Umjesto 9. maja ove godine Nikšićanka Dragica Gaga Abramović, koja živi u Podgorici i decenijama obilazi i vodi računa o grobu Čedomira Ljuba Čupića, došla je dan ranije i položila cvijeće na grob njenog junaka iz mladosti koji je strijeljan prije 80 godina. Onako kako je navikla, obišla je grobove svojih najbližih, zalila ih suzama, ali i Ljubov grob okitila cvijećem.

“Dok god budem mogla da idem grobove mojih najbližih i Ljubov grob ne mogu da ne posjetim. Ne mogu nikada zaboraviti njegov osmijeh i njegovo herojsko držanje. Držao se mimo momaka, kao da je pošao na vjenčanje. Nažalost, čini mi se da se Ljuba sjete samo 9. maja“, kazala je Gaga, kojoj je nepisana obaveza postala obilazak i održavanje Ljubovog groba, koji je 1967. godine, u znak zahvalnosti, podigao grad Nikšić.

Grob Joke Baletić (Foto: UBNOR)

Iako joj bude bolno da se prisjeća kada je kao bosonoga klinka trčala, zajedno sa ostalom djecom, za povorkom koja je Ljuba vodila na strijeljanje, Abramović sa ponosom ističe da nikada neće zaboraviti Ljubove podignute svezane ruke u znak pozdrava, osmijeh koji prkosi smrti, ponos i gordost koja se rijetko sreće. Ljubov osmijeh postao je simbol borbe protiv fašizma.

I dok je crnogorski “Če Gevara”, kako ga Gaga zove, decenijama bio gotovo zaboravljen, a rijetki su znali gdje se nalazi grob gdje je sahranjen, posljednjih godina njegov osmijeh se ponovo vratio u grad. Na nikšićkom Trgu je 2018. godine povodom 13. jula, Dana državnosti, svečano otkriven spomenik narodnom heroju čiji je osmijeh obišao svijet i ušao u legendu. Spomenik nazvan “Heroj na korzu”, rad Zlatka Glamočaka, urađen je prema idejnom projektu Mihaila Radojičića, a finansije je obezbijedio nikšićki preduzetnik, dr Dušan Đurović.

U novije vrijeme čuvena fotografija koja je nastala kada je izveden iz sudnice, zgrade nekadašnjeg pozorišta, nakon što mu je izrečena smrtna presuda, krasila je ne samo istorijske čitanke, već i fasade zgrada, bilborde, majice. Njegov osmijeh ovjekovječio je zvanični fotograf italijanskih fašista Karlo Ravnič, a film sačuvao poznati nikšićki fotograf Migo Zorić.

Na Ljubov, kao i grob Joke Baletić, koja je ubijena istog dana, cvijeće su položili i članovi Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašisti Nikšića, a o herojima su govorili Marko Burić i Lucija Perović.

Burić je podsjetio na Čupićev životni i revolucionarni put, kao i na njegovo herojsko držanje tokom suđenja.

„Tako je Ljubo Čupić te 1942. godine strijeljan, ali – nikada nije ubijen. Njegovom osmijehu divile su se i diviće se generacije i generacije”, kazao je Burić i dodao da Ljubo i danas mora da nam bude uzor i primjer, jer i danas ima onih koji pokušavaju da ugroze temelje na kojima Nikšić počiva.

Lucija Perović je govorila o herojskom držanju mlade heroine Joke Baletić.

“Ona je svoje svezane ruke podizala u vis i stisnutim pesnicama klicala slobodi, onako kako joj je i priličilo. Nije dozvolila dželatu da joj stavi omču oko vrata, već ga je odgurnula govoreći: ‘Ja ću sama.’ Kada su je pitali za posljednju želju, odgovorila je: ‘Ona je poznata mojim drugovima. Čućete je kada je budu izvršavali’”, kazala je Perović i podsjetila na stihove Rajka Nikolića iz pjesme “Crna Burma” inspirisane Jokinim herojskim držanjem.

Ona i Burić su govore održali kako u ime UBNOR-a, tako i u ime DPS-a.

Čupića su četnici zarobili 1942. godine na Kablenoj glavici kod Nikšića i organizovali javno suđenje. Strijeljan je na Petrovoj glavici u starom groblju, iza crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine.

