Na današnji dan, prije 25 godina, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su, a kasnije i u nekim drugim mjestima, izdale zapovijed putem lokalnog radija kojom se zahtijeva od nesrpskog stanovništva da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tog dana je počela kampanja zločina u kojoj su sprovedene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 odsto Bošnjaka i Hrvata sa teritorije opštine Prijedor

Foto: Printscreen

Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima, piše Al Jazeera.

Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović iz Prijedora javlja da su zabilježene dvije važne stvari u tom gradu.

“Prva važna stvar je podatak da je Gradska skupština otkazala sjednicu kako bi svi oni koji žele da budu u koloni sjećanja to urade. Druga važna stvar je da su lokalne novine ‘Kozarski vjesnik’ objavile imena 102 ubijene djece”, ističe ona.

Dodaje kako i dalje roditelji ne mogu da dobiju dozvolu za spomenik ubijenoj djeci, nema memorijala žrtvama, ali i da među građanima vlada ćutnja jer mnogi ne govore pošto misle da bi imali problema.

ZAPOVIJED PUTEM RADIJA

Na današnji dan, prije 25 godina, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su, a kasnije i u nekim drugim mjestima, izdale zapovijed putem lokalnog radija kojom se zahtijeva od nesrpskog stanovništva da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Foto: Printscreen

“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice”, zvučao je poziv upućen preko Radija Prijedor tog 31. maja 1992. godine.

Tog je dana počela kampanja zločina u kojoj su sprovedene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 odsto Bošnjaka i Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

Obilježavanjem Dana bijelih traka pokrenuta je inicijativa “Jer me se tiče”.

Cilj im je ostvarivanje ljudskih prava i sloboda za sve, bez obzira na etničku pripadnost, kao i borba za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale.

MEĐU ŽRTVAMA I 102 DJECE

“Kao akt sjećanja i saosjećanja, mi ćemo oko ruke nositi bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta i poricanja zločina”, kažu u inicijativi “Jer me se tiče”.

Prema podacima Udruženja “Izvor”, tokom rata je ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, ali i Hrvata Roma, Albanaca i Srba. Među žrtvama je bilo i 258 žena i 102 djece.

Dan bijelih traka će, takođe, biti obilježen i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, a sjećanje na zločine počinjene nad nesrbima u Prijedoru 1992. godine biće obilježeno i u Zagrebu.

Foto: Printscreen

U glavnom gradu Hrvatske sjećanje na žrtve zločina koji se dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine organizuje Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

SJEĆANJE NA SVE ŽRTVE

Mreža za izgradnju mira oglasila se danas saopštenjem za javnost u kojem navodi da će organizacije koje okuplja danas obilježiti Dan bijelih traka.

“Dan bijelih traka danas ćemo svi obilježiti. Izaći ćemo na ulice Prijedora. Izaći ćemo i u Banjaluci, Konjicu, Mostaru, Sanskom Mostu, Sarajevu, Sokocu, Zenici, Tuzli i mnogim drugim gradovima i mjestima. Izaći ćemo da podržimo i obilježimo stradanje 102 djec. Stradanje više od 3.000 nevinih ljudi. Ali i da sjetimo 100.000 ljudi koji su stradali u ratu BiH”, saopšteno je iz Mreže za izgradnju mira.

“Jer Dan bijelih traka je nadrastao Prijedor, nadrastao je i BiH, to je obilježavanje zločina nad svim nevinim ljudima, djecom svih nacija. Dan bijelih traka je pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom. Dan bijelih traka je dan pobjede empatije nad negiranjem zločina. Neophodno se sjetiti svih žrtava. Jer žrtva nema naciju, a mi svi nismo zločinci. I svaku žrtvu je potrebno prepoznati. Danas u Prijedoru, sutra u svim gradovima”.

Iz Mreže ističu da se ljudska prava i mir tiču svih nas.

“Ne možemo, ne smijemo pokleknuti, odustati, ne progovoriti. Naša obaveza je da putem spomenika, naracije, udžbenika, uz saradnju i podršku institucija, obilježimo i prepoznamo stradanje djece, građanki i građana Prijedora. Danas Prijedora, sjutra svih mjesta stradanja”.

Foto: Printscreen

Mreža za izgradnju mira okuplja 120 organizacija i škola iz čitave BiH.

ZAJEDNO PROTIV NEGIRANJA

Udruženje žrtava i svjedoka genocida, povodom obilježavanja Dana bijelih traka, kroz inicijativu “Zajedno protiv negiranja”, poziva građane i javne institucije u Sarajevu da na svojim kancelarijskim prozorima postave bijele čaršafe i nose bijele trake u znak solidarnosti s Prijedorčanima koji su 1992. godine morali da nose bijele trake na rukavima i označe svoje domove.

Cilj ovih aktivnosti, kako navode iz Udruženja, jeste da “budemo glas i podrška onima koji više nisu s nama, a posebno 102 ubijene djece Prijedora i više od 3.000 ubijenih civila kojima prijedorska vlast do danas osporava izgradnju spomen-obilježja”.

“Najmanje što možemo da uradimo jeste da ne dozvolimo da se nevine žrtve zaborave i počinjeni zločini negiraju. Pozivamo građane Sarajeva da stave bijele trake i čaršafe i da budu glas protiv negiranja zločina”, poručuju iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ističu da je naredba koja je izdata putem lokalne radio-stanice da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim čaršafima, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke, bio jedan u nizu poteza ponižavanja, maltretiranja i psihološkog ubijanja civilne populacije koja je većinom završila u zloglasnim logorima, gdje su mučeni, zlostavljani i ubijeni.

“Fašistička strategija etničkog čišćenja i ubijanja civilnog stanovništva se odvijala i u drugim gradovima takozvane Srpske Republike u BiH gdje je nesrpsko stanovništvo moralo da nosi bijele trake. Zločin i golgotu kroz koju je prošlo na hiljade djece, žena i muškaraca, bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti preživljavaju eho Drugog svjetskog rata i Holokausta”, saopšteno je iz tog udruženja.