Tradicionalna manifestacija „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ održana je i ove godine 29. i 30. oktobra u gradu Rumelanžu, na jugu Luksemburga.

U sklopu manifestacije obilježeno je i sedam godina postojanja Zavičajnog kluba „Bihor“.

Na manifestaciji je upriličen bogat i raznovrstan kulturno-umjetnički program. Posjećenost je bila iznad svih očekivanja, a mnogi su doputovali iz brojnih evropskih zemalja kako bi propratili taj dvodnevni događaj, jedinstven u dijaspori.

Iz Francuske je doputovao pjesnik Edhem Mrđanović, iz Holandije književnica Safeta Osmičić, Rahim Agović – autor više priča, kao i Enes Nuhović i braća Fako i Džafer Džigal. Prisustvovali su i prof. dr Redžep Škrijelj, profesor na Univerzitetu u Novom Pazaru, Rifat Rastoder, publicista iz Podgorice, prof. dr Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, književnik Safet Hadrović Vrbički (Rožaje), Mirsad Rastoder (Podgorica), Saladin – Dino Burdžović, Rifat Stanković i Safet Hadžibulić (Njemačka), akademski slikar Dževdet Nikočević (Podgorica – Sarajevo) i pjesnikinja Melida Travančić (Tešanj – BiH).

Prvi put na ovoj manifestaciji učestvovao je i jedan od najvećih pisaca Luksemburga, Lambert  Schlechter.

Manifestaciju je otvorio počasni član Udruženja Mirsad Rastoder.

“Vi znate da je svaka osmišljena aktivnost od značenja za njegovanje bihorskog, odnosno bošnjačkog identiteta za mene posebna poslastica i radost. Zato organizatorima dugujem veliko hvala za poziv da učestvujem na ovoj kulturnoj gozbi, a posebno za ukazano povjerenje da se obratim na otvaranju ove značajne manifestacije, koja će na najljepši način oplemeniti sedmu godišnjicu vrijednog rada ZK ‘Bihor“, rekao je Rastoder.

On je naglasio da je po mnogim mitskim tumačenjima sedmica oznaka za ljubav, život, sreću, plodnost, obnovu…

“Zaista vi ste sve to ugradili u ime ovog Kluba koje se sa izuzetnim uvažavanjenjem pominje u domovini i evropskim državama. Zaslužili ste to ogromnim trudom, ljubavlju, entuzijazmom i nadasve organizacionim jedinstvom koje je za primjer.

Naš dragi Faiz Softić u jednoj slojevitoj pjesmi koju treba čitati kaže: ‘Moj Bihore, rano moja’… , a ja ću to okrenuti u ‘Moj Bihore, zvijezdo naša’. Jer, kud god da odemo, šta god da radimo, Bihor je ta zvijezda prema kojoj se orijentišemo. Iz daleka čaroban, iz blizine sa dosta žuči i meda, on je ipak stalna zraka za utjehu, nadu, podstrek i smiraj svakom Bihorcu u Evropskim državama, Turskoj, Americi i drugim destinacijama u koje su, trnovitim putevima stizali decenijama. Ne tako davno mnogi su se iz nameta stidjeli da kažu da su iz Bihora, ima Remzija Hajdarpašić sjajnu priču o tome, a danas skoro svaki pojedinac sa ponosom ističe i to magijsko porijeklo. Shvatili smo da imamo pravo i puno razloga da se dičimo stvaralaštvom velikih majstora književnosti, nauke, umjetosti uopšte ali i uspjesima pojedinaca u drugim oblastima širom svijeta, a sve to čini mi se tek nakon intenzivnog doprinosa u promociji tih vrijednosti kroz ‘Zavičajne staze’ u Petnjici i kroz aktivnosti ovog Kluba. Priča o Bihoru postala je međunarodna pojava. Pa ko se time nebi ponosio!

Potvrđuje to i ovaj susret. Samo od uvaženih učesnika ove manifestacije mogla bi se konstituisati ozbiljnija Akademija, što cijenim kao veliko priznanje za vaš nesebični trud i doprinos u kulturološkom prepoznavanju Bošnjaka kao evropskog naroda. I ne samo to, ovakvi susreti su izraz ljubavi, poštovanja i patriotizma prena Crnoj Gori, zemlji iz koje ste ponikli i Luksemburgu koji vas je prigrlio kao najrođenije. Vi pokazujete ogromnu širinu bihorske duše da zbližava ljude, narode i države, kao da je cijeli svijet Bihor“, kazao je, između ostalog, Rastoder.

Predsjednik UO ZK „Bihor“ Esko Halilović kazao je da mu je čini čast što se nalazi na čelu tako uspješnog udruženja u dijaspori, koje krasi elan i savršena sloga mnogobrojnog članstva.

Prije zvaničnog otvaranja, u prostorijama ZK „Bihor“ upriličena je izložba slika akademskog slikara Dževdeta Nikočevića koju je otvorio predsjednik UO Udruženja, Esko Halilović.

O slikama i uopšte o ovoj vrsti umjetnosti, govorili su i prof. dr Redžep Škrijelj i književnik Faiz Softić.

