Bin Najef je prvi u liniji nasljeđivanja i trenutno obavlja ulogu zamjenika premijera. Od 2012. godine nalazi se i na čelu ministarstva unutrašnjih poslova. Bio je veliki borac protiv Al Kaide, koja je zbog toga na njega pokušala i atentat u kojem je lakše ranjen. Iako na svojoj strani ima iskustvo, prvenstvo u nasljeđivanju trona, na saudijskom dvoru kruže glasine da će kralj Salman ignorisati sve to i za nasljednika imenovati svog sina, princa Muhameda, ministra odbrane i drugog vicepremijera

Kralj Salman bin Abdulaziz (80) navršava svoju prvu godinu na tronu bogate i ultrakonzervativne Saudijske Arabije, gdje je zamijenio svog brata Abdulaha koji je nakon desetogodišnje vladavine preminuo prošlog januara. Prva Salmanova godina u ulozi kralja ujedno je bila i najteža za tu zemlju: pad cijene nafte, uticaj Islamske države, pokretanje ratne kampanje u Jemenu, jačanje arhineprijatelja Irana i sve oštriji sukobi šiita i sunita.

Previše udaraca za jednu deceniju, a kamoli za godinu dana. Saudijska Arabija, iako prebogata zemlja, pretrpjela je ogromne finansijske gubitke. Svakodnevno bombardovanje Jemena je papreno, a sunovrat cijene nafte, žile kucavice saudijske ekonomije, stavlja bogatu kraljevinu u položaj u kojem se nije često nalazila – ponestajanje novca.

Upravo zbog ovakve, za njih nepoznate atmosfere, počelo je nagađanje o nasljedniku prijestola, za koji se već uveliko nadmeću dva brata: princ prestolonasljednik Muhamed bin Najef (56) i princ Muhamed (30). Prvi je kraljev nećak, a drugi mu je sin.

Bin Najef je prvi u liniji nasljeđivanja i trenutno obavlja ulogu zamjenika premijera. Od 2012. godine nalazi se i na čelu ministarstva unutrašnjih poslova. Bio je veliki borac protiv Al Kaide, koja je zbog toga na njega pokušala i atentat u kojem je lakše ranjen.

Iako na svojoj strani ima iskustvo, prvenstvo u nasljeđivanju trona, na saudijskom dvoru kruže glasine da će Salman ignorisati sve to i za nasljednika imenovati svog sina, princa Muhameda, ministra odbrane i drugog vicepremijera. Muhamed, jedan od desetorice Salmanovih sinova, takođe je i šef nadzornog odbora kompanije “Saudi Aramco”, najvećeg svjetskog proizvođača sirove nafte.

Princ Mohamed je sve vrijeme u stopu pratio oca, koji je svog omiljenog sina vodio uz sebe dok se penjao na hijerarhijskoj ljestvici Kraljevske kuće Sauda. Tamošnja vjerska i poslovna elita je ubrzo shvatila da onaj ko želi da dođe do oca mora prvo da kontaktira sina.

PREOKRET

Nakon smrti svog brata, kralja Abdulaha (90), Salman bin Abdulaziz je počeo sa promjenom čelnih ljudi u državi. Svega nekoliko sati po stupanju na dužnost kralja, postavio je svog sina Muhameda na mjesto ministra odbrane. Sa Salmanom na čelu, Saudijska Arabija je danas glasnija, nepredvidljivija i vjerovatno nervoznija nego što je bila prije, prenosi britanski “Gardijan” mišljenje jednog zapadnog diplomate smještenog u Rijadu.

Mladi Muhamed opisan je kao pametan, pa čak i briljantan.

“Da, on je vrlo pametan, ali njegov problem je što u rukama ima previše moći, a premalo iskustva. To zabrinjava ljude”, izjavila je za “Gardijan” jedna saudijska univerzitetska profesorica.

Još jedna zabrinjavajuća činjenica vezana za mladog Muhameda je ta što je on jedan od najratobornijih. Upravo je on zaslužan za pokretanje invazije na Jemen kako bi, prema tvrdnjama Saudijaca, “bilo prekinuto širenje iranskog uticaja u Zalivu”. I taj rat naišao je na osudu organizacija za ljudska prava, koje Saudisku Arabiju optužuju za ubijanje hiljada nedužnih civila.

Pored toga, Muhamed je, zahvaljujući svojoj ulozi u “Saudi Aramcou”, pomoću koje i te kako može da utiče na privredu svoje zemlje, pokrenuo reforme kojima planira da skreše državnu potrošnju i uštedi novac koji rapidno nestaje usljed sunovrata cijene nafte. To će možda biti i njegov najveći izazov, a razlog je jednostavan: štednja nije riječ na koju su Saudijci navikli. Zapravo, teško da znaju i njeno značenje.

