Eskalacija odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Foreign Policy i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne, u kojima će Iran ubrzati napore za proizvodnju nuklearnog oružja

Foto: Printscreen/Guardian

Zvanični Washington obrazložio je ubistvo zapovjednika elitnih snaga Revolucionarne garde Qassema Soleimanija prijetnjama po američke diplomate i vojsku, ali se sada strahuje da će ubistvo jednog od najmoćnijih iranskih generala gurnuti Bliski istok u još veći haos, prenosi agencija Tanjug.

Međusobne prijetnje Washingtona i Teherana nakon ubistva iranskog generala produbile su strahove u vezi s mogućim ratom i opštim haosom na ionako nestabilnom Bliskom istoku, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija, ističući da je iransko napuštanje nuklearnog sporazuma najjasnija prijetnja zaoštravanjem tenzija, koje uključuju i druge aktere iz regije.

SKOK CIJENA NAFTE

Eskalacija odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Foreign Policy i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne, u kojima će Iran ubrzati napore za proizvodnju nuklearnog oružja.

Spektar mogućih iranskih odgovora uplašio je tržišta nafte, naglašava Foreign Policy, dodajući da su cijene nafte u petak skočile za više od četiri odsto, na gotovo 70 dolara po barelu.

Analitičari strahuju da će Iran nastaviti napade na regionalnu naftnu infrastrukturu nakon ranijih udara na tankere u blizini Hormuskog moreuza i ključni saudijski naftni pogon koji su privremeno omeli proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji u septembru 2019.

Nekoliko američkih zakonodavaca kritikovalo je jednostrano djelovanje predsjednika Donalda Trumpa upozoravajući na povećanu mogućnost velikog sukoba, dok su pojedini stručnjaci s Bliskog istoka rekli da posljednjim potezom SAD rizikuje pokretanje nepredvidljivih događaja.

Iako većina analitičara očekuje da će se Iran suzdržati od potpunog obračuna s američkom vojskom, ipak je moguće očekivati više napada Revolucionarne garde i proiranskih jedinica u Iraku.

Veća potencijalna prijetnja jesu ubrzani napori Irana u potrazi za nuklearnim oružjem, a otkad se Trumpova administracija povukla iz nuklearnog sporazuma 2018, Iran je obogatio više uranija nego što je to dopušteno sporazumom, pa je postalo lakše razviti bombu i ta nuklearna akceleracija mogla bi povećati rizik od regionalnog sukoba, zaključuje Foreign Policy.

KULTURNE METE

Iran je u nedjelju saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja iz nuklearnog sporazuma potpisanog sa svjetskim silama 2015, ističe agencija AP.

Najava predstavlja najjasniju prijetnju širenjem nuklearnog oružja, koja dodatno povećava regionalne tenzije jer je iranski dugogodišnji neprijatelj Izrael obećao da nikad neće dopustiti Iranu da proizvede atomsku bombu, ukazuje AP.

Jedna od rijetkih utješnih osobina neispravnog, egocentričnog i sujetnog pristupa Trumpa predsjedništvu jeste njegov relativni oprez pri raspoređivanju američke vojne moći u inostranstvu, čega se u više od tri godine i pridržavao, ali to više nije moguće, ocjenjuje urednički tim britanskog Guardiana.

Riječ je o potezu koji je bio toliko rizičan da su ga ranije odbijali i George Bush i Barack Obama jer su znali da bi napad na vođu snaga Quds mogao dovesti do rata protiv Irana. No, Trump je objavom na Twitteru, ističući američku zastavu, odlučio iskoristiti priliku. Samim tim ugrozio je sigurnost SAD-a i stabilnost na Bliskom istoku, ocjenjuje Guardian.

Neposredno objašnjenje za ubistvo pružio je Pentagon, koji je rekao da je general Soleimani planirao napade na američko diplomatsko osoblje i članove službi u regiji. Tome je prethodila smrt američkog zaposlenika tokom raketnog napada proiranske posredničke jedinice, ističe britanski dnevnik.

Budući da Iran već prijeti oštrom odmazdom zbog ubistva zapovjednika snaga Quds, američki predsjednik jasno je utvrdio da je najbolji potez protiv eskalacije sukoba unaprijed povećati uloge, navodeći šta će se dogoditi ako Teheran krene u realizaciju prijetnji, ocjenjuje BBC-jev analitičar Jonathan Marcus.

Britanski medij podsjeća da je Trump posredstvom Twittera upozorio Iran da SAD “cilja” 52 iranska mjesta, od kojih su neka izuzetno važna za Iran i iransku kulturu, i da će napasti “vrlo brzo i jako” ako Teheran napadne Amerikance ili američku imovinu.

Trumpov tvit zanimljiv je na mnogo načina, ukazuje Marcus, ističući da njegovo spominjanje ciljeva važnih “iranskoj kulturi” sugeriše mnogo širi spisak ciljeva, ne samo onih koji se odnose na vlast, vojsku ili privredu. Trump nastoji izvesti neku vrstu zastrašivanja, ali je, ukazuje analitičar BBC-ja, više puta naglašavao i svoj zamor i zamor Washingtona zbog američke vojne uključenosti u regiji.

REPUBLIKANCI JEDINI UTIČU NA TRUMPA

Kriza između SAD-a i Irana još nije dosegla tačku bez povratka i glasovi razuma to mogu spriječiti, ocjenjuje urednički tim New York Timesa, dodajući da su uticajni republikanski senatori jedini ljudi koji imaju moć da utiču na Trumpa.

Iran se oslanja na mrežu posredničkih snaga iz Jemena, Sirije, Iraka i Libana, ističe New York Times, ukazujući da su se prethodni američki predsjednici suzdržavali od atentata na Soleimanija zbog iranske sposobnosti da na napade odgovori asimetričnim nasiljem uz pomoć posredničkih militantnih jedinica.

Napad u kojem je stradao Soleimani uzdrmao je Irak, pojačavajući dugogodišnju bojazan da će tlo te države ponovo postati polje za krvavi rat između Washingtona i Teherana, ukazuje Washington Post, ističući da je u Bagdadu strah od rata akutniji jer su potencijalne posljedice kobnije.

U subotu su, osim pogrebne povorke Soleimaniju, ulice Bagdada bile gotovo puste, piše Washington Post, dodajući da Bagdad sada nosi odjeke neizvjesnosti koja je prethodila američkoj invaziji 2003.

Iran je obećao osvetu protiv SAD-a zbog ubistva Soleimanija, a Trumpova administracija saopštila je da šalje hiljade dodatnih vojnika na Bliski Istok, pa se ta regija mora pripremiti na moguću eskalaciju nasilja – možda s Irakom u centru oluje, ukazuje vašingtonski list, prenosi Al Jazeera.