“A, gde je pečat?”: Pet godina je prošlo a Zoran još čeka pare, nosi ruske cipele stare 19 godina i mašta da uđe u rijaliti (VIDEO)
Pitanje koje je Petrović postavio svom kolegi dok je čitao zahtjeve učesnika radničkog protesta, pretvorilo se u repliku koja se i danas citira, a snimak ovog događaja oborio je sve rekorde na YouTubeu.
“A, gde je pečat?”
Ove četiri riječi pretvorile su Nišliju Zorana Petrovića (59) u regionalnu medijsku zvijezdu i zasmijale čitav Balkan. Pitanje koje je Petrović postavio svom kolegi dok je čitao zahtjeve učesnika radničkog protesta, pretvorilo se u repliku koja se i danas citira, a snimak ovog događaja oborio je sve rekorde na YouTubeu.
Pet godina kasnije u životu bivšeg radnika “Građevinara” nije se promijenilo skoro ništa: pare koje mu je firma ostala dužna nije dobio, još nosi cipele koje je prije 19 godina kupio u Rusiji i svakog petka sjeda na bicikl kako bi iz sela Medoševac stigao u Niš na radnički protest.
OD SLAVE NEMA VAJDE
“Slava mi nije donijela ništa, a znam da su neki drugi na meni lijepo zaradili. Kratko sam radio u jednoj diskoteci za neku siću gdje sam udarao pečate djevojkama, ali žena mi je zabranila, jer je bila ljubomorna. Zvali me sa raznih televizija, čak iz Slovenije mi se javljali neki ljudi, bajkeri iz Kumanova se slikali sa mnom, ali sad su me svi zaboravili. Ja, eto, kad imam neki posao u nekoj državnoj službi iskoristim to kao neku preporuku, da me prime preko reda. I pali to, vole ljudi da me sretnu”, priča Petrović.
ČEKA ZAOSTALE PLATE
U očekivanju para koje nikako da stignu, Zoran živi od ženine penzije i njivice koju mu je otac ostavio, piše Telegraf.rs. Cijeni da mu firma duguje oko 3.000 eura i ne prestaje da se nada.
“Kupio bih novi bicikl”, kao iz puške odgovara na novinarsko pitanje šta bi prvo uradio sa parama.
Na moru nije nikad bio. Vidio ga je samo jednom kad je radio u Izraelu. Planine ga ne interesuju od kada se opet, poslovno, smrzao u Sibiru, pa na turizam pare ne bi potrošio.
POKLON ZA UNUČE
“Čekam prvo unuče u maju, njemu bih nešto kupio”, povjerava se Zoran, ali odmah nastavlja da je izgubio vjeru u obećanja političara da će mu krvavo zarađen novac biti isplaćen.
“Obećao nam Vučić pare, gradonačelnik Darko Bulatović nas je podržavao, a sad kad prođe dok dolazi na posao neće ni dobar dan da kaže”, kaže Petrović.
SVIMA BIH POŽELIO ŠTO VIŠE SMIJEHA: SMIJEH JE DOBAR ZA ZDRAVLJE
Sebi i svojim sugrađanima u Novoj godini bi poželio ono što je njega proslavilo.
“Smijeh, jer je on dobar za zdravlje, a meni je drago što sam zasmijavao narod. E, sad ono jeste – kad nema para, nema ni smijeha. Ali, možda ćemo mi doći do naših para, jer imamo novu strategiju. Nećemo više blokirati željeznicu, ionako imaju samo dva vagona. Idemo da stanemo na novi autoput, pa kom opanci, kom obojci”, dodaje borbeni Nišlija.
Petrović kaže da bi se rado okušao u nekom rijalitiju.
“To je ludilo šta se tamo u Parovima radi. Imam ja porodicu, nisam za to. A, i žena mi ljubomorna, doduše u mojoj kući se zna da pijevac pjeva, a ne kokoška… Ali, opet, nije u redu zbog sinova. A, u Zadrugu bih možda ušao, ali opet bih držao do svog dostojanstva. Džaba ti i pare ako obraz izgubiš”, kaže Petrović, prenosi Telegraf.
Komentari