Već viđeni razvoj događaja vraća Trumpa u igru i stvara blagu paniku među demokratama

Od prošle sedmice republikanski udio bijelih, srednje obrazovanih birača starijih od 30 godina u ključnim saveznim državama porastao za čak deset odsto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, a postotak Demokratske stranke u tom je razdoblju pao za četiri odsto. Biračka grupa koja je 2016. u golemom broju izašla na birališta i presudila pobjedi Donalda Trumpa posljednjih nedjelja se počela natprosječno aktivirati”, stoji u privatnom newsletteru stranke koji je na uvid dobila redakcija New York Timesa

Donad Trump i Joe Biden (Foto: Printscreen/C SPAN)

Stožer aktuelnog favorita ovogodišnje trke za Bijelu kuću, bivšeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena, svojim je stranačkim simpatizerima poslao poruku upozorenja, apelujući na njih da se ne ušuškaju u optimistične najave predizbornih anketa “jer su one i prije znale pogriješiti”.

“Uprkos tome što na nacionalnom nivou već mjesecima bilježimo uvjerljivu prednost, u saveznim državama od kojih očekujemo da nas dovedu do pobjede, poput Arizone, Sjeverne Karoline i Floride, prema vlastitim smo procjenama u prednosti od samo tri odsto, što je unutar statističke greške”, stoji u upozorenju Bidenove voditeljke kampanje Jennifer O’Malley Dillon, koja je simpatizere Demokratske stranke podsjetila na bolnu uspomenu 2016. godine.

“Kampanju do samoga kraja moramo voditi kao da ozbiljno zaostajemo u anketama. Ako smo 2016. išta naučili, onda je to da ne smijemo potcijeniti Donalda Trumpa i njegovu moć da se u fotofinišu vrati u utakmicu. Prema prosjeku anketa nismo u dvoznamenkastoj prednosti u odnosu na Trumpa. Mediji previše bombastično prikazuju naše vođstvo”, rekla je O’Malley Dillon, zabrinuta da bi najave o sigurnoj pobjedi demokrata mogle ulijeniti njihovo biračko tijelo da izađe na izbore i glasa.

ENTUZIJAZAM RASTE

Njeno otvoreno pismo je među simpatizerima Demokratske stranke počelo cirkulisati samo nekoliko dana nakon što je njihov strateg u privatnom newsletteru članove upozorio da “pojačano raste entuzijazam među republikanskim biračima”.

“Od prošle sedmice republikanski udio bijelih, srednje obrazovanih birača starijih od 30 godina u ključnim saveznim državama porastao za čak deset odsto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, a postotak Demokratske stranke u tom je razdoblju pao za četiri odsto. Biračka grupa koja je 2016. u golemom broju izašla na birališta i presudila pobjedi Donalda Trumpa posljednjih nedjelja se počela natprosječno aktivirati”, stoji u privatnom newsletteru stranke koji je na uvid dobila redakcija New York Timesa.

Na taj je trend 1. oktobra upozorio i David Wasserman, urednik The Cook Political Reporta, koji je primijetio kako republikanci u četiri od šest saveznih država u kojima je Trump 2016. pobijedio s manje od pet odsto razlike posljednjih nedjelja rapidno dodaju nove birače svom tijelu. Prema njegovoj procjeni, ove godine to rade i bitno uspješnije nego tokom prošlog izbornog ciklusa.

RURALNE ZONE

U Floridi su republikanci od predizbora u martu dodali još 195.652 novih članova, dok su ih demokrate pribrojile samo 98.362. Pennsylvania je od jula registrovala novih 135.619 republikanaca i samo 57.985 demokrata, a Sjeverna Karolina bilježi više od 83.000 republikanaca i 38.000 demokrata.

Neuralgična tačka Bidenove pobjede mogle bi biti ruralne sredine “swing” saveznih država, poput Michigana, Wisconsina i Pennsylvanije, u kojima su oba kandidata praktički izjednačena. Naime, uprkos tome što ankete Bidenu u Wisconsinu najavljuju prosječnu prednost od 5,5 odsto, Trump, koji je 2016. u ruralnim zonama te države osvojio gotovo 30 odsto glasova više od Hillary Clinton, i danas uživa osjetnu prednost. Upravo je na tu opasnost upozorio i dr. sc. Doug Schwartz, potpredsjednik ankete Quinnipiac University Poll, koji neprestano napominje kako predizborne ankete nisu predviđanja budućnosti, nego prikaz određenih društvenih trendova u nekom vremenu.

“Uprkos vrlo turbulentnoj izbornoj godini koju su obilježili pandemija, ekonomska kriza, rasni nemiri i bitka za Vrhovni sud, Biden uživa stabilnu prednost u odnosu na Trumpa, koja varira između 7 i 11 odsto. No, valja napomenuti da se prosjek njegove prednosti u rujnu malo spustio”, rekao je Schwartz.

I on je podsjetio na fenomen iz 2016. godine koji je presudio ishodu izbora.

POGREŠNE ANKETE

“Građani koji su se u posljednjem trenutku odlučili za kandidata u natprosječnom su broju u odnosu na svoju demografsku zastupljenost u toj saveznoj državi podržali Donalda Trumpa. Clinton je tada, na primjer u Wisconsinu, uživala prosječnu prednost od čak šest odsto, a na kraju je izgubila svih deset elektorskih glasova zbog samo jedan odsto razlike u korist Trumpa”, objasnio je Schwartz.

Demokrate su, navodno, zabrinute i oko toga hoće li njihovi birači, koji ove godine zbog pandemije koronavirusa planiraju pojačano koristiti dopisno glasanje, listiće valjano ispuniti kako bi njihov glas bio uzet u obzir. Štaviše, barem dosad, birački korpus Demokratske stranke nije podnio očekivani broj zahtjeva za korišćenje dopisnog glasanja od onoga koje su očekivali.

U većini “swing” saveznih država samo je 57,4 odsto demokrata podnijelo zahtjev do 13. oktobra, čime bi se njihov glas na izbornu noć mogao izjednačiti s republikancima koji, uprkos ugroženosti od zaraze koronavirusom, 3. novembra planiraju izaći na birališta.

ČETIRI KLJUČNA PROBLEMA JOEA BIDENA

1. Upozorenje Jennifer O’Malley Dillon
“Ne smijemo potcijeniti Donalda Trumpa i njegovu moć da u fotofinišu preuzme vođstvo uprkos zaostatku u anketama”

2. Republikanci imaju više birača u swing državama
Demokratski strateg je kolege upozorio da posljednjih nedjelja primjećuje pojačan entuzijazam među biračkim tijelom koje je Trumpa dovelo na vlast 2016. godine

3. Ruralne zone ključnih država
Iako Biden uživa priličnu prednost, u ruralnim zonama “rđavog pojasa” izjednačen je sa svojim rivalom, a upravo su ti građani u natprosječnom broju 2016. izašli na birališta

4. Izlaznost i ispunjavanje anketa
Demokrate su zabrinute hoće li ove godine njihovi birači, među kojima milioni njih prvi put glasaju dopisnim putem, valjano ispuniti listić kako bi njihov glas 3. novembra bio važeći.

Izvor: “Jutarnji list”

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH