Izrael odlučio da legalizuje uvođenje smrtne kazne, novi zakon će se odnositi (uglavnom) na Palestince

Odobrenje kojim se legalizuje smrtna kazna doneseno je uprkos protivljenju državne tužiteljke i navodnom nastojanju stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua da ga odgodi, javlja Times of Israel. Ministarski odbor za zakonodavstvo odobrio je stavljanje pridloga zakona na glasanje, za šta se dugo zalagala Ben-Gvirova ekstremistička partija Otzma Yehudit. U pomenutoj zajedničkoj izjavi Netanyahua i Ben-Gvira navodi se da tekst nacrta zakona koji je podnesen predviđa da “sudovi mogu izreći smrtnu kaznu onima koji su počinili nacionalistički motivisano ubistvo protiv državljana Izraela”

Odbor za zakonodavstvo izraelskog Knesseta odobrio je zakon kojim se u Izraelu legalizuje smrtna kazna za (uglavnom) Palestince. Odluka je potkrijepljena zajedničkom izjavom ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira i premijera Benjamina Netanyahua koja glasi: “Na ovaj težak dan, kada su u palestinskom terorističkom napadu ubijena dva izraelska državljanina, nema ničeg simboličnijeg od donošenja zakona o smrtnoj kazni za teroriste”.

Odobrenje kojim se legalizuje smrtna kazna doneseno je uprkos protivljenju državne tužiteljke i navodnom nastojanju stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua da ga odgodi, javlja Times of Israel. Ministarski odbor za zakonodavstvo odobrio je stavljanje pridloga zakona na glasanje, za šta se dugo zalagala Ben-Gvirova ekstremistička partija Otzma Yehudit. U pomenutoj zajedničkoj izjavi Netanyahua i Ben-Gvira navodi se da tekst nacrta zakona koji je podnesen predviđa da “sudovi mogu izreći smrtnu kaznu onima koji su počinili nacionalistički motivisano ubistvo protiv državljana Izraela”.

Izraelske vlasti su iskoristile to što je u nedjelju jedan Palestinac ubio dvoje jevrejskih naseljenika na području Zapadne obale. Prije toga, najmanje 50 Palestinaca, uključujući naoružane militante, ali i civile, ubijeno je od početka 2023. godine. Takođe, piše “Jutarnji list”, deset Izraelaca i jedan ukrajinski turista ubijeni su u palestinskim napadima, saopštilo je prošle sedmice izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.

Čim se saznalo za likvidaciju dvojice Jevreja, Ben-Gvir je odbio početni zahtjev Netanyahuove stranke Likud da odgodi predlog o uvođenju smrtne kazne. Netanyahuov Likud je zatražio odgodu dok se o ovom pitanju ne raspravi u vladinom kabinetu. Uslijedilo je Ben-Gvirovo upozorenje kako se o tome već dogovorio s Likudovcima: “Imamo izričit dogovor u koalicionom sporazumu s Likudom. Teško mi je vjerovati da Likud neće poštovati sporazum. Naravno, nemam problema s održavanjem rasprave i na sjednici vlade, ali predlog bi trebao doći danas na dnevni red odbora”.

Smrtnoj kazni se protivi i državna tužiteljka Gali Baharav-Miara, koja je preporučila da se posljedice zakona najprije rasprave u kabinetu premijera. Iznijela je mišljenje da smrtna kazna nije sredstvo odvraćanja, što su, kako je rekla, iznijeli i predstavnici bezbjednosne službe Shin Bet u raspravama na tu temu. “Oduzimanje života nekoj osobi, čak i ako se radi o najodvratnijem ubici, najteže je uništavanje života, a da nije sredstvo odvraćanja”, napisala je državna tužiteljka, dodavši da predlog zakona postavlja značajna pitanja s obzirom na ljudska prava unutar međunarodnog prava.

Zakon o smrtnoj kazni podnio je zastupnik Otzma Yehudita, Limor Son Har-Melech, i bio je dio koslicionog sporazuma ove stranke s Netanyahuom. Prema sporazumu, “frakcije koalicije će prije donošenja proračuna za 2023. donijeti zakon o kažnjavanju terorizma”. Har-Melech je u nedjelju izjavio: “Jutros sam bio šokiran kada sam vidio protivljenje predlogu zakona koji sam podnio, a namjeravao sam stati na kraj apsurdnoj stvarnosti u kojoj teroristi i ubojice s krvavim rukama bivaju pušteni nakon nekoliko godina iz zatvora i nastavljaju dobro i ugodno živjeti svoje živote”.

Inače, izraelski kazneni zakon predviđa smrtnu kaznu, ali se ona primjenjuje samo u okviru zakona o kažnjavanju nacista i njihovih saradnika iz 1950, a donose je vojni sudovi. Međutim, da bi kazna bila izrečena, potrebni su jednoglasna odluka trojice sudija vojnog suda i zahtjev vojnog tužioca, ali vojni sudovi dosad nisu koristili to ovlašćenje.

Nimalo bolji nisu ni protivnici Izraela. Prošle su godine islamisti Hamasa, koji drže vlast u Gazi, pogubili pet Palestinaca, od kojih dvojicu pod optužbom za špijunažu za Izrael koja je datirala iz 2015. i 2009. godine. U maju 2022. parlament Iraka izglasao je zakon kojim se uvodi kaznena odgovornost za normalizovanje odnosa i uspostavljanje bilo kakvih veza, uključujućih poslovne, s Izraelom. Po tom zakonu, prekršiteljima prijeti doživotni zatvor ili čak smrtna kazna.

Foto: Benjamin Netanyahu (Printscreen)

 

Idi na VRH

error: Content is protected !!