Na poziv Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, a u okviru dvodnevnih Crnogorskih književnih večeri u BIH koje znače nastavak uspješne tradicije organizacije promocija djela savremenih crnogorskih pisaca u Bosni, kao i jačanju kulturne saradnje sa matičnom državom, minulog vikenda u galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je predstavljeno književno stvaralaštvo istaknutih crnogorskih pisaca i publicista Dragana Mitovog Đurovića i Rodoljuba Ćorića.

Otvarajući ovu manifestaciju koja značajno doprinosi očuvanju kuturnog identiteta crnogorske dijaspore u BIH, a govoreći o književnom djelu Dragana Đurovića, Željko Rutović, sociolog kulture i publicista, istakao je da je on izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, kulturi sjećanja i kulturi čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta Crne Gore.

“Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svjetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore. Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora. Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva. Bilo kako, bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragana Mitovog Đurovića”, istakao je Rutović i dodao:

“Njegova ‘Panjega’ se kreće u širokom luku. To nije samo knjiga već najširi društveno pokazujući spektar. To je civilizacijsko zavještanje. Dragan neće dočekati slavu svoga djela. Sujeta, zlovolja, pakost, mržnja, obično nam ostave da najljepše stranice sjećanja i pamćenja pokažemo tek kad među nama nijesu ti koji su bili smjerni pokazivači pravca. On je i perjanica živućeg crnogorskog reporterskog novinarstva”, rekao je, između ostalog, Rutović.

“Dragan Mitov Đurović je novinar, publicista, hroničar, jedan od posljednjih virtuoza najsloženijeg novinarskog žanra – reportaže, ali iznad i prije svega Đurović je čovjek”, istakao je Amer Ramusović, njegov mlađi kolega, dugogodišnji novinar i urednik nekoliko glasila sa prostora bivše SFRJ, a sada direktor časopisa “Komun@”, govoreći o njegovom književnom i novinarskom opusu.

“On je ve­li­ki ba­šti­nik go­vor­ne kul­tu­re, a njegovi razgovori koji su objavljeni u knjizi ‘Da nas san ne pre­va­ri’, ko­ji su dav­no na­sta­li i da­nas su ak­tu­el­ni ka­ko zbog po­ru­ke ko­je sa­dr­že, ta­ko i zbog či­nje­ni­ce da ima­ju upo­ri­šte u ne­sva­ki­da­šnjem umi­je­ću slu­ša­nja sa­go­vor­ni­ka i pa­žlji­vom oda­bi­ru lju­di”, kazao je Ramusović, ističući istovremeno da je Đurović ci­je­li ži­vot znao ko tre­ba i ko mo­že da go­vo­ri.

“Njegovi sa­go­vor­ni­ci su lju­di sa ogrom­nim ži­vot­nim i stva­ra­lač­kim re­zul­ta­ti­ma, lju­di či­ja kon­kret­na dje­la go­vo­re vi­še od ri­je­či, lju­di na­o­ru­ža­ni zna­njem ko­je obo­ga­ću­je i du­hov­no ospo­so­blja­va dru­ge lju­de”, kazao je Ramusović.

On je dodao da je Đurović autor više od 500 zapaženih radijskih, televizijskih i novinskih reportaža, koautor nekoliko monografija, glavni urednik nekoliko radio stanica, osnivač crnogorskog festivala humora, satira i karikatura i urednik humorističkog lista “Žuč”, dobitnik brojnih novinarskih nagrada i da naredne godine obilježava dva jubileja – pola vijeka novinarstva i četiri decenije aktivne saradnje sa dijasporom Crne Gore.

Govoreći o književnom opusu Rodoljuba Ćorića, Rutović je posebno akcentirao njegovu knjigu “Priručnik samoće”, ističući njegov tragalački narativ posvećen pitanjima čovjeka, slobode, samoće kao prostora novog propitujućeg i misaonog iskustva u kome se čovjek samorealizuje na vrijednosnim principima etosa i sumnje kao djelatnog motiva sa kojim se traga i ide ili odlazi od drugog čovjeka.

“On postavlja univerzalna pitanja smisla, čovjeka i svijeta, sujete, mržnje, lažnog sjaja i konzumerizma. Svi mi na svoj način dio smo autorove pripovjedačke samoće u kojoj se voljno ili nevoljno pronalazimo tražeći ključeve vječnih zagonetki i mistike čovjekovog postojanja”, rekao je Rutović, dodajući da u tom smislu ta Ćorićeva knjiga zaslužuje vrijednu pažnju sa kojom ćemo, bez dileme, biti boogatiji za novo iskustvo koegzistencije čovjeka i svijeta, vremena i nas i našeg traga u njima.

O književnom stvaralaštvu Rodoljuba Ćorića govorio je takođe Amer Ramusović, koji je istakao da se Ćorić, promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put, obraća generalno čovjeku, ljudskom biću.

“Ćorić svojim djelom dostojno i znalački ostavlja svoj trag. Zato, treba biti na tom tragu da bi se negdje tragovi i iskustva prepoznali i ukrstili u nekim novim horizontima sveljudskih samoća”, rekao je Ramusović, ističići da je o njegovom „Priručniku samoće” Borislav Jovanović zapisao da je “djelo ispovijest koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i da je to knjiga koja plijeni svojom iskrenošću i čiji vlasnici postajemo prije ili kasnije”, a svojim zbirkama poezije “Zaboravljene dveri” i “Jedra Santa Marije” ostavio je sebi dubok trag, obezbjedivši mjesto u našoj dnevničkoj prozi, pjesništvu i kulturi.

“Rodoljub Ćorić do sada je objavio četiri knjige poezije i dvije knjige proze – “Priručnik samoće” i “Priručnik samoće II”. On je dobitnik književne nagrade “Ana Ahmatova” 2019. godine koju dodjeljuju Ruski kulturni centar – Sofija (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske i nagrade Društva crnogorskih novinara za 2018. godinu.

Publici su se kazivanjem stihova iz njihovih zbirki, audio prezentacijom dijela reportaža i nadahnutim izlaganjima obratili i sami autori, zahvaljujući se ljubiteljima pisane riječi na prisustvu i pored otežanih okolnosti, uz poštovanje mjera zbog COVIDA 19, kao i organizatoru – Vijeću crnogorske nacionalne manjine, što su pomogli i omogućili da “ovo veče bude tako lijepo i ostanje u sjećanju.

Manifestaciji je prisustvovala i Elvira Bekteši, pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Crne Gore.