Tokom ovog festivala ZK „Bihor“ je imao izuzetnu čast da ugosti rektora Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifata Škrijelja, koji je u svom obraćanju naglasio važnost okupljanja u dijaspori, te njegovanje kulture i tradicije naglasio kao uslov postojanja.

„Mene je iznjedrio Bihor i prije trideset pet godina me pustio u Sarajevo, gdje se odnedavno nalazim na mjestu rektora univerziteta. Tokom svih tih godina tokom čestih razmišljanja o zavičaju, samo su me neki kulturni događaji vraćali u moj Bihor, u Dašču Rijeku, u zavičaj. Nekada je školovanje bilo privilegija samo nekih ljudi,a danas se naša omladina školuje na univerzitetima širom Evrope, upoznavajući i izučavajući tako i druge kulture. To će umnogome pomoći da sačuvaju i kulturu i tradiciju svojih očeva i svoju… Onaj narod, koji ne učini dovoljno na očuvanju svoje tradicije i kulture – osuđen je na propast“, kazao je Škrijelj.

Tokom prvog dana manifestacije predstavljen je i književni portret Safeta Hadrovića Vrbičkog, a o njemu su govorili prof. dr Redžep Škrijelj i Faiz Softić.

Naglašeno je da Safet Hadrović Vrbički zauzima sami vrh sandžačko-bošnjačke i crnogorske književnosti, te da se jednako uspješno oprobao u raznim književnim žanrovima, ali mu je poezija ostala esencija njegovog stvaralaštva.

Prof. dr Redžep Škrijelj ga poredi sa najvećim književnicima Sandžaka, napominjući da je Safet Hadrović Vrbički, u svakom smislu, ostavio dubok trag kroz vrijeme, konstantno nas radujući novim naslovima koji su svojim estetskim i etičkim kvalitetima zaslužili mjesto u baštini svjetske kulture.

Faiz Softić se posebno osvrnuo na njegovu prvu knjigu poezije „Ne reci nikom“ apostrofirajući pjesmu Vezilje i rekao da je po motivskoj građi drži za najljepšu pjesmu Sandžaka i Crne Gore.

Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Vladimir Radulović čestitao je ZK „Bihor“ sedam godina uspješnog rada, a svečanosti je prisustvovao i konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić.

U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su KUD ZK „Bihor“ i KUD „Evropa“.

Na čelu KUD ZK „Bihor“ nalazi se Suka Kijamet (predsjednik) Irfan Ramdedović (koreograf), dok KUD „Evropa“ predvode Isah Iljo Agović i Rafet Kožar.

Tokom prvog dana festivala nastupila je i grupa “Selme” koju čine Selma Hadrović i Selma Cirnić.

U nedjelju je promovisana monografija “Stvaralaštvo Ibrahima Ipka Pačariza”, autora Zumbera Muratovića.

Drugog dana festivala promovisana je i Antologija Montenegrina, koju je za štampu priredio Dino Burdžović.

Zahvaljujući njemu, prvi put u istoriji crnogorske književnosti objavljena je knjiga koja okuplja najznačajnije pjesnike i prozaiste kojima je odavno mjesto boravka van crnogorskih granica.

Ova je knjiga od državnog značaja jer pisce, koji su hiljadama kilometara daleko od domovine i isto toliko godinama odvojeni od kulturnih dešavanja u matici, na transparentan način vraća u crnogorski kulturni život i milje i time ga još više oplemenjuje.

U nizu promocija predstavljena je i monografija „Hadžibulići kroz istoriju“.

I ovog puta svojom poezijom i prozom predstavili su se autori koji žive i stvaraju u Luksemburgu. Gost im je bila Melida Travančić, magistar književnih nauka i autorka više knjiga poezije, koja je doputovala iz Tešnja (BiH).

Pored brojnih sjećanja na kulturne radnike Bihora i njihovo stvaralaštvo, ove godine je upriličeno i sjećanje na najznačajniju političku figuru u istoriji Sandžaka – Rifata Burdžovića Trša.

Na skupu posvećenom ovom istaknutom Bjelopoljcu, koji je moderirao Hamdija Ratoder, govorili su prof. dr Redžep Škrijelj, književnik Saladin – Dino Burdžović i novinar i publicista Almir Mehonić.

“Govornici su istakli značaj lika i djela Rifata Burdžovića Trša i potrebu na vraćanje vrijednostima koje je on za svog kratkog, ali bogatog života baštinio i promovisao.

Almir Mehonić je naglasio, između ostalog, da je veličina Burdžovića u tome što je svojom pojavom prevazišao i narod i prostor kojem je pripadao i sa kojeg je dolazio.

