Ko je Julian Assange?

WikiLeaks je došao u centar međunarodne pažnje kad je 2010. godine počeo objavljivati vojne i diplomatske tajne američke vojske uz pomoć saradnika u printanim medijima

Julian Assange prilikom današnjeg hapšenja (Foto: Printscreen)

Julian Paul Assange (rođen 3. jula 1971. godine u Australiji) je programer, urednik, aktivista, izdavač i novinar, osnivač WikiLeaksa koji je nakon sedam godina skrivanja u ambasadi Ekvadora danas uhapšen u Londonu.

Jedna od advokatica Assangea, Jen Robinson, na svom Twitter profilu potvrdila je da je osnivač WikiLeaksa uhapšen ne samo zbog kršenja uslova puštanja na uslovnu slobodu, već i zbog zahtjeva SAD-a za izručenje.

Assange je postao poznat kao glavni urednik i osnivač WikiLeaksa, organizacije koja objavljuje tajne informacije i povjerljiva dokumenta od anonimnih izvora, tzv. zviždača (whistleblowers, eng).

Assangea je još u mladosti zanimalo hakovanje, a radio je i kao programer.

Slavu je stekao svojim radom u WikiLeaksu, koji je osnovao 2006, i od tada se počeo pojavljivati u javnosti širom svijeta i govoriti o slobodi medija, cenzuri i istraživačkom novinarstvu.

WikiLeaks je došao u centar međunarodne pažnje kad je 2010. godine počeo objavljivati vojne i diplomatske tajne američke vojske uz pomoć saradnika u printanim medijima.

Podsjetimo i da je bivši vojnik Bradley Manning (koji je poslije promijenio pol i postao Chelsea, op.pr.) optužen za davanje podataka WikiLeaksu.

No, vraćamo se na Assangea i na priču iz Švedske.

Prilikom boravka u Švedskoj, u avgustu 2010, tamošnja policija počela je da istražuje njegovu umiješanost u silovanje, ali istraga je prekinuta, da bi se za dva mjeseca podigao nalog za hapšenje, pa se Assange svojevoljno prijavio u policijsku stanicu u Londonu, gdje se u tom trenutku nalazio.

Nakon deset dana u zatvoru Wandsworth, pustili su ga slobodu uz kauciju, stavili mu elektronsku narukvicu, uz obavezu da se svaki dan javi u policijsku stanicu.

Nakon što je vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio njegov zahtjev za ukidanje naloga za hapšenje zbog kojeg se suočio s izručenjem u Švedsku, Assange se od 19. juna 2012. nalazio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je u međuvremenu dobio diplomatski azil, koji mu je prije nekoliko dana ukinut.

Švedsko pravosuđe je u međuvremenu odbacilo prijavu, ali britanske vlasti sve vrijeme napominju kako će uhapsiti Australijanca kada napusti ambasadu jer krši svoj uslovni dopust bježanjem.

Britanska vlada i ranije je isticala da želi da izruči Assangea Švedskoj ako pokuša da napusti ambasadu, dok Assange tvrdi da ga Švedska vlada traži samo zato da ga može izručiti Sjedinjenim Američkim Državama gdje bi mu sudili za veleizdaju zbog objavljivanja diplomatskih poruka, a možda bi ga i pogubili.

Za vrijeme koje je proveo u Engleskoj, tokom 2012, Assange je bio voditelj političke emisije “World Tomorrow”, u kojoj su mu sagovornici bile najpoznatije političke vođe našeg doba i koja se prikazivala na Russia Today TV.

Godine 2009. osvojio je nagradu Amnesty International „UK Media Award“, zbog objavljivanja informacija o ubistvima u Keniji koje je proširila i objavila Kenya National Commission on Human Rights (KNCHR) u svom istraživanju “Plač krvi”.

Primajući nagradu Assange je rekao:

„Ovo je odraz hrabrosti i snage kenijskog građanskog društva koje je ovu nepravdu dokumentovalo”.

Godine 2010. Assange je dobio Sam Adams Award, a po izboru čitatelja magazina “Time” izabran je osobom godine 2010. U aprilu 2011. je na listi 100 najuticjnijih ljudi prema magazinu “Time”. Neformalna anketa urednika “Postmedia Network” prozvala ga je najboljim novinarem godine nakon što su šest urednika od njih deset tvrdili da je Assange „bitno uticao na način na koji se informacija prikazuje i objavljuje“.

“Le Monde”, jedna od pet publikacija koje su sarađivale s WikiLeaksom prilikom objavljivanja dokumenata, izabrao ga je osobom godine. U februaru 2011. objavljeno je da je Sydney Peace Foundation sa Univerziteta u Sydneyu dodijelio Assangeu Sydneysku nagradu za mir za svoju „izuzetnu hrabrost i inicijativu u težnji za ostvarenjem ljudskih prava“.

Nagrada je u četrnaestogodišnjoj istoriji dodijeljena pet puta, a dobili su je Nelson Mandela, Dalaj Lama, Tenzin Gyatso, Daisaku Ikeda i Julian Assange.

U julu 2011. Assange je dobio nagradu za novinarstvo Martha Gellhorn. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje novinarima „čiji rad je uticao da se shvati prava istina i objavi istina koja štetno utiče na propagandu ili oficijelne vođe“.

Izvor: Radiosarajevo.ba

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!