Ostalo je zapisano kako je o liku Ljuba Čupića govorio Žan Pol Sartr, koji je tražio da ga fotografišu pored čuvene fotografije, i sa kakvim divljenjem i poštovanjem su ispred nje stajali Džavaharlal Nehru i Indira Gandi. Pošta Crne Gore je 2013. izdala markicu sa likom dvadesetdevetogodišnjeg Čupića, a dvije godine kasnije dramaturg i pisac Obrad Nenezić objavio je roman “Osmijeh za Mariju Mihailovič“, inspirisan životom “jedinog Crnogorca koji miri sve razlike, ideološke, vjerske, nacionalne”. I najpoznatiji crnogorski kantautor Miladin Šobić pjevao je o Čupićevom osmijehu.

Istog dana kada je Ljubo strijeljan, na drugom kraju grada, ispod Trebjese, u poslijepodnevnim satima obješena je njegova drugarica po pušci i idejama, sedamnaestogodišnja Joka Baletić, koja je uhapšena zajedno sa njim. Očevici su pričali da je, prkoseći naprijatelju, sama stavila omču oko vrata. Nije joj dodijeljen orden narodnog heroja, ali je njena odvažnost davno nadrasla ordenje.

UBNOR je kod Spomenika organizovao Akademiju sjećanja povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, na kojoj su govorii Vojo Đukanović, član, i Slobodan Bato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića.

Vojo Đukanović je podsjetio da je u Drugom svjetskom ratu učešće uzela 61 država sa oko 110 miliona vojnika u kojem je poginulo između 55 i 60 miliona ljudi, a oko 35 miliona je ranjeno.

„Veliki doprinos ovoj pobjedi dala je i naša ponosna država Crna Gora svojim 13-to julskim ustankom protiv fašizma 1941. godine. U tom ratu poginulo je 18.573 borca i 10.000 žrtava fašističkog terora uz ogromna razaranja. Naša država Crna Gora je dala i 256 narodnih heroja, a 37,7 odsto generala u JNA bilo je tada iz Crne Gore. U svemu tome veliki doprinos dao je i naš slobodarski Nikšić gdje je poginulo 1516 boraca i 665 žrtava fašističkog terora a naša opština je dala i 47 narodnih heroja“, kazao je Đukanović.

Prema riječima Slobodana Mirjačića fašizam jeste pobijeđen, ali nažalost nije u korijenu uništen i u mnogim zemljama pojavljuju se razni oblici nacionalizma i šovinizma.

„Nikšićki borci i antifašisti sa planinarima prosjekli su od Ozrinića do Kablene glave planinarsku stazu i nazvali je ‘Ljubova i Jokina planinarska staza’ jer su na tom prostoru oni uhvaćeni od strane četnika i predati fašističkom sudu u Nikšiću koji ih je osudio na smrt, a ovdje u blizini ovog spomenika su i pogubljeni. Na nama je da njihova djela spomenemo, branimo i čuvamo, kako bi njihovi primjeri širili se svijetom kao što Ljubov osmjeh živi ne samo kod nas već širom svijeta“, poručio je Mirjačić.

U umjetničkom dijelu programa učestvovao je Dječiji hor vrtića “Dragan Kovačević” i Branka Zajović koja je recitovala pjesmu “Ljubov osmjeh” Zlatka Živkovića.

I članovi Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore (JKPCG) su obilježili Dan pobjede polaganjem cvijeća kod Spomenika palim borcima. Predsjednik JKPCG Radislav Stanišić kazao je da su u Drugom svjetskom ratu narodi Jugoslavije, a među njima i narodi Crne Gore, dali ogroman doprinos i “svrstali se u prve redove antifašističkog svijeta, uputivši poruku, ali i poziv i opomenu porobljenoj Evropi da je organizovani otpor izvodljiv i moguć”.

Spomenik pod Trebjesom autorsko djelo nikšićkog arhitekte Ljubomira Ljuba Vojvodića, podignut je 18. septembra 1987. godine u znak sjećanja na 32 zarobljena borca koja su strijeljali italijanski okupatori 1942. godine.

Glavna fotografija: Dragica Abramović (Foto: “Vijesti”/Privatna arhiva)