U organizaciji Udruženja “Luksemburg-Crna Gora” promovisan časopis “Komun@”

Promocija multimedijalnog karaktera izazvala je veliku pažnju, jer se prvi put u zemlji gdje živi oko 10.000 crnogorskih iseljenika promovisao časopis koji se bavi običajima, tradicijom i kulturnom baština svih naroda koji žive u Crnoj Gori, saopštili su organizatori

U organizaciji Udruženja “Luksemburg-Crna Gora”, a u okviru proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, u Luxemburgu je minulog vikenda promovisan podgorički časopis “Komun@”.

Promocija multimedijalnog karaktera izazvala je veliku pažnju, jer se prvi put u zemlji gdje živi oko 10.000 crnogorskih iseljenika promovisao časopis koji se bavi običajima, tradicijom i kulturnom baština svih naroda koji žive u Crnoj Gori, saopštili su organizatori.

Poznata spisateljica i autorka brojnih intervjua Branka Bogavac na promociji je istakla da duguje veliku zahvalnost organizatorima koji su, kako je rekla, na najljepši način pokazali da se svoja otadžbina ne zaboravlja, da treba da se održavaju veze sa njom i da su organizacijom ove promocije u okviru obilježavanja velikog datuma u istoriji Crne Gore i njenog Dana nezavisnosti na najbolji način pokazali važnost širenja kulturnih veza i kulture svih naših naroda i potrebu žive razmjene sa domovinom i ljudima koji stvaraju u njoj.

“’Komuna’ je, mogu slobodno reći, napravila ‘kulturnu revoluciju’ kada je riječ o afirmaciji naše baštine i zato je postala kulturni fenomen Crne Gore. Iako posvećena baštini, ona je, u stvari, vizija jedne ljepše, duhovnije i mirnije budućnosti koja će se, duboko vjerujem, ponovo nadviti nad našim narodima, jer poslije velikog mraka uvijek dođe neka snažna svjetlost da pobijedi”, rekla je Bogavac.

Ona je kazala da je “Komun@” “neprofitni časopis namijenjen krhkom osjećanju životnih i duhovnih vrijednosti koje su u posljednje vrijeme tako dramatično narušene u svim kulturama naših naroda”.

“Taj tako maleni, ali po sadržini veliki časopis, prvo je osvajao srca čitalaca u Crnoj Gori, sve terene od sjevera do juga, a sada krči put u svim zemljama na svim kontinentima gdje žive naši ljudi i šalje poruku -čuvajmo naše blago i baštinu, živimo zajedno kao civilizovani ljudi, družimo se, računajmo jedne na druge, oslobodimo se mržnje i zavisti koje nas porobljavaju i razdvajaju, oprostimo jedni drugima”, kazala je Bogavac, prenosi rtcg.me.

Književnik i scenarista Remzo Hajdarpašić istakao je da će, ako ga ljudi budu pitali kakav je to časopis “Komun@”, reći da je to pravi muzej.

“Muzej koji se drži u rukama i koji ima dosta prednosti u odnosu na klasične muzeje. Sveobuhvatan je, dostupan svima. Muzej koji možete pokloniti prijateljima i time ih zasigurno oplemeniti. Svi oni koji ga čitaju i druže se sa ‘Komunom’ će se obogatiti znanjem iz prošlosti Crne Gore i to onim neprocjenjivim bogatstvom koje čovjek nosi dok je živ. Da je sreće, ovo bi bio državni projekat zato što ne postoji bolji način da se upozna Crna Gora od iščitavanja ‘Komune’. Tu imamo sve što karakteriše jednu državu: narod, istoriju, geografiju, kulturu”, kazao je Hajdarpašić.

Književnik i glavni urednik revije “Bihor” Faiz Softić, rekao je da ništa ne nastaje slučajno.

“Ni časopis ‘Komun@’ nije slučajna pojava, već izraz želje i potrebe da se dodatno skidaju naslage buđi i praha sa crnogorske kulture, istorije, da se rasvjetljava izuzetno bogata kulturna baština Crne Gore, svih naroda koji žive u njoj i koji su svojim vjekovnim postojanjem ostavili dubok trag u kulturi ovoga podneblja”, rekao je Softić.

On je dodao da je, kada je u pitanju “Komun@”, najbitnije povezivanje gradova kroz razne teme, svodeći sve to na jedno mjesto – na svoje stranice, čime se ne širi samo znanje o gradovima i njihovim kulturnim osobenostima, već i jedna vrsta ljubavi i prijateljstva među njima, što je od neprocjenjive važnosti za multietničko i multikulturalno društvo, kakvo je crnogorsko u državotvornom smislu”.

“Ovaj časopis pretenduje, ili on to možda i jeste – crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti, na čemu se temelji budućnost kulture, pa ako hoćete i istorije u Crnoj Gori, koja je bila vrlo turbulentna i koja je unesrećila mnoge porodice i zatrla mnoga ognjišta”, istakao je Softić.

Direktor “Komune”, Amer Ramusović, rekao je da su različitost i multietičnost bogastvo Crne Gore, ali da država koja nema svoje kulturno blago, svoje nedvojbeno vlasništvo nad njim nije država i da pojedinac koji ne posjeduje kulturnu baštinu svog naroda, kao što posjeduje svoju kuću, ne može imati svoju identitetsku svojinu.

“To i vi ovdje u Luksemburgu dokazujete i dokazivali ste svih ovih teških i turbulentnih godina koje su za nama. Vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša domovina zajedno sa Crnom Gorom”, rekao je on.

Ramusović je rekao da je optimista i da smatra da će oni koji žive u Crnoj Gori, zajedno sa brojnom dijasporom koja je iz ko zna kojih razloga stigla i u Luksemburg, nastojati da sačuva i te kako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se i opredijelila i “Komun@”.

“Taj put će, uvjeren sam, biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evroatlantskih zemalja i, ako bog da, za par godina zajedno sa Luksemburgom i ostalima i u Evropskoj uniji”, rekao je Ramusović.

Na promociji su prikazana dva filma – jedan o razvoju i veoma uspješnom petogodišnjem periodu od kada se štampa časopis i drugi koji govori o suživotu i ljubavnim pričama iz Podgorice koje su ušle u legendu, poput ljubavi Feride Osmanagić sa crnogorskim kapetanom Ilijom Raičkovićem i “Jelki koja ljubi Janka”. U muzičkom programu učestvovao je Goran Vratnica iz Brisela koji je pjevao izvorne crnogorske pjesme.

Medijator večeri bila je Mirnesa Sadovic Sijarić.

Promociji su, između ostalih, prisustvovali i Remzija Camić, počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu, Predrag Stamatović, ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji, i Samir Agović, predsjednik Opštine Petnjica, kao i Branka Šćepanović, Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Andrijana Anči Dabetić i Dijana Hazirović.

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH
error: Content is protected !!