U Prijepolju će predsjednik Opštine Dragoljub Zindović primiti članove porodica žrtva, a zatim će na spomen-obilježje posvećeno otetim i ubijenim putnicima biti položeno cvijeće i odana počast. Medžlis Prijepolja Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) će istim povodom organizovati mimohod ćutnje i komemorativnu akademiju “Štrpci bez mezarja”, na kojoj je, pored predstavnika IZ-a, najavljeno učešće predstavnika Vlade Srbije i lokalne samouprave

U Prijepolju i Beogradu danas će prigodnim skupovima i mirovnim akcijama biti obilježene 24 godine od zločina u Štrpcima, kada je iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar oteto i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.

Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava, organizuju mirovnu akciju u crnini i ćutanju, ispred glavnog ulaza u beogradsku željezničku stanicu.

U Prijepolju će predsjednik Opštine Dragoljub Zindović primiti članove porodica žrtva, a zatim će na spomen-obilježje posvećeno otetim i ubijenim putnicima biti položeno cvijeće i odana počast.

Medžlis Prijepolja Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) će istim povodom organizovati mimohod ćutnje i komemorativnu akademiju “Štrpci bez mezarja”, na kojoj je, pored predstavnika IZ-a, najavljeno učešće predstavnika Vlade Srbije i lokalne samouprave, piše radiosarajevo.ba.

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u opštini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije “Osvetnici”, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (opština Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora).

Saradnjom tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine, 5. decembra 2014. godine srpska policija je uhapsila pet osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Štrpcima. Na području Bosne i Hercegovine uhapšeno je deset osumnjičenih. U Srbiji, među uhapšenima za ratni zločin u Štrpcima nalazi se i Gojko Lukić (1956), brat haškog osuđenika Milana Lukića.

U BIH U TOKU SUĐENJE DESETORICI OPTUŽENIH

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U Srbiji, suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima još nije počelo, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.

Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba je bila hrvatske nacionalnosti i jedna arapskog porijekla.

Bivši srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je, nakon hapšenja osumnjičenih, tada ocijenio da je zločin u Štrpcima “zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu”.

“Mi smo zapazili praktično zataškavanje. I zataškavanje i uklanjanje tragova zločina. I zbog toga, zbog svega što smo zapazili, i zbog toga što smo videli da to čini država, to se može nazvati i državnim zločinom. Mi ćemo u našoj istrazi pokušati da dođemo do viših nivoa, pomagača, podstrekača i, uopšte, svih modaliteta saučesništva. Međutim, sada smo otkrili neposredne izvršioce i na neki način mislim da je i to uspjeh”, rekao je tada Vukčević za beogradske medije.

Žrtve zločina u Štrpcima su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (rijeka Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.

U Prijepolju, opštini iz koje je bila većina žrtava otmice, pored starog mosta na Limu, 2009. godine otkriveno je spomen-obilježje žrtvama iz stanice Štrpci. Na bijelom mermernom kamenu u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika nišana ispisana je poruka “Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti”.

POLOŽILI CVIJEĆE

Predstavnici Delegacije Foruma Bošnjaka Crne Gore (FBCG) položili su 19 ruža za žrtve zločina na Željezničkoj stanici Štrpci kod Priboja i poručili da su svi dužni da sve učine kako se slično ne bi ponovilo.

Predsjednik Foruma Bošnjaka Crne Gore Husein Tuzović kazao je da taj kobni, 27. februar 1993. godine, nikada ne treba zaboraviti.

“Na maloj željezničkoj stanici zločinci Radovana Karadžića i njegovi poslušnici skinuli su iz voza Beograd-Bar 18 građana Crne Gore islamske vjere i jednog katoličke, penzionisanog kapetana JNA, koji je išao za Podgoricu da posjeti sina regruta”, naveo je Tuzović.

Oni su, kaže on, isto veče transportovani u Višegrad, gdje su ih Milan Lukić i njegovi razbojinici sa mosta na Drini ubili i bacili u rijeku.

“Sve su to bili nedužni ljudi od kojih je većina išla svojim porodicama. Među njima su bili četrnaestogodišnji Senad Đečević, unuk poznate staropodgoričke porodice, Ismet Babačić i ostali, a oni su najmlađi ljudi tog zločina”, rekao je Tuzović, piše agencija MINA, prenose “Vijesti”.

On je rekao da još nema informacije o sudbini podignutih optužnica, kao ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.

“Nažalost, nema ni bilo kakvog odgovora ni na prošlogodišnji javni apel FBCG da se nadležni državni organi Crne Gore razmjenom raspoložive dokumentacije sa nadležnim organima susjednih država uključe u rasvjetljavanje ovog, kao i svih drugih zločina počinjеnih u istom periodu nad građanima Crne Gore ili, u ime Crne Gore, nad građanima drugih država, odnosno ostalih bivših jugoslovenskih republika”, poručio je Tuzović.

Prema njegovim riječima, svi su dužni da učine da se slično više ne ponovi.

Na spomen-parku na Pobrežju u Podgorivci cvijeće su položili predstavnici Foruma Bošnjaka Glavnog grada, porodica stradalih i Hrvatske građanske inicijative.

V. d. predsjednika Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić i predstavnici Foruma mladih položili su vijenac na spomen-obilježje Pobrežje.

“Sjećanje na žrtve u Štrpcima je naša obaveza, ne samo prema onima koji su tog dana bili u vozu već i prema njihovim porodicama, svim budućim generacijama i nama samima. Takođe, ovo je jasna poruka svima onima koji su pripremali i učestvovali u ovom zločinu da ne odustajemo od njegovog rasvjetljavanja. Žrtve i njihove porodice, kao i demokratsko društvo očekuju pravdu. Do pravde u ovom slučaju moguće je doći međuregionalnom institucionalnom saradnjom. Vlade i pravosudni organi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine radi kompletnog rasvjetljavanja i procesuiranja svih počinioca ovog zločina moraju uspostaviti saradnju. To je jedini put za istinsko suočavanje s prošlošću, radi svjetlije budućnosti i demokratizacije regiona”, rekla  je Jasavić.