Krivokapić bi da obesmisli sankcije Rusiji

Vlada bi, shodno Zakonu o restriktivnim mjerama, trebalo prvo da donese odluku kojom prihvata odluke Evropske unije o restriktivnim mjerama prema Rusiji. Umjesto toga, premijer insistira da njegov kabinet usvoji Informaciju o krizi u Ukrajini, na osnovu koje se Ministarstvo vanjskih poslova, kako se navodi u predlogu dokumenta, zadužuje da u skladu sa ostalim državnim resorima sprovodi odluke o sankcijama

Premijer Zdravko Krivokapić ne odustaje od namjere da nadležnost svog kabineta u vezi sankcija Rusiji prebaci na Ministarstvo vanjskih poslova, pa je takav predlog ponovo pripremljen da se o njemu Vlada izjasni najvjerovatnije na elektronskoj sjednici, saznaju Vijesti iz više izvora bliskih izvršnoj vlasti.

Vlada bi, shodno Zakonu o restriktivnim mjerama, trebalo prvo da donese odluku kojom prihvata odluke Evropske unije o restriktivnim mjerama prema Rusiji.

Sa sjednice Vlade 

Umjesto toga, premijer insistira da njegov kabinet usvoji Informaciju o krizi u Ukrajini, na osnovu koje se Ministarstvo vanjskih poslova, kako se navodi u predlogu dokumenta, zadužuje da u skladu sa ostalim državnim resorima sprovodi odluke o sankcijama.

Takođe, istim dokumentom, predlaže se da Vlada formira koordinaciono tijelo povodom krize u Ukrajini koje bi pratilo i koordiniralo sprovođenje tih mjera.

Tome se, kako saznaju Vijesti, protive troje članova Vlade, koji su i na prethodnoj sjednici ukazivali na nezakonitost takve odluke. Ministri unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i vanjskih poslova Đorđe Radulović, kao i vicepremijer Dritan Abazović ukazali su premijeru na elektronskoj sjednici prije dva dana, kada se raspravljalo o ovoj temi, da je takva namjera nezakonita.

Oni su na pripremnoj sjednici, kako su rekli izvori Vijesti, predlagali izjašnjenje o predlogu vladine Komisije za politički sistem, koja je predložila da izvršna vlast potvrdi odlukom da prihvata stavove EU o sankcijama Rusiji – što je obaveza države koja je u procesu pristupanja Uniji.

Podsjetili su da je to redosljed stvari po Zakonu o restriktivnim mjerama, te da nakon odluke Vlade i njenim objavljivanjem u “Sližbenom listu” ostali državni organi sprovode naloge o sankcijama fizičkim i pravnim licima iz Rusije.

Đorđe Radulović, čiji je resor predlagač odluke koja je dobila saglasnot vladine Komisije, je prema nezvaničnim saznanjima, ukazao da predloženi zaključci nisu u skladu sa zakonom, te da je cilj da se u formi informacije usvoji nešto što nije prema Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama. On je, navodno, naglasio da se zato dokument mora usvojiti u formi odluke, a ne informacije, kako bi bila u skladu sa pomenutim zakonom.

Ministar je ponovo apostrofirao da MVP ne može da sprovodi restriktivne mjere koje nisu u njihovoj nadležnosti, tražeći da se usvoji predlog njegovog resora o sprovođenju odluka Savjeta EU, koji je ranije podržala Vladina Komisija za politički sistem.

Abazović je, kako saznaju Vijesti, ponovio argumente da bi “zakonski sporna odluka” značila nastavak urušavanja međunarodnog ugleda države.

Đorđe Radulović

Prema nezvaničnim saznanjima, na pripremnoj sjednici, oprečne stavove izazvao je i predlog zaključka koji se tiče obrazovanja koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini.

Ministar Sergej Sekulović je, kako je prenio sagovornik, sporio zakonitost formiranja takvog tijela, navodeći da koordinaciono tijelo može samo da bude neka vrsta logistike da sistem bolje funkcioniše, ali da nema pravnu snagu da sprovodi restriktivne mjere.

Shodno predloženoj informaciji, zadaci tog koordinacionog tijela su da prati uvođenje međunarodnih restriktivnih mjera Savjeta EU i drugih međunarodnih organizacija čiji je Crna Gora član ili čijim se izjavama pridružuje u skladu sa vanjsko-političkim prioritetima povodom ratnih dešavanja u Ukrajini.

Vlada je na sjednici 17. marta razmatrala predlog zaključaka kojima je trebalo da se podrže sankcije Rusiji, ali je ona prekinuta nakon svađe premijera Zdravka Krivokapića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.

Riječ je o “Predlogu odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukom Savjeta Evropske unije 2022/266/ZVBP od 23. februara 2022. godine, kao odgovor na priznavanje područja ukrajinskih regija Donjecka i Luganjska koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine i na naredbu ruskim snagama da stupe na ta područja”.

Zatim o Predlogu odluke o izmjenama i dopuni Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije, u kojima se preciziraju konkretni stavovi počev od 2014. godine do danas. One se tiču, kako se navodi, “djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine”. Na dnevnom redu je bio i Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije – “s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini”.

Crna Gora se deklarativno pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je EU usvojila protiv Rusije, a odluka o tome objavljena je na sajtu Vlade 1. marta kao stav MVP.

Premijer Zdravko Krivokapić u informaciji predlaže da na čelu koordinacionog tijela bude ministar Đorđe Radulović, a članovi Sergej Sekulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović, glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić, savjetnik premijera za bezbjednost Vojo Laković, dok je savjetnica u kabinetu premijera Tijana Ivančević, predložena za sekretarku koordinacionog tijela.

Vlada bi u četvrtak trebalo da odobri da se iz budžetske rezerve na MUP preusmjeri oko dva miliona eura, kako bi taj resor obezbijedio privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. Vladina Komisija za ekonomski sistem juče je, prema informacijama Vijesti, odobrila preusmjeravanje novca ali odluku treba da potvrdi Vlada. Na čelu te Komisije je ministar finansija Milojko Spajić.

Vlada je na sjednici 10. marta, na predlog MUP-a, usvojila “Informaciju u vezi statusa lica iz Ukrajine u Crnoj Gori sa predlogom odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine”. U njemu se, između ostalog navodi, da su 1. marta dozvolu za stalni boravak imala 232 državljanina Ukrajine, za privremeni – 797, a za produženi privremeni boravak 1.119 državljana.

U dokumentu se navodi i da će biti produžen privremeni boravak licima iz Ukrajine u skladu sa humanitarnim principima, da je u državi od 1. januara do 1. marta ove godine 2.319 državljana Ukrajine prijavljeno sa statusom stranaca – od čega je 17 tražilo međunarodnu zaštitu (da ostanu u državi).

MUP se sprema, objašnjava se, da aktivira mjere privremene zaštite Ukrajinaca za koje se ne zna, kako se navodi, u kom će broju još stići u državu ali i onih koji su trenutno regulisali boravak. Zato je potrebno, dodaje se, obezbijediti smještaj, jer su prostorije centara za azilante nedovoljne.

Foto: GOV.ME

Idi na VRH
error: Content is protected !!