KRALJ NA POTEZU, MOGUĆA I ABDIKACIJA?

Saudijci nagađaju i da bi vremešni Salman mogao čak i da abdicira u korist svog sina, čime bi preskočio zakonitog nasljednika, nećaka Bin Najefa. Uostalom, to ne bi bio prvi put. Presedan je napravljen još prošle godine kada je kralj uklonio svog polubrata Mukrina i postavio upravo Bin Najefa za prestolonasljednika.

“To vam je kao u seriji ‘Igre prijestola’. Na svakom koraku su spletke, podmetanja i svađe. Ipak, na kraju na vlasti uvijek ostaje dinastija Al Saud, i tako je još od 1932. godine, kada su zasjeli na tron”, kaže jedan rijadski intelektualac za “Gardijan”.

KRITIKA? ŠTA JE TO?

Niko se u Saudijskoj Arabiji ne usuđuje da javno kritikuje kraljevsku porodicu, iako za tako nešto razloga ima na pretek. Ipak, riječ “opozicija” (ako tako nešto uopšte postoji u Saudijskoj Arabiji) čuje se na Tviteru, izuzetno popularnoj društvenoj mreži među Saudijcima. Na Tviteru se svakodnevno mogu pročitati različite optužbe o korupciji i prevarama na dvoru.

Anonimnost garantuje slobodu i sigurnost od pogubljenja, ali, s druge strane, odnosi kredibilitet, upravo zato što na Tviteru može da piše bilo ko.
Kritike se ponajviše odnose na rasipništvo kraljevske porodice, kao i njihovih mutnih biznisa. Jedan od takvih primjera je posao izgradnje metroa u Rijadu.

“Dinastija Al Saud je najbolja od najgorih. Manje zlo. Ipak, da ih nema, ovdje bi vjerovatno bilo kao u Jemenu”, kaže jedan državni službenik, koji s razlogom želi da zadrži svoju anonimnost.

Govoriti naglas protiv kralja u Saudijskoj Arabiji može biti smrtno opasno.

Iako su svi isticali kako će kralj Salman nastaviti reformatorsku politiku svog brata, desilo se potpuno suprotno. Kritičari ističu da je represija u ionako zatvorenoj državi dodatno pojačana. Najbolji primjer za to je pogubljenje 47 ljudi, među kojima je bio i sveštenik i kritičar sunitske vlasti Nimr al Nimr, koji se godinama borio za građanska, vjerska i politička prava za tri miliona saudijskih šiita koji nastanjuju naftom prebogati istok zemlje.

Njegovo ubistvo ponovo je intenziviralo sukob s arhineprijateljima iz Irana. Potpuni prekid diplomatskih odnosa uslijedio je odmah nakon što je saudijska ambasada u Teheranu demolirana u znak odmazde. Bolan udarac kraljevini zadao je najveći saveznik, SAD, koje su ukinule sankcije Iranu, i to poslije skoro 40 godina, zbog čega se Saudijci osjećaju izdanima, uprkos tome što je američki državni sekretar Džon Keri ponovo istakao da je saradnja dviju zemalja “jača nego ikada prije”.

SUROVI REŽIM KUMOVAO STVARANJU ISLAMSKE DRŽAVE

Dolaskom Salmana na prijesto, Saudijska Arabija je dotakla novo dno u (ne)poštovanju ljudskih prava. Njegov brat Abdulah je ostao upamćen kao reformator i čovjek koji je i dalje obespravljenim ženama dao barem kakva-takva prava, iako je zbog toga ušao u oštar sukob sa moćnim sunitskim vjerskim vođama. Ipak, s Abdulahovom smrću reforme su pale u vodu. Salman je, kao čovjek koji je decenijama bio na čelu Rijada, ujedno bio i jako blizak sa vjerskim vođama. Tako su religijski tvrdolinijaši došli na čelo vjerske policije.

“Ironija je da je upravo odbijanje vjerskih vođa da sprovedu bilo kakve reforme pomoglo da se stvori Islamska država”, kaže za “Gardijan” saudijski biznismen Mazen Sudairi.
Da kritikovanje vlasti može biti i te kako opasno najbolje svjedoči primjer blogera Raifa Badavija, koji je osuđen na zatvor i kaznu bičevanjem, ali i slučaj palestinskog pjesnika Ašrafa Fajada, koji je osuđen na smrt. Pjesnikovi prijatelji i kritičari režima smatraju da je on izgubio život jer je na internet postavio video snimak na kojem vjerska policija bičuje one koji su prekršili zakone.
U svakodnevnom životu za Saudijce ni pod novim kraljem nema velikih promjena. Tako mnogi od njih i dalje vikendom idu u provod u Dubai i Bahrein. Razlog je jednostavan: u Riajdu nema noćnih klubova, bioskopa…, a konzumacija alkohola je misaona imenica.

Izvor: blic.rs