Vranešu je srbijanska nošnja – pljevaljska

Čelnik te opštine i predsjednica tamošnjeg lokalnog parlamenta Jovana Tošić otvorili su 7. juna novoizgrađeni kružni tok na raskrsnici ulica Velimira Jakića, Prijepoljske, Miloša Tošiča i III Sandžačke brigade, između autobuske stanice i glavne Pošte u tom gradu. Otvaranje kružnog toka Vraneš je ozvaničio presijecanjem vrpce, koju su držale djevojke u srbijanskoj narodnoj nošnji. Vraneš je rekao “Vijestima” da je narodna nošnja koju je nošena tog dana “tradicionalna u pljevaljskom kraju”

Prvi čovjek Pljevalja Dario Vraneš (Nova srpska demokratija) stalno šalje istu poruku – da ta opština pripada Srbiji i da država Crna Gora nema nikakve veze s tamošnjim dešavanjima.

Tako koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa gleda na otvaranje kružnog toka “Mala Slavija” u Pljevljima.

Čelnik te opštine i predsjednica tamošnjeg lokalnog parlamenta Jovana Tošić otvorili su 7. juna novoizgrađeni kružni tok na raskrsnici ulica Velimira Jakića, Prijepoljske, Miloša Tošiča i III Sandžačke brigade, između autobuske stanice i glavne Pošte u tom gradu. Otvaranje kružnog toka Vraneš je ozvaničio presijecanjem vrpce, koju su držale djevojke u srbijanskoj narodnoj nošnji.

Vraneš je rekao “Vijestima” da je narodna nošnja koju je nošena tog dana “tradicionalna u pljevaljskom kraju”.

Upitan da li koristi otvaranje infrastrukturnih projekata za promociju svojih ideoloških stavova, Vraneš nije direktno odgovorio, već je naveo da se “infrastrukturni projekti koji se otvaraju uveličavaju tradicionalnom igrom, pjesmom i koreografijom pljevaljskog kraja”.

Na pitanje da li je “Mala Slavija” zvaničan naziv kružnog toka ili je to on kolokvijalno rekao, Vraneš je odgovorio da su građani samoinicijativno nadjenuli to ime (kružnom toku).

“Neposredno kod kružnog toka, između dva svjetska rata, nalazio se poznati hotel ‘Slavija’”, kazao je on, dodajući:

“Ne znam zašto bi nekom smetali ime ‘Mala Slavija’ i narodne nošnje”.

Slavija je i naziv poznatog beogradskog trga.

ZAKONI SE NE MOGU IGNORISATI

Otkad je izabran za prvog čovjeka Pljevalja krajem aprila 2023. godine, Vraneš je povukao više poteza koji su naišli na kritike dijela javnosti.

Između ostalog, predložio je da se kao Dan opštine slavi crkveni praznik, dan Svete Petke, a ne kao da to bude dan oslobođenja grada od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Vlada još nije donijela odluku o zahtjevu Skupštine opštine Pljevlja za davanje saglasnosti za promjenu datuma praznovanja.

Neposredno nakon izbora na funkciju, na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u lokalnom parlamentu zašto u gradu za Dan nezavisnosti nema zastava Crne Gore, Vraneš je odgovorio da će “prekinuti praksu da se grad tih dana pretvara u cirkusku predstavu”.

Svečanom akademijom 15. februara prošle godine, Vraneš je u Pljevljima obilježavao Dan državnosti Srbije, što, kako je kazao, ne smatra negiranjem crnorske nezavisnosti, već “pravom srpskog naroda”.

U njegovom mandatu preimenovano je više ulica u Pljevljima, a pojedine odluke izazvale su kritike dijela javnosti i civilnog društva zbog izostanka saglasnosti Ministarstva kulture i medija, kao i istorijsko-političke osjetljivosti imenovanih ličnosti.

Sara Čabarkapa navodi da je nesporno da su građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi većina u Pljevljima, što je pokazao i posljednji popis, ali, dodaje ona, to ne znači da “Vraneš ima pravo da ignoriše zakone države Crne Gore”.

“Na kraju, Srbi u Crnoj Gori nemaju status manjinskog naroda, iako se Vraneš, kad mu to odgovara, poziva na član 11 Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola koji se tiče jedinica lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovništvo, i time pravda postavljanje trobojke u gradu”, kaže sagovornica, dodajući da se na to “logično nadovezuju folklorašice u narodnoj nošnji druge države”.

ISTUPI NE DOLAZE SAMI OD SEBE

Čabarakapa ocjenjuje da je “odavno jasno” da Vraneš “ne drži do tradicije i istorije grada koji je dobio priliku da vodi”, već da svoj mandat koristi isključivo za “najprizemniju promociju svoje ideologije i političke strukture kojoj pripada”.

“Zato, nema ničega iznenađujućeg u načinu na koji je otvoren kružni tok, jer je riječ o kontinuitetu tog naopakog pristupa vladanju. I samo ime ‘Mala Slavija’ trebalo je da ukaže na to kako će to svečano otvaranje jednog kružnog toka izgledati. Znači, Dario Vraneš nije uradio ništa novo”, konstatuje ona.

Čabarkapa kaže da je i laicima jasno da Vranešovi istupi nisu došli sami od sebe, “ako se sjetimo da je u aprilu prisustvovao skupu (predsjednika Srbije) Aleksandra Vučića ‘Ne damo Srbiju’”. Navodi da, mnogo više od Vranešovog ponašanja, brine nedostatak odgovora na njegovu samovolju i gaženje bazičnih državnih simbola uz “gotovo agresivnu promociju onih obilježja koja se vezuju za susjednu Srbiju”.

“U Pljevljima vlast čine i samozvane građanske partije – Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate, koje daju podršku Vranešu, a stidljive osude koje se nekad omaknu pojedinim članovima PES-a ne idu dalje od saopštenja. Znači, ovdje je suština da je Vraneš sve vrijeme isti, a sve o njemu su znali i oni koji su ga birali, poput odbornika Građanskog pokreta URA, Demokrata i PES-a. Sve o njemu zna i premijer (Milojko Spajić) koji je iz tog grada”, ocjenjuje ona.

Sagovornica poručuje da je vrijeme za “učinkovitu reakciju institucija”.

“Dario Vraneš platu prima iz budžeta države Crne Gore, Pljevlja su opština u Crnoj Gori, a institucije Crne Gore trebalo bi da se bave cijelom državom”, zaključuje ona.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Dario Vraneš (Screenshot/YouTube)

Idi na VRH
error: Content is protected !!