je vrlo teško da se slože oko nečega. Čak je i posljednje renoviranje crkve, koje je započeto nedavno, posljedica toga što je bio posljednji trenutak za to, nakon što je prošle godine crkva jedno vrijeme bila zatvorena zbog opasnosti od urušavanja. U takvoj situaciji davanje ključeva jednoj od crkava stvorilo bi brojne probleme, a mnogi smatraju da bi u tom slučaju ostali ubrzo lako mogli da se nađu pred zaključanim vratima. Ipak je lakše osloniti se na muslimane, neutralne u međuhrišćanskim razmiricama, a koji, opet i sami, vjerujući u Isusa kao velikog proroka, zadatak čuvara Isusovog groba smatraju neopisivom čašću i stoga ga obavljaju apsolutno savjesno.

“Svaka (hrišćanska) grupa vjeruje da su pravi vlasnici crkve i, ako ste vlasnik, onda možete da radite šta vam je volja – puštate jedne unutra, a druge ne”, kaže ključar Wajeeh Nuseibeh. Svete mise služe se u istoj crkvi, nekad i istovremeno, pa nije rijetko i da jedni ne čuju sami sebe od onih drugih.

Izvor: Avaz.ba

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!