“On je postao globalno značajna figura cijelog jednog pokreta i sa te pozicije Rifat je, kao rijetko ko u našoj istoriji, ostao privržen borbi za ravnopravnost, kako svoga naroda, tako i regije odakle je ponikao. Rifat je bio zastupnik Sandžaka i svoga naroda na najbitnijim mjestima i organima KP. On je bio zastupnik Sandžaka i Bošnjaka u Beogradu i Komunističkoj patriji mnogo više nego li je bio zastupnik KP i Beograda u Sandžaku (…) Zato je govor o Burdžoviću govor o jednoj markantnoj pojavi, o jednoj ideji i viziji, ali i tragičnom kraju kako ličnosti, tako i ideje koju je ta ličnost nosila i propagirala. Jer svako ozbiljno istraživanje života i djela Rifata Burdžovića i istorije NOB-a u Sandžaku i ZAVNOS-a ne može zaobići zaključak da bi danas ovaj prostor bio sasvim drugačije i uređen i razvijen i riješen da je Rifat doživio kraj Drugog svjetskog rata i ustavna rješenja nove federalne države. Nažalost, ubistvom Burdžovića čitav jedan prostor i čitav jedan narod izgubio je reprezentativnog prestavnika velikog kalibra, bez kojeg se značajne odluke ne bi mogle donositi iza zatvorenih vrata beogradskih kabineta i spuštati po direktivi preko podobnih na Rifatov zavičaj i Rifatov narod (…) Sa ove vremenske distance možemo ustvrditi da angažovanjem i mudrošću Rifat Burdžović uspijeva da reaktivira ideju Sandžaka u Komunističkom pokretu i naglasi njegov značaj, položaj i posebnost za prostor Jugoslavije. Značaj ovoga je utoliko veći imajući u vidu da se o položaju i statusu sandžačkog prostora prije Rifata bavila zvanično i pisano još jedino bošnjačka inteligencija davne 1917. godine u Sjenici, donošenjem poznate Sjeničke rezolucije. Na tekovinama, zalaganjima i idejama Rifata Burdžovića, slobodno možemo ustvrditi, nastaje kasnije, 1943. i ZAVNOS (…) Rifat je shvatio da je ideja Sandžaka jedino moguća i realna kao nadnacionalna ili svenacionalna ideja svih koji žive na tom prostoru. On je na toj ideji uspio da pridobije i Srbe i Crnogorce i to je najveći domet Burdžovićevog lika i djela. U toj činjenici leži i odgovor na pitanje o razlozima zašto se u vremenu ZAVNOS-a i Drugog svjetskog rata najviše otišlo i promaklo u sandžačkom statusnom smislu. Zbog toga je život i djelo Rifata Burdžovića Trša vodilja budućim generacijama koje će se društveno, kulturno pa i politički baviti pitanjem Sandžaka”, istakao je Mehonić.

Na kraju programa promovisana je knjiga Rifata Rastodera „Hronika zločina 1991-2001“. Riječ je o svojevrsnom spomeniku žrtvama, ali i velikoj retrospektivi burnih istorijskih događaja na razmeđu vjekova, velikom i potresnom svjedočanstvu o fenomenu zločina, koji potiru čak i čovjeka kao ljudsko biće.

Knjigu je, pored autora, promovisao književnik Safet Hadrović Vrbički. Moderator promocije bio je Remzija Hajdarpašić.

Potresna svjedočanstva iz knjige čitali su Mirsad Rastoder i Selva Ramčilović – Šabotić.

Autor je podsjetio da je devedesetih započeo zapisivanje svakodnevlja i prikupljanje dokumentacije u trenucima nemoći i čiste potrebe da, makar sebi, pomogne u razumijevanju i podnošenju zaumlja koje je iz dana u dan, prijetilo potopom svega što je ljudsko i civilizacijsko.

Zaslužni članovi i prijatelji Udruženja – Ahmet Škrijelj Plavi, Bajra Kijamet, Sanela Halilović, Mensur Šabotć, Sabrija Ramdedović, Rafet Kajević, Safet Hadrović, Isah Agović, Ismail Frljuškić, Zeid Šahman i Izet Jasavić dobili su priznanja za, kako je rečeno, nesebičan doprinos u razvoju kluba “Bihor”, nesebično se boreći za afirmaciju Udruženja.

Vrijedne domaćice, supruge članova ZK „Bihor“, pripremile su razna jela, pa je drugog dana manifestacije organizovan zajednički ručak za goste i članove Udruženja.

 ZK “BIHOR” – TIM KOJI POBJEĐUJE

Jedan broj članova udruženja ZK „Bihor“ ovo udruženje smatra svojom drugom kućom. Zato su uvijek tu kada zatreba organizovati razne manifestacije. Bez njihovog bezrezervnog zalaganja uspjesi manifestacija i funkcionisanje kluba bi bili pod znakom pitanja. I da se ne zaboravi: Sve je na volonterskoj osnovi, svjesni značaja okupljanja i manifestacija, svjesni svrhe za koju se zalaže udruženje – spremni su u svako doba priskočiti. A ta vrsta osviješćenosti ohrabruje i kao vjetar u leđa potpomaže da se ide naprijed. Tako su se ponijeli i na ovoj manifestaciji.

Uspjeh je evidentan!

IDEMO DALJE! – TAJ MOTO SE ODAVNO ODOMAĆIO MEĐU ČLANOVIMA I UPRAVOM ZK „BIHOR“

Faiz Softić